Priroda i društvo

U Podgoričkoj Čistoći 173 zaposlena na bolovanju

Preduzeće Čistoća obratilo se Ministarstvu zdravlja tražeći da njihova komisija iskontroliše bolovanja zaposlenih u ovom gradskom preduzeću. Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlena kako iz tehničko-operativnog sektora tako i iz administracije. To znači skoro četvrtina jer u preduzeću radi oko 670 radnika.

“Po zadnjim podacima iz septembra na bolovanju je 173 zaposlenih iz oba sektora, što je sam po sebi dramatičan podatak, pogotovo sa staništa održavanja redovnog procesa u sistemu. Zbog toga smo poslali urgenciju Ministarstvu zdravlja da njihova komisija na osnovu dokumentacije dostavljene od ovog društva sagleda osnovanost zahtjeva i u skladu sa time dostavi informaciju i da konkretne instrukcije kako da se borimo sa tim u narednom periodu. Ovaj problem ne tišti samo nas već je to opšte poznato. Sa državnog nivoa mora da se nađu mehanizmi da se izborimo sa ovim problemom i da se na određeni način „obračunamo“ sa ljudima koji zloupotrebljavaju poziciju bolovanja ” rekao je Vojin Katnić, pomoćnik direktora.

On nije konkretno odgovorio na naše pitanje da li je ovoliki broj bolovanja vid opstrukcije.

“To ne mogu da kažem. Ako je neko na bolovanju ide se od pretpostavke da je u lošem zdravstvenom stanju. Apsolutno da ovoliki broj bolovanja ukazuje na indicije da nijesu svi u lošem stanju. Imate doznake koje je izdao ljekar. Ranije je u Čistoći bilo kontrola, ali nijesu dale željene rezultate. U saradnji sa državnim organim organima ovaj problem će se riješiti. Složićemo se da ova društva ne mogu sama da se izbore sa tim”, kaže Katnić.

Katnić tvrdi da su svi koji su u preduzeću radno angažovani i dobijaju radne zadatke.

“Onamo gdje ima opstrukcija u dijelu radnih zadataka tu će se preduzeti određene mjere”, najavio je Katnić.

On nema podatak koliko je higijeničara na bolovanju.

“Na dužem bolovanju je jedan broj manuelnih izvšilaca i vozača, odnosno ljudi koji su okosnica održavanja javne higijene. To smo riješili ovih dana angažovanjem jednog broja ovih izvršilaca tako da je sistem u finkciji. Uspjeli smo da popravimo jedan broj vozila. Prije neki dan bilo ih je u funkciji 12 autosmećara, jedan broj autopodizača, radnih mašina i jedno vozilo za sakupljanje kartonske ambalaže. Sistem funkcioniše, proces se odvija redovno u mjeri mogućeg”, ističe Katnić.

Katnić se ne slaže sa konstatacijom da javna higijena nije na zavidnom nivou. Pravi je momenat da pogledate naš snimak, preko QR koda, iz ulice koja od Stočne pijace vodi ka Koniku. Na snimku se vide naslage smeća, a deponija je ogromna. Katnić tvrdi da je stanje bolje nego što je to bilo unazad dva mjeseca naročito u užem centru grada.

“U narednom periodu tako će biti i u prigradskim djelovima. Posebno će to biti moguće do kraja godine, jer bi Skupština 12. oktobra trebala da usvoji rebalans budžeta što će omogućiti Čistoći da dobije još 430.000 eura za nabavku dva autosmećara i jedne kombinovane mašine. Nakon toga uslijediće raspisivanje tendera”, kaže Katnić.

Vojin Katnić ne želi da se okreće na period kada su neki zaposleni primali platu, a godinama nijesu dolazili na posao.

“Ulažu se maksimalni napori da svi ljudi koji su na platnom spisku dobijaju zadatke i nastoje da ih realizuju. Vjerujem da ne bi trebalo da bude opstrukcije, jer svi koji su dobronamjerni treba da daju maksimalno učinak da sačuvaju sistem i da održimo likvidnost”,rekao je Katnić.

„Dan“ očekuje podatke iz Ministarstva zdravlja oko kontrole bolovanja. Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić kaže da sva bolovanja zaposlenih treba prekontrolisati i ohrabruje poslodavce da im se obrate, a komisija će uraditi posao kako treba.

“Sva bolovanja treba da budu podložna promjeni, jer u prethodnim vremenima se pokazalo da se vrlo lako dolazilo do njih. U zadnje dvije godine su se na veći nivo digle provjere bolovanja. Dobijamo zahtjeve od poslodavaca, državnih institucija, ustanova, privatnih firmi, da se prekontrolišu bolovanja. Svako ima pravo da provjeri da li su bolovanja opravdana ili nijesu, naročito ako postoji opravdana sumnja da to bolovanje nije dato na zakonit način. Za podatak u Čistoći nijesam čuo, ali ohrabrujem svakog poslodavca, pa i njih, da uradi provjeru bolovanja zbog procesa rada u firmi, ali i zbog toga što to skupo košta Fond, naročito odsustvo preko dva mjeseca”,kaže Jokić.

Apelujem na sve ustanove, preduzeća, privatnike da krenu u kontrolu bolovanja posebno onih koja dugo traju, kaže Jokić.

“Apelujem i na kolege, jer sve odatle kreće, da bolovanja daju isključivo samo kada je to zaista neophodno. To je jedna od načina da do ovoga ne dolazi. Apelujem na sve kolege u bijelim mantilima da budu oprezniji prilikom davanja bolovanja”, kaže Jokić.

Izvor: Dan

Slične teme:Crna gora podgorica preduzeće čistoća

Sledeće

Eko fond za lokalne ekološke projekte opredijelio 1.300.000 eura

Ne propustite

Trend starenja stanovništva prisutan u Crnoj Gori

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Profesor UCG Rade Šarović dobitnik nagrade Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne prof. dr Rade Šarović dobitnik je Plakete Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, jednog od najznačajnijih institucionalnih priznanja koje ova visokoškolska ustanova dodjeljuje za izuzetne doprinose nastavnom i naučnoistraživačkom radu, saopšteno je a UCG.

Kako navode, priznanje je rezultat petogodišnje interdisciplinarne saradnje Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Beogradu, tokom koje je razvijen ekološko-edukativni program posvećen održivosti, klimatskim promjenama i upravljanju prirodnim resursima.

Četiri naučne monografije, brojni radovi objavljeni u međunarodno relevantnim časopisima i međunarodne konferencije neki su od konkretnih rezultata te saradnje. Šarović, međutim, njen značaj vidi prije svega u stvaranju istraživačke mreže koja omogućava dugoročnu razmjenu iskustava između dvije akademske zajednice.

„Ovu nagradu ne doživljavam kao individualno dostignuće, već kao institucionalno priznanje jednom modelu saradnje koji jasno pokazuje kako naučna izvrsnost nastaje kroz zajednička istraživanja“, kaže Šarović.

Za njega Plaketa ima dodatnu vrijednost i zbog tradicije institucije koja je dodjeljuje, a koja baštini nasljeđe Geografskog zavoda koji je 1893. godine osnovao Jovan Cvijić.

Kao sociolog čiji je istraživački fokus usmjeren na društvenu produkciju prostora, regionalni razvoj i proučavanje ruralnih i urbanih sredina, Šarović priznanje vidi i kao potvrdu da se granice između sociologije i geografije ne završavaju disciplinarnim okvirima, već da se dvije nauke susreću u nastojanju da prostor razumiju kao društvenu i kulturnu kategoriju.

Održivost nije samo pitanje ekologije

Interdisciplinarni pristup i saradnju obilježila su i istraživanja realizovana kroz programe „Ekološka održivost i klimatske promjene“ (2023), „Održivo ponašanje za održivu budućnost“ (2024) i „Održivi turizam u Crnoj Gori“ (2025).

Rezultati, prema riječima Šarovića, pokazuju da se održivost više ne može posmatrati isključivo kroz zaštitu prirodnih resursa i očuvanje životne sredine, već zahtijeva povezivanje ekološke i društvene dimenzije razvoja.

Kako kaže, posebnu ulogu u tome imaju obrazovanje i sposobnost lokalnih zajednica da kreiraju i primjenjuju inovativna rješenja. Zajedničke istraživačke aktivnosti bile su usmjerene i na jačanje ekološke pismenosti, posebno kod djece i mladih, unapređenje građanske participacije i podsticanje novih pristupa upravljanju.

Za Šarovića zato pitanja održivosti nisu samo tehnička ili ekološka. “Način na koji društvo koristi prirodne resurse, organizuje prostor i odgovara na klimatske promjene zavisi i od vrijednosnih sistema, institucionalnih kapaciteta i društvenih obrazaca ponašanja i govori podjednako o tome ko smo danas i kakvu zajednicu želimo izgraditi za svoje potomke“, ističe Šarović.

Podzemni svijet Durmitora

Jedan od primjera takvog interdisciplinarnog pristupa je program „Nauka u službi prirode – Podzemni svijet Durmitora“, koji je zamišljen kao naučna i edukativna platforma posvećena značaju speleoloških istraživanja za razumijevanje prirodne baštine Crne Gore.

Poseban segment programa bio je posvećen novijim rezultatima istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog parka Durmitor. Prema riječima Šarovića, riječ je o vrijednim nalazima koji će kao preporuke biti dostavljeni zainteresovanim nadležnim institucijama, a koji imaju značaj i za prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore.

Predavanja kolega sa Geografskog fakulteta iz Beograda, stručne radionice i terenske aktivnosti omogućili su učesnicima da se upoznaju sa rezultatima istraživanja na Durmitoru.

Program je, međutim, podzemni prostor otvorio i kao temu društveno-humanističkih nauka. Predavanja prof. dr Danice Šantić i dr Darka Blagojevića povezala su prirodne fenomene sa filozofskom refleksijom i kulturnim obrascima razumijevanja podzemnog prostora, otvarajući pitanje načina na koji prirodni ambijent oblikuje kolektivnu imaginaciju i kulturni identitet zajednice. „Speleološki objekti nikada nisu bili samo geološke forme, već su uvijek bili prostori koji su kroz istoriju stvarali mitove, religijske predstave i različite društvene narative“, kaže Šarović.

Saradnja posebno važna za manje akademske zajednice

Govoreći o značaju međunarodnog povezivanja, Šarović ističe da najveći društveni izazovi današnjice prevazilaze nacionalne granice i da njihovo razumijevanje zahtijeva zajedničke istraživačke platforme. „Danas gotovo da ne postoji društveni problem koji se može objasniti iz perspektive samo jedne discipline ili samo jednog metoda“, navodi.

Međunarodna saradnja, smatra, posebno je važna za manje akademske zajednice poput crnogorske. Ona omogućava da se međunarodno potvrđena znanja i dobre prakse prilagode domaćem društvenom i institucionalnom kontekstu, ali i da lokalna iskustva i razvojni izazovi postanu dio šireg evropskog naučnog diskursa. Upravo dugogodišnju saradnju UCG-a i Univerziteta u Beogradu vidi kao primjer produktivnosti takvog partnerstva.

„Saradnja nije samo formalni oblik akademskog umrežavanja, već prostor u kojem nastaju nove ideje, nova znanja, razvijaju se inovativni istraživački pristupi i stvaraju trajne institucionalne veze između društava“, kaže Šarović.

Nauka kao razvojni resurs

Kada je riječ o položaju nauke u Crnoj Gori, Šarović ukazuje na naslijeđena strukturna ograničenja, potrebu za boljim pozicioniranjem u prestižnim bazama i usklađivanjem sa evropskim istraživačkim i obrazovnim standardima. Istovremeno ocjenjuje da je prethodnih godina ostvaren napredak, posebno u jačanju autonomije Univerziteta Crne Gore i uspješnijem uključivanju crnogorskih istraživača u međunarodne naučne mreže i evropske programe saradnje.

Smatra, ipak, da se budući razvoj naučnog sistema, naročito iz ugla humanističkih nauka, ne može posmatrati isključivo kroz brojke, već i kroz dalje jačanje institucionalne autonomijeistraživačkih centara i sposobnosti društva da znanje prepozna kao jedan od svojih ključnih razvojnih resursa.

Mladim istraživačima i studentima koji razmišljaju o akademskoj karijeri poručuje da nauku ne doživljavaju samo kao profesiju. „Akademski put zahtijeva disciplinu i metodološku dosljednost, ali prije svega podrazumijeva spremnost da se znanje neprestano preispituje i unapređuje“, kaže Šarović

„Izbor akademske karijere nije samo profesionalno opredjeljenje, već izbor načina života koji može doprinijeti izgradnji pravednijeg i održivijeg društva Crne Gore“, zaključuje Šarović.

Priroda i društvo

U Botunu će biti uspostavljeno kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha

U dvorištu JU OŠ „Vladika Danilo“ u Botunu planirano je postavljanje mobilne stanice za kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha, kako bi se utvrdilo postojeće stanje prije početka rada sistema za prečišćavanje otpadnih voda, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Praćenje bi trebalo da bude nastavljeno i nakon puštanja postrojenja u rad, čime bi bili obezbijeđeni uporedivi podaci i omogućena stručna procjena eventualnog uticaja postrojenja na kvalitet vazduha u Botunu. Planirana mjerenja sprovodiće CETI, kao akreditovana nacionalna referentna laboratorija za kvalitet vazduha.

„Naš cilj je da prije početka rada postrojenja raspolažemo pouzdanim podacima o kvalitetu vazduha na ovoj lokaciji, a zatim da mjerenja nastavimo pod istim uslovima. Samo na osnovu kontinuiranih i uporedivih mjerenja možemo objektivno govoriti o tome da li je nakon puštanja postrojenja u rad došlo do promjena u kvalitetu vazduha. Smatramo da je to odgovoran pristup prema građanima Botuna i najbolji način da se o pitanjima kvaliteta životne sredine govori na osnovu podataka i stručnih činjenica“, poručeno je iz Agencije.

Iz Agencije navode da je dvorište OŠ „Vladika Danilo“ odabrano i zbog toga što se nalazi u samom naselju, pa bi rezultati trebalo da pruže relevantne informacije o kvalitetu vazduha u sredini u kojoj stanovništvo svakodnevno boravi. Postavljanje stanice u školskom dvorištu, kako ističu, može imati i edukativni značaj za učenike.

Predstavnici Agencije posjetili su 2. septembra školu u Botunu zajedno sa predstavnicima Opštine Zeta i Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), gdje su sa direktoricom škole razgovarali o mogućnosti postavljanja mobilne mjerne stanice u školskom dvorištu.

Tokom obilaska razmotreni su prostorni i tehnički uslovi, uključujući mogućnost obezbjeđivanja priključka električne energije potrebnog za kontinuiran rad opreme. Konstatovano je da postoje uslovi za realizaciju mjerenja, nakon što bude dobijena potrebna saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti, Agencija i CETI trebalo bi da pristupe postavljanju mobilne stanice i početku mjerenja, sa namjerom da se obezbijedi što duži i reprezentativniji period praćenja prije početka rada sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.