Priroda i društvo

U Podgoričkoj Čistoći 173 zaposlena na bolovanju

Preduzeće Čistoća obratilo se Ministarstvu zdravlja tražeći da njihova komisija iskontroliše bolovanja zaposlenih u ovom gradskom preduzeću. Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlena kako iz tehničko-operativnog sektora tako i iz administracije. To znači skoro četvrtina jer u preduzeću radi oko 670 radnika.

“Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlenih iz oba sektora, što je sam po sebi dramatičan podatak, pogotovo sa staništa održavanja redovnog procesa u sistemu. Zbog toga smo poslali urgenciju Ministarstvu zdravlja da njihova komisija na osnovu dokumentacije dostavljene od ovog društva sagleda osnovanost zahtjeva i u skladu sa time dostavi informaciju i da konkretne instrukcije kako da se borimo sa tim u narednom periodu. Ovaj problem ne tišti samo nas već je to opšte poznato. Sa državnog nivoa mora da se nađu mehanizmi da se izborimo sa ovim problemom i da se na određeni način „obračunamo“ sa ljudima koji zloupotrebljavaju poziciju bolovanja ” rekao je Vojin Katnić, pomoćnik direktora.

On nije konkretno odgovorio na naše pitanje da li je ovoliki broj bolovanja vid opstrukcije.

“To ne mogu da kažem. Ako je neko na bolovanju ide se od pretpostavke da je u lošem zdravstvenom stanju. Apsolutno da ovoliki broj bolovanja ukazuje na indicije da nijesu svi u lošem stanju. Imate doznake koje je izdao ljekar. Ranije je u Čistoći bilo kontrola, ali nijesu dale željene rezultate. U saradnji sa državnim organim organima ovaj problem će se riješiti. Složićemo se da ova društva ne mogu sama da se izbore sa tim”, kaže Katnić.

Katnić tvrdi da su svi koji su u preduzeću radno angažovani i dobijaju radne zadatke.

“Onamo gdje ima opstrukcija u dijelu radnih zadataka tu će se preduzeti određene mjere”, najavio je Katnić.

On nema podatak koliko je higijeničara na bolovanju.

“Na dužem bolovanju je jedan broj manuelnih izvšilaca i vozača, odnosno ljudi koji su okosnica održavanja javne higijene. To smo riješili ovih dana angažovanjem jednog broja ovih izvršilaca tako da je sistem u finkciji. Uspjeli smo da popravimo jedan broj vozila. Prije neki dan bilo ih je u funkciji 12 autosmećara, jedan broj autopodizača, radnih mašina i jedno vozilo za sakupljanje kartonske ambalaže. Sistem funkcioniše, proces se odvija redovno u mjeri mogućeg”, ističe Katnić.

Katnić se ne slaže sa konstatacijom da javna higijena nije na zavidnom nivou. Pravi je momenat da pogledate naš snimak, preko QR koda, iz ulice koja od Stočne pijace vodi ka Koniku. Na snimku se vide naslage smeća, a deponija je ogromna. Katnić tvrdi da je stanje bolje nego što je to bilo unazad dva mjeseca naročito u užem centru grada.

“U narednom periodu tako će biti i u prigradskim djelovima. Posebno će to biti moguće do kraja godine, jer bi Skupština 12. oktobra trebala da usvoji rebalans budžeta što će omogućiti Čistoći da dobije još 430.000 eura za nabavku dva autosmećara i jedne kombinovane mašine. Nakon toga uslijediće raspisivanje tendera”, kaže Katnić.

Vojin Katnić ne želi da se okreće na period kada su neki zaposleni primali platu, a godinama nijesu dolazili na posao.

“Ulažu se maksimalni napori da svi ljudi koji su na platnom spisku dobijaju zadatke i nastoje da ih realizuju. Vjerujem da ne bi trebalo da bude opstrukcije, jer svi koji su dobronamjerni treba da daju maksimalno učinak da sačuvaju sistem i da održimo likvidnost”,rekao je Katnić.

„Dan“ očekuje podatke iz Ministarstva zdravlja oko kontrole bolovanja. Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić kaže da sva bolovanja zaposlenih treba prekontrolisati i ohrabruje poslodavce da im se obrate, a komisija će uraditi posao kako treba.

“Sva bolovanja treba da budu podložna promjeni, jer u prethodnim vremenima se pokazalo da se vrlo lako dolazilo do njih. U zadnje dvije godine su se na veći nivo digle provjere bolovanja. Dobijamo zahtjeve od poslodavaca, državnih institucija, ustanova, privatnih firmi, da se prekontrolišu bolovanja. Svako ima pravo da provjeri da li su bolovanja opravdana ili nijesu, naročito ako postoji opravdana sumnja da to bolovanje nije dato na zakonit način. Za podatak u Čistoći nijesam čuo, ali ohrabrujem svakog poslodavca, pa i njih, da uradi provjeru bolovanja zbog procesa rada u firmi, ali i zbog toga što to skupo košta Fond, naročito odsustvo preko dva mjeseca”,kaže Jokić.

Apelujem na sve ustanove, preduzeća, privatnike da krenu u kontrolu bolovanja posebno onih koja dugo traju, kaže Jokić.

“Apelujem i na kolege, jer sve odatle kreće, da bolovanja daju isključivo samo kada je to zaista neophodno. To je jedna od načina da do ovoga ne dolazi. Apelujem na sve kolege u bijelim mantilima da budu oprezniji prilikom davanja bolovanja”, kaže Jokić.

Izvor: Dan

Slične teme:Crna gora podgorica preduzeće čistoća

Sledeće

Eko fond za lokalne ekološke projekte opredijelio 1.300.000 eura

Ne propustite

Trend starenja stanovništva prisutan u Crnoj Gori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

IJZ: Rano otkrivanje raka grlića materice povećava mogućnost uspješnog liječenja

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da se Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice obilježava od 19. do 25. januara 2026. sa ciljem informisanja javnosti o rasprostranjenosti, faktorima rizika raka grlića materice i podizanju svijesti o značaju preventivnih programa u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore – Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka grlića materice i HPV programa vakcinacije.

Rak grlića materice je jedan od vodećih uzroka obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji Crne Gore. Ova činjenica, kako poručuju, izaziva ozbiljnu zabrinutost imajući u vidu da se rak grlića materice može spriječiti i potpuno izliječiti ukoliko se otkrije u ranoj fazi.

“Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2024. godine Onkološkom konzilijumu prikazano je 98 novooboljelih žena. Kod 54 žene (55%) rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti. To pokazuje da se u većini slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što značajno remeti kvalitet života oboljele žene i smanjuje šanse za izlječenje”, navode u saopštenju.

Skrining raka grlića materice je preventivni pregled koji omogućava rano otkrivanje promjena na grliću materice. Ukoliko se skrining pregledom otkriju premaligne i maligne promjene, kažu iz IJZCG, one se u najvećem broju slučajeva otkrivaju u ranoj fazi bolesti, kada još uvijek nisu prisutni simptomi ili znaci raka. Rano otkrivanje značajno povećava mogućnost uspješnog liječenja i očuvanja zdravlja žene.

“Od uspostavljanja organizovanog programa skrininga raka grlića materice 2016. godine do kraja 2025. godine, u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano 50.724 žena na HPV infekciju. U posljednjem trogodišnjem periodu, 23.838 žena u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano na HPV, od čega je u 3.457 slučajeva rezultat testiranja bio pozitivan (14,51%)”, navodi se u saopštenju.

Tokom 2026. godine ciljnu grupu za skrining će, isitču, činiti žene starosne dobi od 30 do 54 godine, bez simptoma i znakova bolesti.

“Primarni skrining test je HPV test. Uzimanje brisa grlića materice za HPV je jednostavna, brza i bezbolna metoda. Ako je rezultat HPV testa pozitivan, iz istog uzorka se odmah radi i LBC analiza (Citologija na tečnoj podlozi). To znači da se dvije analize obavljaju iz istog uzorka, čime se eliminiše potreba za ponovnim dolaskom kod ginekologa”, navode iz IJZCG.

Na osnovu rezultata testova u skriningu, vrši se, kažu, individualna procjena rizika prema utvrđenom protokolu.

“Žene kod kojih je HPV test pozitivan upućuju se na dodatnu dijagnostiku jer se smatra da su u povećanom riziku za nastanak raka grlića materice. HPV negativan nalaz ukazuje na nizak rizik. Pacijentkinja se poziva na redovnu kontrolu za pet godina”, ističu iz IJZCG.

HPV vakcinacija predstavlja, kažu, specifičnu mjeru primarne prevencije koja značajno smanjuje rizik od razvoja prekanceroznih promjena i raka grlića materice.

“Od početka imunizacije u Crnoj Gori (septembar 2022. godine za djevojčice, a od februara 2024. godine i za dječake), HPV vakcina je postala ključni stub u očuvanju reproduktivnog zdravlja budućih generacija. Primarna ciljna grupa za vakcinaciju su djevojčice i dječaci uzrasta od 9 do 14 godina, kada je primjena vakcine najdjelotvornija. Vakcinacija je dostupna i za uzrasne grupe od 15 do 18 godina, kao i od 19 do 26 godina”, navode iz Instituta.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, preko 15.000 djece i mladih je do sada primilo HPV vakcinu. Kumulativno, kako navode, od uvođenja programa, vakcinu je primilo 11.274 djevojčica i djevojaka i 4.006 dječaka i mladića.

“Obuhvat među djevojčicama koje su tokom 2025. godine navršile 15 godina (2010. godište) iznosi 29,5%, uz jasan rast u odnosu na prethodne godine (26,6% za 2009. godište i 18,1% za 2008. godište). Obuhvat među dječacima za 2025. godinu istog uzrasta (2010. godište) iznosi 16,9%, što takođe pokazuje brz rast (6,3% na kraju 2024. godine; 2023. godine u ovoj grupi nije bilo vakcinisanih jer program tada nije obuhvatao dječake). Iako je trend pozitivan, ovi nivoi obuhvata su i dalje ispod vrijednosti potrebnih za puni javnozdravstveni efekat, te HPV vakcinacija ostaje jedno od prioritetnih područja za dodatne sistemske i komunikacione napore”, pojašnjavaju iz IJZCG.

Ovogodišnja kampanja Instituta za javno zdravlje Crne Gore povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice obilježava se, navode, pod sloganom „Prevencija:Rak=1:0″.

“Simbolično, a u sportskom duhu, rezultat “1:0″ prenosi jasnu javnozdravstvenu poruku da kada se primijene preventivne mjere rak gubi. U širem smislu, slogan ukazuje na strateški cilj javnog zdravlja – da se kroz HPV vakcinaciju, organizovani skrining i kontinuiranu edukaciju postigne trajna prednost prevencije, smanji obolijevanje i smrtnost, te dugoročno ostvari eliminacija raka grlića materice”, navodi se u saopštenju.

Preporuke IJZCG za prevenciju raka grlića materice su: HPV vakcinacija, odgovorno seksualno ponašanje – upotreba kondoma smanjuje rizik od HPV infekcije, redovni ginekološki pregledi, organizovani skrining raka grlića materice – aktivno učešće.

Priroda i društvo

Danas je Bogojavljenje – pliva se za časni krst

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Bogojavljenje – praznik ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočovjeka. Jedan je od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Tradicionalno se na ovaj dan pliva za časni krst.

Današnji praznik obilježava se u spomen na događaj kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u rijeci Jordanu.

Prvi put ostvareno je Sveto Trojstvo – u Božjem glasu sa neba koji reče: “Ovo je Sin moj”, krštenju Sina Božijeg u rijeci i Svetom duhu koji je u obliku goluba sletio na Hrista.

Mnogi narodni običaji i vjerovanja se odnose na Bogojavljenje. Na ovaj dan osveštava se voda koja se nosi kući i pije radi zdravlja i prosvećenja duše i tijela.

Smatra se ljekovitom i zaštitom od nečistih sila i čuva se u kućama. Hrišćanstvo uči da se bogojavljenska vodica nikada ne kvari, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga.

Pozdrav “Bog se javi – Vaistinu se Bog javi”

Danas se pozdravlja riječima: “Bog se javi” ili “Hristos se javi”, a otpozdravlja sa “Vaistinu se javi”.

Bez obzira na to u koji dan padne, na Bogojavljenje se nikada ne posti. Nekršteni dani, započeti na Božić, završavaju se ovim danom.

Plivanje za Časni krst

Plivanje za Časni krst običaj je koji se održava u mnogim našim krajevima. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista. Na Bogojavljenje se valja okupati u rijeci radi boljeg zdravlja.

Dani pogodni za vjenčanja

Po narodnom vjerovanju, u noći uoči Bogojavljenja, otvaraju se nebesa i na njima se ukazuje Bog. Tada treba poželjeti jednu želju koja će se ispuniti.

Vjerovanje je i da neudate djevojke stave ogledalce pod jastuk, jer kog muškarca sanjaju za njega će se udati.

Po običajnom kalendaru danas počinju dani pogodni za vjenčanja.

Predskazanje vremena

Ako za Bogojavljenje bude jak mraz ili pada snijeg, prema vjerovanju, godina će biti rodna, a ako bude vedro, godina će biti sušna.

Priroda i društvo

Danas se slavi Božić

Najradosniji hrišćanski praznik, dan Hristovog rođenja, proslavljaju Srpska pravoslavna crkva i crkve koje poštuju julijanski kalendar.

Prema vjerovanju, Hristovo rođenje donijelo je svjetlost istine ljudskom rodu i tim događajem ispunjeno je starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

Sedmog januara slavi se rođenje Isusa Hrista, Spasitelja koji je došao među ljude da im ukaže na vrijednosti vjere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi grijeh.

Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka prema Zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

U pećini u Vitlejemu Marija je u slamu povila novorođenog Spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.

“U isto vrijeme, nad zemljom izraelskom pojavi se velika sjajna zvezda koja bješe neobična stoga što se nije kretala od istoka ka zapadu već se kretala prema jugu, a ne bješe na visini kao sve zvijezde već u visini ptičjeg leta “, piše u jevanđelju.

Zvijezdu su četrdeset dana pratila trojica mudraca, Kaspar, Baltazar i Melkior. Stigavši u Jerusalim, u vitlejemskoj pećini, nad kojom se zaustavila zvijezda, poklonili su se djetetu “kao caru nad carevima i darivali ga zlatom, a potom tamjanom kao Boga i smirnom kao prvosveštenika i učitelja”.

Car Irod je, u strahu za svoj presto, naredio da se u Vitlejemu pobiju sva muška djeca do dvije godine, nadajući se da će među njima biti i novorođeni Isus. Prema jevanđelju, ubijeno je 14.000 djece, ali je sveta porodica prebjegla u Misir u Egiptu, gdje je živjela do Irodove smrti.

Proslava Božića u krugu porodice

Pripreme za ovaj praznik počele su prije šest nedelja, Božićnim postom, pročišćenjem duha i tijela. Zato su nezamislive svađe i rasprave na ovaj dan, pa posvađani treba da se pomire ili mirobože.

Praznik se provodi u krugu porodice, ne ide se u tuđe kuće. Dolazi jedino položajnik, osoba srećne ruke koja će porodici donijeti sreću, zdravlje i napredak.

Od Božića do Bogojavljenja mrsni su dani, pa i srijeda i petak, ali se uoči Bogojavljenja, na Krstovdan, posti ma koji dan bio. Narod dane od Božića do Bogojavljenja zove “nekršteni dani”.

Po narodnom običajnom kalendaru, danas od svakog posla treba nešto započeti, da bi do sledećeg Božića “sve išlo od ruke”. Ne spava se, da se ne bi drijemalo cijele godine.

U vezi sa Božićem postoje brojni, ali i različiti običaji. Međutim, pozdravljanje na ovaj praznik je svuda isto:

Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!