Priroda i društvo

Svaki treći nezaposleni stariji od 50 godina

Da je neophodno uvođenje socijalnih penzija pokazuju podaci sa Zavoda za zapošljavanje, prema kojima čak preko 13.000 građana starijih od 50 godina nema posao i nema izgleda da će i dobiti šansu za rad jer spadaju u kategoriju teško zapošljivih lica. S obzirom na to da je na evidenciji biroa rada preko 38.000 građana, ispada da je svaki treći nezaposleni stariji od 50 godina.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na dan 31. avgust, nalazilo se 38.137 nezaposlenih lica, od čega je 22.159 ili 58,10% žena. Lica starosti 50 i više godina bilo je 13.289 ili 34,85% od ukupnog broja nezaposlenih (žena je bilo 6.915 ili 52,04%). Posmatrano prema stepenima stručne spreme lica starosti 50 i više godina, sa I i II stepenom registrovano je 6.271 lice (3.528 žena ili 56,26%), sa III, IV i V stepenom (srednjoškolci) 6.315 lica (3.035 žena ili 48,06%) i sa VI, VII i VIII stepenom (visokoškolci) 703 lica (352 žene ili 50,07%), pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje.

Već duži period uvođenje socijalnih penzija zagovara poslanik Boris Mugoša. Mugoša za “Dan” kaže da je više puta ukazivao na potrebu uvođenja tzv. socijalnih penzija, odnosno adekvatnije mjesečne naknade za starije osobe koje nemaju penziju i drugi prihod.

“U pitanju su građanke i građani koji ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja. Prema podacima iz UNDP-ove Studije materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, 77 odsto takvih osoba su žene. Dok sami (86,2 odsto) ili s drugom radno nesposobnom osobom (10,6 odsto) uglavnom supružnikom živi 97 odsto takvih osoba. Navedene osobe ostvaruju pravo na materijalno obezbjeđenje koje je veoma skromno, što je posebno zabrinjavajuće imajući u vidu drastičan rast cijena roba i usluga, zbog čega je neophodno da se iznosi mjesečnih naknada povećaju na pristojan nivo jer je riječ o jednoj od socijalno najugroženijih grupa u državi”, izjavio je Mugoša.

Ukazuje da postoje kvalitetna uporedna iskustva u regionu i Evropskoj uniji kada je riječ o mehanizmu podrške toj ranjivoj populaciji.

“Mi smo inicijalno, još prije više od godinu, vodeći se i preporukama te studije, predložili da se ide u pravcu izmjene postojećih zakonskih rješenja i povećanja tih iznosa i da se oni dovedu u vezu sa kretanjem minimalne penzije. Na način da bi iznos bio 20 odsto – 30 odsto niži od iznosa minimalne penzije, odnosno da bi iznos za pojedinca (samca) bio 70 odsto najniže penzije i 80 odsto najniže penzije za dva člana porodice (koji ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja). Na taj način te osobe bi došle u poziciju onih koji ostvaruju pravo na staračku naknadu koja je utvrđena u visini 70 odsto najniže penzije u Crnoj Gori. Navedena naša inicijativa ne zahtijeva znatna dodatna sredstva u budžetu jer nije velik broj osoba koje ostvaruju pravo na tu naknadu. Osim toga, do tih sredstava se može doći i kroz racionalizaciju određenih budžetskih izdataka (ugovori o djelu, konsultantske usluge, službena putovanja, administrativni materijal …)”, ističe Mugoša.

Slične teme:Crna gora nezaposlenost zavod za zapošljavanje

Sledeće

U Zeti registrovana dva automat kluba

Ne propustite

Mladi u Crnoj Gori žive sa roditeljima do 33. godine

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.