Politika
Spajić: Naš fokus su ljudi i bolji standard, za prosvjetu 100 miliona
Predsjednik Vlade Milojko Spajić izvinio se građanima što je proveo četiri dana u Francuskoj na odmoru. Kazao je da je svjestan da većina građana ne može sebi da priušti putovanja u Francusku i EU ali je istakao da Vlada naporno radi na povećanju standarda kako bi omogućili građanima da vide sve što Evropa nudi. Premijer je rekao da na društvenim mrežama imamo sijaset neozbiljnih optužbi, ali je naglasio da napadi na mrežama i estradizacija politike nikome neće donijeti dobro.
Iza dijela naloga na društvenim mrežama, i nekih uticajnih tviteraša, kako je pojasnio, stoje dvije organizovane kriminalne grupe, pa je to pitanje koje treba da bude predmet pažnje službi bezbjednosti.
“Put sam platio svojim novcem, vladin avion nije korišćen, to će se lako vidjeti. Nijedan jedini cent reprezentacije nijesam potrošio dok sam premijer”, rekao je Spajić.
On je rekao da su te dvije kriminalne grupe podržavale do 2020. godine politiku oko DPS-a, a danas podržavaju najmanje dva politička subjekta. Rekao je da ne može da govori o tome koje su to dvije kriminalne grupe.
“Nisam tip političara koji dijeli operativne informacije detaljno”, rekao je Spajić.
“Mora se omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano”
On je rekao da je to zaista bezbjednosno pitanje, jer ako neko može da fotografiše političare u inostranstvu, opravdano je da se razmišlja o tome jesu li mogli da urade i nešto drugo.
Naveo je da su problem kriminalne grupe koje prate i obezbjeđuju logistiku za praćenje, a onda dijele te informacije ljudima koji to posle plasiraju na društvenim mrežama. Vezano za priče o sastanku s kontroverznim britanskim državljaninom Džordžom Kotrelom, kazao je da su upravo to potvrde teze da se radi o logistici za praćenje.
“To je ozbiljna logistika za praćenje koju vidimo”, kazao je Spajić.
Premijer je rekao da nije tačno da ga je finansirao Kotrel, kako to tvrdi bivši ministar pravde.
“Mi smo podigli kredit u susret izborima. Interesantno je da bivši ministar nije govorio o ovim stvarima dok je bio u Vladi”, podvukao je Spajić.
Naveo je, na pitanje koja ta dva politička subjekta podržavaju dvije kriminalne grupe, da se mora omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano na rješavanju tih pitanja, i da im ne želi smetati u tome svojim izjavama.
Notorna je neistina, naglasio je premijer, da zbog odlaska u Francusku nije došao na Savjet za odbranu i bezbjednost. Istakao je da je i Ministarstvo odbrane potvrdilo da predsjednik države nije potpisao nijedno rješenje o imenovanju, a Vlada i premijer su uradili svoj dio posla.
“Što se tiče termina sjednice, imao sam neodložne privatne obaveze, pomen ocu i ostavinski postupak, prije toga sam bio u Francuskoj, a sjednica nije bila ni zakazana. Molio bih da se barata istinitim informacijama i da se ne šire neistine”, rekao je premijer.
Kazao je da će doći na sjednicu savjeta, 28. avgusta. Navodi da nije dobio predlog da se na Savjetu za odbranu odlučuje većinom, a ne konsenzusom.
“Ne odgovaram na predloge koje vidimo u medijima, jer je to neozbiljno. Kada taj predlog bude formalno upućen, odredićemo se”, kaže premijer
Kazao je da je studirao u Francuskoj i ima dosta prijatelja tamo. Kaže da je došao kao bogat čovjek u zemlju i sebi to može da priušti, te da je letio ekonomskom klasom. Boravio je u objektu koji je u vlasništu njegovih prijatelja.
“Kriminalne grupe u panici”
On je kazao da su kriminalne grupe u panici, i to je razlog histeričnih napada. Istakao je da je kampanja protiv njega i tima koji vodi počela još decemba 2020. godine, kada je postao ministar.
“Naši politički konkurenti su protiv napretka, nemaju program, već samo uvrede. Napade je prvo sprovodio Medojević, pa Abazović pa evo sad neki Milović. Sve priče su, pokazalo se, lažne”, rekao je Spajić.
On je rekao da je PES-u prije izbora 2023. godine, podmetnuta lažna afera, što se i pokazalo kasnije kroz izjave advokata Rodića.
“Mi to nikada nećemo raditi našim političkim konkurentima. Imamo danas slobodne institucije, slobodni SPO, slobodni SDT, pa nek se sve provjeri. Mi smo potpuno otvoreni za sve”, rekao je Spajić.
On je naglasio da su obećanja ispunjenja, i da Crnu Goru sada očekuje Evropa sad 2 i set reformi.
“Povukli smo rekordnu cifru novca iz evropskih fondova. Prvi smo predali Plan rasta i od Evropske unije smo dobili priznanje da nam je Plan rasta najambiciozniji. Kada sam postao ministar, plata prosječno je bila 500 eura, a BDP 4 milijarde. Sada je 7,3 milijarde. Prosječna zarada u oktobru biće 1.000 eura”, naveo je premijer.
On je kazao da će na prvoj redovnoj sjednici Vlade proširiti broj proizvoda za koje će ograničiti marže, i vlada nikome neće dozvoliti da zloupotrebljava aktuelnu situaciju. Kako je ukazao, Vlada je posvećena očuvanju standarda građana.
Poseban izazov je, kazao je, infrastruktura i na tome se mora raditi. Evropa sad 1 i 2 su, kazao je, samo početak i građani će imati priliku da vide i sve druge ekonomske reforme.
“Standard građana će biti mnoog veći na kraju mandata ove vlade”, rekao je Spajić.
Premijer je objasnio kakvo je iskustvo Singapura, i kako je njihova razvojna strategija bila fokusirana na ljude. Naglasio je da je to model koji treba primijeniti.
“Primarni resurs naše države su ljudi i u to duboko vjerujemo i ja i ova Vlada”, naglasio je premijer.
Navodi da je poresko opterećenje na rad 2020. godine bio oko 30 odsto, a u oktobru će biti oko 16 odsto.
“Ubjedljivo najmanje u Evropi. Naš fokus su ljudi. Čovjek koji je slobodan ekonomski oslobođen je na svaki drugi način”, istakao je premijer.
On navodi da je poseban cilj ulaganje u infrastrukturu. Istakao je da će Crna Gora imati najbolje odnose sa susjedima, ali ne može da se desi da je Ulcinju Skadar bliži od Podgorice, Pljevljima Užice, Rožajama Novi Pazar…
Sve opštine se moraju povezati
Najavio je da Vlada ima plan da izgradi 18 dionica auto puteva i brzih cesti. Kazao je da je to ekstremno bitno za buduće generacije.
“Sve opštine se moraju povezati. Povezana Crna Gora je bogata, ujedinjena Crna Gora”, rekao je premijer.
On je rekao da su svi političari imali neke priče o idejnim rješenjima, ali ih nikada nijesu imali. Kazao je da su to sve bile prazne priče.
“Idejna rješenja neka mi sada imamo. Idejni projekat će da vam kaže u detalje i trasu, kao i cijene koje treba uložiti. Na kraju imamo glavn projekat. Imamo već Mateševo-Andriejvica kreće, imamo Tološi-Smokovac, Andrijevica-Crnča, Crnča-Boljare, Bar-Ulcinj, Grahovo granica sa BiH, Budva zaobilaznica, Pljevlja-Crnča brza cesta, Podgoprica-Nikšić brza cesta, Smokovac-Tuzi, Nikšić-Šavnik…”, kazao je premijer.
Kako je pojasnio, do Berana se sada iz Podgorice dolazi za sat i 45 minuta, a kada sve bude završeno, dolaziće se za oko 40 minuta. Do Budve će se dolaziti za pola sata, kao i do Bara. Do Beograda, kako je rekao, treba skoro sedam sati, a biće potrebno, kada se završi sve, ići će se za tri sata lagane vožnje.
“Od Podgorice do Tirane malo iznad sat vremena, do Skoplja za dva sata i dvadeset minuta”, naglasio je Spajić.
Kako je rekao, u narednih pet godina planiran je investicioni ciklus u Crnoj Gori kakav u Evropi nije viđen od šezdesetih godina prošlog vijeka.
Poseban cilj je energetika, gdje se, navodi, planiraju velika ulaganja. Posebno je ukazao na obrazovanje i školski sistem.
“Plan rasta ima oko 400 miliona za Crnu Goru obezbijeđeno, od toga, oko 100 miliona ide za prosvjetu”, rekao je premijer.
Naglasio je da je to krupan korak naprijed.
“Nastavićemo da kroz Evropu sad 2 povećavamo plate svim zaposlenim u prosjeti”, rekao je.
Spajić kaže da se radi na rekonstrukciji 57 škola ove godine, što dovoljno govori o posvećenosti Vlade.
Inflacija više nije tako veliki problem
Naveo je da se 80 odsto povećanja cijena desio tokom 43. Vlade. Kazao je da inflacija više nije tako veliki problem, jer je u Crnoj Gori skoro na nivou EU.
“To se nije desilo tokom mandata ove vlade, niti 42. Vlade, gdje sam bio ministar. Imaćemo mjere, moramo da sprovedemo defalciju”, rekao je premijer.
Spajić je rekao da je istina da je dosta toga rezult geopolitičkih okolnosti. Međutim, dodaje, jasno je da je pred Vladom danas veliki posao.
On je dodao da će na prvoj sjednici Vlade biti određene nove mjere, radi ograničavanja marži, te da su u toku analize u tom pravcu.
Premijer je rekao da odbor PES u Podgorici još nije predložio model nastupa na podgoričkim izborima.
“Ima više opcija ali vidjećemo”, kazao je Spajić.
Spajić je rekao da su amandmani na zakon o državnoj imovini imali smisla.
“Zašto bi pomagali smo hotelsku industriju, zašto ne i ostale”, rekao je premijer.
On je, povodom priča kako je zapravo Ministarstvo finansija predložilo zakon o razvojnoj banci, kazao da se pita kome smeta što vlada i poslanici sarađuju. Naglasio je da cilj nije bio da se izbjegne bilo kakva rasprava.
Izjavio je da je veoma zadovoljan saradnjom sa Skupštinom Crne Gore. Kaže da je vrlo začuđen reakcijama predsjednika države Jakova Milatovića, koji vraća neke zakone na novo odlučivanje.
“To je neshvatljivo, ne znam zašto se to radi. Možda se želi malo medijske pažnje. Komplikuje stvari i pozivamo ga da bude ažurniji”, rekao je premijer.
Kako je istakao, kada se pogleda cjelokupna situacija, nije pitanje da li građani vjeruju njemu.
“Vjerujte našim djelima, onome što smo uradili 2021. godine i 2022. godine”, kazao je.
Premijer navodi da se suočava sa napadima od ljudi koji varaju birače, koji nemaju nikava rješenja i nikakve ideje.
“Evo ponudite, dajte da vidimo. Da vidimo šta vi znate. Ali nema, ne javljaju se. Nula, tajac”, podvukao je Spajić.
Politika
PES: Ko ne podrži ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije
Pokret Evropa sad poručio je da ustavne izmjene, koje bi trebalo da ojačaju integritet nosilaca javnih funkcija i antikorupcijske mehanizme, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, upozoravajući da će oni koji ih ne podrže preuzeti odgovornost za moguće usporavanje borbe protiv korupcije i evropskih integracija Crne Gore.
“Crnoj Gori su potrebne institucije koje neće zavisiti od političkih interesa, već će raditi u interesu građana i države. Zato ustavne izmjene koje jačaju integritet nosilaca javnih funkcija, unapređuju vladavinu prava i doprinose ispunjavanju evropskih obaveza ne smiju biti predmet dnevno-političkih kalkulacija”, piše u saopštenju.
Iz pomenute političke partije ističu da se borba protiv endemske korupcije ne može se svesti na retoričke poruke.
“Ona zahtijeva konkretna, sistemska i dugoročna rješenja koja će spriječiti zloupotrebu javnih funkcija, ojačati odgovornost i vratiti povjerenje građana u institucije. Upravo zato je važno da se ustavnim rješenjima koja su usaglašena sa Evropskom komisijom uspostave jasni standardi integriteta i odgovornosti za one koji upravljaju državom”, kazali su iz PES-a.
Poručuju da ko se ne zalaže za vladavinu prava, mora biti spreman da podrži i konkretne mehanizme koji tu vladavinu prava čine djelotvornom.
“Zato onaj Ko ne glasa za ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije i evropskog puta. Javnost ima pravo da zna da li je riječ o konkretnim pravnim primjedbama, neslaganju sa predloženim modelom ili političkoj odluci koja može usporiti uspostavljanje snažnijih antikorupcijskih mehanizama, što je uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23”, navodi se u saopštenju.
Iz PES-a poručuju da evropske integracije nijesu samo političko obećanje, već proces koji podrazumijeva ispunjavanje konkretnih obaveza, jačanje institucija i ostvarivanje mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava.
“Crna Gora je u završnoj fazi pristupnih pregovora i svaki zastoj u sprovođenju neophodnih reformi može otežati ostvarivanje strateškog cilja – članstva u Evropskoj uniji. Pokret Evropa sad smatra da se politička odgovornost mjeri konkretnim djelima, a ne samo riječima”, zaključili su u saopštenju.
Politika
Demokrate predlažu “neustavan” zakon: Bivši funkcioneri da vrate stanove ili plate punu tržišnu vrijednost
Demokratska Crna Gora predložila je zakon kojim bi bivši javni funkcioneri, koji su od države dobili stanove po povlašćenim uslovima, bili obavezani da ih vrate ili plate razliku do pune tržišne vrijednosti. Iako je cilj predloga ispravljanje nepravde u raspodjeli državne imovine, otvara se ozbiljno pitanje njegove ustavnosti, budući da Ustav Crne Gore štiti stečena imovinska prava i ograničava retroaktivnu primjenu zakona.
Poslanica Demokrata i potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović objasnila je da bi funkcioneri koji su, na primjer, stan otkupili za 30 odsto njegove tadašnje vrijednosti, morali da plate preostalih 70 odsto, obračunatih prema sadašnjim tržišnim cijenama.
„Na tako utvrđenu imovinsku korist, poreska stopa iznosi 100 odsto“, poručila je Vojinović, navodeći da bi prikupljeni novac bio namijenjen liječenju građana u inostranstvu.
Međutim, član 147 Ustava Crne Gore izričito propisuje da zakon i drugi propis ne mogu imati povratno dejstvo, osim pojedinih zakonskih odredaba kada to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona. Istovremeno, član 58 jemči pravo svojine, dok član 148 predviđa sudsku zaštitu konačnih pojedinačnih pravnih akata.
To znači da bi naknadno mijenjanje uslova pod kojima su funkcioneri zakonito otkupili stanove moglo predstavljati ozbiljan ustavnopravni problem. Ukoliko su nekretnine stečene na osnovu važećih propisa, zaključenih ugovora i izmirenih obaveza, država ne može jednostavno zanemariti pravnu sigurnost i naknadno propisati potpuno drugačije uslove otkupa.
Posebno je sporna predložena poreska stopa od 100 odsto, jer se postavlja pitanje da li je riječ o stvarnom oporezivanju ili pokušaju da se kroz novi zakon retroaktivno naplati vrijednost imovine stečene prije deset ili petnaest godina.
Poslanica Demokrata Valentina Minić kazala je da su nekadašnji funkcioneri sebi dodijelili više od 20.000 kvadratnih metara stanova, navodeći primjere onih koji su, uprkos značajnoj imovini, dobijali dodatne nekretnine po povlašćenim uslovima.
„Oni koji su uzimali stanove od građana, moraće da ih otplate po poreskoj osnovi od sto odsto“, poručila je Minić.
Ipak, politička ocjena da je neko ostvario neopravdanu privilegiju nije isto što i pravno utvrđenje da je imovina stečena nezakonito. Upravo bi razlikovanje zakonito stečenih prava od eventualnih zloupotreba moglo biti ključno za ocjenu ustavnosti predloga.
Iako Ustav dopušta izuzetke od zabrane retroaktivnosti, oni ne znače da se stečena prava mogu neograničeno poništavati. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje može li država danas zahtijevati dodatnu naplatu za stanove koje je prije više godina sama dodijelila i prodala po tada važećim propisima.
Konačnu riječ o ustavnosti takvog rješenja, ukoliko bude usvojeno i osporeno, imao bi Ustavni sud Crne Gore.
Politika
Poslanici DNP-a predlažu izmjene zakona o vakcinaciji
Poslanici Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Jelena Kljajević i Vladislav Bojović predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojim se predviđa da se djeci koja nijesu vakcinisana boravak u predškolskim ustanovama ograniči samo u vrijeme proglašenja zarazne bolesti protiv koje se sprovodi obavezna vakcinacija.
Oni traže da parlament zakon usvoji u hitnom postupku, kako bi se mijenjao važeći normativni okvir kojim je obavezna vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama vaspitanja i obrazovanja.
“Za vrijeme proglašene epidemije zarazne bolesti protiv koje se sprovodi obavezna vakcinacija, odnosno kada postoji neposredna opasnost od njenog širenja, utvrđena od strane Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dijete kod kojeg nije sprovedena obavezna vakcinacija protiv te bolesti privremeno ne može boraviti u javnoj ili privatnoj predškolskoj ustanovi, do prestanka opasnosti, osim u slučaju trajne medicinske kontraidikacije za određenu imunizaciju”, navodi se u predlogu izmjene člana 42 stav 1 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Poslanici DNP-a smatraju da ovakvo zakonsko rješenje štiti zdravlje djece, uključujući djecu koja ne mogu biti vakcinisana, tačno onda kada postoji stvarni rizik od zaraze.
“Istovremeno je usklađeno sa članom 26 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, po kojem se boravak djece u ustanovi ograničava privremeno i zbog stvarne opasnosti od zaraze, a ne trajno. Time se otklanja neusklađenost dva zakona i vraća jedinstvo pravnog poretka, a djeci se van perioda stvarne opasnosti vraća jednak pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju”, ocijenili su Knežević, Kljajević i Bojović.
Poslanici DNP-a objašnjavaju da se njihovim predlogom propisuje da navedeno ograničenje traje do prestanka opasnosti, uz izuzetak djece kod kojih postoje trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.
“Donošenje zakona po hitnom postupku potrebno je radi što skorijeg uspostavljanja novog pravnog okvira i obezbjeđivanja pravne sigurnosti za djecu, roditelje, odnosno staratelje, i predškolske ustanove, naročito imajući u vidu da se radi o pitanju koje neposredno utiče na ostvarivanje prava djece na boravak i vaspitanje i obrazovanje u predškolskim ustanovama”, navodi se u obrazloženju zakona.
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Nijesam veličao Ratka Mladića, rekao sam istinu – on je heroj
-
Politika1 дан ranijeVučić i Knežević odbranili Marovića, bivšeg funkcionera DPS-a, partije koja je priznala nezavisnost Kosova?
-
Politika2 дана ranijeDPS neće prisustvovati današnjoj sjednici parlamenta, traže glasanje o smjeni Mandića
-
Hronika2 дана ranijeU akciji crnogorskih bezbjednosnih službi priveden Zvinčuk, šef ruske mreže “Ribar”
-
Ekonomija1 дан ranijeTurković: Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji
-
Hronika2 дана ranijeRusi protjerani, policija i ANB demonstrirali silu zbog par kamera, tripoda i punjača
-
Zeta3 дана ranijeU Zeti bez dozvola za gradnju i kuće stare po 50 godina
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Neću odustati od podrške Aleksandru Vučiću


You must be logged in to post a comment Login