Politika
Spajić: Naš fokus su ljudi i bolji standard, za prosvjetu 100 miliona
Predsjednik Vlade Milojko Spajić izvinio se građanima što je proveo četiri dana u Francuskoj na odmoru. Kazao je da je svjestan da većina građana ne može sebi da priušti putovanja u Francusku i EU ali je istakao da Vlada naporno radi na povećanju standarda kako bi omogućili građanima da vide sve što Evropa nudi. Premijer je rekao da na društvenim mrežama imamo sijaset neozbiljnih optužbi, ali je naglasio da napadi na mrežama i estradizacija politike nikome neće donijeti dobro.
Iza dijela naloga na društvenim mrežama, i nekih uticajnih tviteraša, kako je pojasnio, stoje dvije organizovane kriminalne grupe, pa je to pitanje koje treba da bude predmet pažnje službi bezbjednosti.
“Put sam platio svojim novcem, vladin avion nije korišćen, to će se lako vidjeti. Nijedan jedini cent reprezentacije nijesam potrošio dok sam premijer”, rekao je Spajić.
On je rekao da su te dvije kriminalne grupe podržavale do 2020. godine politiku oko DPS-a, a danas podržavaju najmanje dva politička subjekta. Rekao je da ne može da govori o tome koje su to dvije kriminalne grupe.
“Nisam tip političara koji dijeli operativne informacije detaljno”, rekao je Spajić.
“Mora se omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano”
On je rekao da je to zaista bezbjednosno pitanje, jer ako neko može da fotografiše političare u inostranstvu, opravdano je da se razmišlja o tome jesu li mogli da urade i nešto drugo.
Naveo je da su problem kriminalne grupe koje prate i obezbjeđuju logistiku za praćenje, a onda dijele te informacije ljudima koji to posle plasiraju na društvenim mrežama. Vezano za priče o sastanku s kontroverznim britanskim državljaninom Džordžom Kotrelom, kazao je da su upravo to potvrde teze da se radi o logistici za praćenje.
“To je ozbiljna logistika za praćenje koju vidimo”, kazao je Spajić.
Premijer je rekao da nije tačno da ga je finansirao Kotrel, kako to tvrdi bivši ministar pravde.
“Mi smo podigli kredit u susret izborima. Interesantno je da bivši ministar nije govorio o ovim stvarima dok je bio u Vladi”, podvukao je Spajić.
Naveo je, na pitanje koja ta dva politička subjekta podržavaju dvije kriminalne grupe, da se mora omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano na rješavanju tih pitanja, i da im ne želi smetati u tome svojim izjavama.
Notorna je neistina, naglasio je premijer, da zbog odlaska u Francusku nije došao na Savjet za odbranu i bezbjednost. Istakao je da je i Ministarstvo odbrane potvrdilo da predsjednik države nije potpisao nijedno rješenje o imenovanju, a Vlada i premijer su uradili svoj dio posla.
“Što se tiče termina sjednice, imao sam neodložne privatne obaveze, pomen ocu i ostavinski postupak, prije toga sam bio u Francuskoj, a sjednica nije bila ni zakazana. Molio bih da se barata istinitim informacijama i da se ne šire neistine”, rekao je premijer.
Kazao je da će doći na sjednicu savjeta, 28. avgusta. Navodi da nije dobio predlog da se na Savjetu za odbranu odlučuje većinom, a ne konsenzusom.
“Ne odgovaram na predloge koje vidimo u medijima, jer je to neozbiljno. Kada taj predlog bude formalno upućen, odredićemo se”, kaže premijer
Kazao je da je studirao u Francuskoj i ima dosta prijatelja tamo. Kaže da je došao kao bogat čovjek u zemlju i sebi to može da priušti, te da je letio ekonomskom klasom. Boravio je u objektu koji je u vlasništu njegovih prijatelja.
“Kriminalne grupe u panici”
On je kazao da su kriminalne grupe u panici, i to je razlog histeričnih napada. Istakao je da je kampanja protiv njega i tima koji vodi počela još decemba 2020. godine, kada je postao ministar.
“Naši politički konkurenti su protiv napretka, nemaju program, već samo uvrede. Napade je prvo sprovodio Medojević, pa Abazović pa evo sad neki Milović. Sve priče su, pokazalo se, lažne”, rekao je Spajić.
On je rekao da je PES-u prije izbora 2023. godine, podmetnuta lažna afera, što se i pokazalo kasnije kroz izjave advokata Rodića.
“Mi to nikada nećemo raditi našim političkim konkurentima. Imamo danas slobodne institucije, slobodni SPO, slobodni SDT, pa nek se sve provjeri. Mi smo potpuno otvoreni za sve”, rekao je Spajić.
On je naglasio da su obećanja ispunjenja, i da Crnu Goru sada očekuje Evropa sad 2 i set reformi.
“Povukli smo rekordnu cifru novca iz evropskih fondova. Prvi smo predali Plan rasta i od Evropske unije smo dobili priznanje da nam je Plan rasta najambiciozniji. Kada sam postao ministar, plata prosječno je bila 500 eura, a BDP 4 milijarde. Sada je 7,3 milijarde. Prosječna zarada u oktobru biće 1.000 eura”, naveo je premijer.
On je kazao da će na prvoj redovnoj sjednici Vlade proširiti broj proizvoda za koje će ograničiti marže, i vlada nikome neće dozvoliti da zloupotrebljava aktuelnu situaciju. Kako je ukazao, Vlada je posvećena očuvanju standarda građana.
Poseban izazov je, kazao je, infrastruktura i na tome se mora raditi. Evropa sad 1 i 2 su, kazao je, samo početak i građani će imati priliku da vide i sve druge ekonomske reforme.
“Standard građana će biti mnoog veći na kraju mandata ove vlade”, rekao je Spajić.
Premijer je objasnio kakvo je iskustvo Singapura, i kako je njihova razvojna strategija bila fokusirana na ljude. Naglasio je da je to model koji treba primijeniti.
“Primarni resurs naše države su ljudi i u to duboko vjerujemo i ja i ova Vlada”, naglasio je premijer.
Navodi da je poresko opterećenje na rad 2020. godine bio oko 30 odsto, a u oktobru će biti oko 16 odsto.
“Ubjedljivo najmanje u Evropi. Naš fokus su ljudi. Čovjek koji je slobodan ekonomski oslobođen je na svaki drugi način”, istakao je premijer.
On navodi da je poseban cilj ulaganje u infrastrukturu. Istakao je da će Crna Gora imati najbolje odnose sa susjedima, ali ne može da se desi da je Ulcinju Skadar bliži od Podgorice, Pljevljima Užice, Rožajama Novi Pazar…
Sve opštine se moraju povezati
Najavio je da Vlada ima plan da izgradi 18 dionica auto puteva i brzih cesti. Kazao je da je to ekstremno bitno za buduće generacije.
“Sve opštine se moraju povezati. Povezana Crna Gora je bogata, ujedinjena Crna Gora”, rekao je premijer.
On je rekao da su svi političari imali neke priče o idejnim rješenjima, ali ih nikada nijesu imali. Kazao je da su to sve bile prazne priče.
“Idejna rješenja neka mi sada imamo. Idejni projekat će da vam kaže u detalje i trasu, kao i cijene koje treba uložiti. Na kraju imamo glavn projekat. Imamo već Mateševo-Andriejvica kreće, imamo Tološi-Smokovac, Andrijevica-Crnča, Crnča-Boljare, Bar-Ulcinj, Grahovo granica sa BiH, Budva zaobilaznica, Pljevlja-Crnča brza cesta, Podgoprica-Nikšić brza cesta, Smokovac-Tuzi, Nikšić-Šavnik…”, kazao je premijer.
Kako je pojasnio, do Berana se sada iz Podgorice dolazi za sat i 45 minuta, a kada sve bude završeno, dolaziće se za oko 40 minuta. Do Budve će se dolaziti za pola sata, kao i do Bara. Do Beograda, kako je rekao, treba skoro sedam sati, a biće potrebno, kada se završi sve, ići će se za tri sata lagane vožnje.
“Od Podgorice do Tirane malo iznad sat vremena, do Skoplja za dva sata i dvadeset minuta”, naglasio je Spajić.
Kako je rekao, u narednih pet godina planiran je investicioni ciklus u Crnoj Gori kakav u Evropi nije viđen od šezdesetih godina prošlog vijeka.
Poseban cilj je energetika, gdje se, navodi, planiraju velika ulaganja. Posebno je ukazao na obrazovanje i školski sistem.
“Plan rasta ima oko 400 miliona za Crnu Goru obezbijeđeno, od toga, oko 100 miliona ide za prosvjetu”, rekao je premijer.
Naglasio je da je to krupan korak naprijed.
“Nastavićemo da kroz Evropu sad 2 povećavamo plate svim zaposlenim u prosjeti”, rekao je.
Spajić kaže da se radi na rekonstrukciji 57 škola ove godine, što dovoljno govori o posvećenosti Vlade.
Inflacija više nije tako veliki problem
Naveo je da se 80 odsto povećanja cijena desio tokom 43. Vlade. Kazao je da inflacija više nije tako veliki problem, jer je u Crnoj Gori skoro na nivou EU.
“To se nije desilo tokom mandata ove vlade, niti 42. Vlade, gdje sam bio ministar. Imaćemo mjere, moramo da sprovedemo defalciju”, rekao je premijer.
Spajić je rekao da je istina da je dosta toga rezult geopolitičkih okolnosti. Međutim, dodaje, jasno je da je pred Vladom danas veliki posao.
On je dodao da će na prvoj sjednici Vlade biti određene nove mjere, radi ograničavanja marži, te da su u toku analize u tom pravcu.
Premijer je rekao da odbor PES u Podgorici još nije predložio model nastupa na podgoričkim izborima.
“Ima više opcija ali vidjećemo”, kazao je Spajić.
Spajić je rekao da su amandmani na zakon o državnoj imovini imali smisla.
“Zašto bi pomagali smo hotelsku industriju, zašto ne i ostale”, rekao je premijer.
On je, povodom priča kako je zapravo Ministarstvo finansija predložilo zakon o razvojnoj banci, kazao da se pita kome smeta što vlada i poslanici sarađuju. Naglasio je da cilj nije bio da se izbjegne bilo kakva rasprava.
Izjavio je da je veoma zadovoljan saradnjom sa Skupštinom Crne Gore. Kaže da je vrlo začuđen reakcijama predsjednika države Jakova Milatovića, koji vraća neke zakone na novo odlučivanje.
“To je neshvatljivo, ne znam zašto se to radi. Možda se želi malo medijske pažnje. Komplikuje stvari i pozivamo ga da bude ažurniji”, rekao je premijer.
Kako je istakao, kada se pogleda cjelokupna situacija, nije pitanje da li građani vjeruju njemu.
“Vjerujte našim djelima, onome što smo uradili 2021. godine i 2022. godine”, kazao je.
Premijer navodi da se suočava sa napadima od ljudi koji varaju birače, koji nemaju nikava rješenja i nikakve ideje.
“Evo ponudite, dajte da vidimo. Da vidimo šta vi znate. Ali nema, ne javljaju se. Nula, tajac”, podvukao je Spajić.
Politika
Živković: DPS na 28 odsto podrške, PES na 15
Predsjednik DPS Crne Gore Danijel Živković rekao je u Dnevniku TVCG da tu stranku vidi kao dio vlasti nakon narednih izbora. On je rekao da istraživanja pokazuju da DPS ima podršku 28 odsto birača.
Živković je rekao da je prerano govoriti o potencijalnim koalicijama, a podsjetio je da će parlamentarni izbori biti održani u junu 2027. godine.
“U ovom trenutku to ne prepoznajem”, rekao je Živković, odgovarajući na pitanje da li vidi neke stranke sadašnje vlasti kao moguće koalicione partnere.
Naglasio je da je DPS u kontinuitetu u razgovoru sa građanima, a kampanja je kako je rekao, trajni proces.
“Kada želite da iz opozicije pređete u vlast onda i frekvencija kontakata sa građanima mora biti veća”, rekao je Živković.
On je naveo da će vlast koristiti institucionalnu prednost ali je naglasio da vlast nema odgovor na suštinska pitanja u Crnoj Gori.
Aktuelna situacija u zemlji je zbog ponašanja vlasti praktično mrcvarenje, rekao je, i to se vidi od privrede, standarda građana do evropskih integracija ukazao je da najjača politička partija u vlasti Pokret Evropa sad doživljava strmoglav pad od 25 na 15 odsto podrške birača.
“Ova vlada je izgubila legitimitet. Ako vidite kako se ponašaju akteri unutar većine, neophodno je da građani daju sud ko treba da bude vlast nakon narednih izbora. Nije suština organizovati izbore da pa nakon toga imamo nestabilnu vlast čiji će se konstituenti međusobno ucjenivati. Suština je imati stabilnu i funkcionalnu vlast”, rekao je Živković.
On je naveo da je DPS otvorila Crnoj Gopri put ka EU, i davali su uvijek podršku tom procesu.
“Vlast je prešla crvenu liniju, usvajanjem dva zakona, to su zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima. U opoziciji nećete imati sagovornika za sunovart i rušenje ustavnog poretka Crne Gore. Biće skoro pa nemoguće do kraja decembra zatvoriti sva poglavlja imajući u vidu dinamiku rada u Skupštini Crne Gore”, rekao je Živković.
Politika
Vuković u Vašingtonu potpisao ugovore vrijedne 58 milione eura
Ministar finansija Novica Vuković potpisao je u Vašingtonu dva strateški izuzetno važna ugovora sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 58 miliona eura, čime Crna Gora dodatno učvršćuje kurs ka održivom razvoju, jačanju institucija i ubrzanju evropske integracije.
Ovi projekti predstavljaju konkretan rezultat aktivne i odgovorne politike Ministarstva finansija (MF), koje, kroz međunarodna partnerstva, obezbjeđuje finansijsku i ekspertsku podršku za ključne razvojne prioritete države.
“Najveći dio sredstava, 40 miliona eura, biće usmjeren na sveobuhvatnu modernizaciju sistema upravljanja otpadom, uključujući izgradnju Regionalnog centra u Nikšiću, kao i razvoj savremenih sistema za selekciju, reciklažu i kompostiranje. Ovaj projekat ima direktan značaj za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene”, naveli su iz MF-a.
Istovremeno, projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“, vrijedan 18 miliona eura, donosi snažan razvojni impuls sektoru šumarstva, kroz održivo upravljanje resursima, jačanje drvne industrije i unapređenje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekat je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima i doprinosi ispunjavanju obaveza iz Programa pristupanja Evropskoj uniji.
“Zaključenje ovih aranžmana potvrđuje jasnu opredijeljenost Vlade da, uz snažnu podršku Ministarstva finansija, ubrzano sprovodi reforme koje vode ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja i punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, kazali su iz MF-a.
Kako su istakli, ove investicije nijesu samo ulaganja u infrastrukturu, one predstavljaju ulaganje u jače institucije, konkurentniju ekonomiju i bolji kvalitet života građana. Istovremeno, one potvrđuju da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da sprovodi zahtjevne reforme i odgovori na standarde Evropske unije.
“Ministarstvo finansija nastavlja da bude ključni stub ekonomskog razvoja države, kroz proaktivnu politiku koja povezuje finansijsku stabilnost, razvojne projekte i strateške ciljeve evropske integracije”, navodi se u saopštenju.
Inicijativa o povlačenju priznanja Kosova koju ponovo aktuelizuje Milan Knežević djeluje na prvi pogled kao snažna politička poruka, ali u suštini otvara niz nelogičnosti, kontradikcija i političkih paradoksa, kako na regionalnom, tako i na unutrašnjem planu.
Prije svega, takva inicijativa zanemaruje realnost političkog života Srba na Kosovu. A ta realnost se zove Srpska lista. Ova politička organizacija, koja je prošla put od građanske inicijative (2013) do dominantne političke stranke među Srbima na Kosovu, aktivno učestvuje u institucijama kosovskog sistema: od lokalnih samouprava do parlamenta i vlade.
Ono što dodatno komplikuje narativ povlačenja priznanja Kosova jeste činjenica da Srpska lista uživa snažnu političku i logističku podršku iz Beograda, prije svega od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Drugim riječima, zvanična politika Srbije, iako ne priznaje nezavisnost Kosova aktivno učestvuje u političkom sistemu Kosova kroz Srpsku listu.
Tu dolazimo do ključne kontradikcije u Kneževićevoj inicijativi.
Ako je problem u priznanju Kosova kao države, kako onda nije problem učešće Srba u institucijama te iste države? Ako je Kosovo “takozvana država”, zašto je prihvatljivo da srpski politički predstavnici budu ministri, poslanici i potpredsjednici skupštine u tom sistemu?
Ova nedosljednost postaje još izraženija kada se Kneževićeva politika uporedi sa njegovim odnosom prema Beogradu. Naime, Knežević je nedavno javno podržao Aleksandra Vučića na lokalnim izborima u Srbiji. Time je implicitno podržao i ukupnu političku strategiju Srbije prema Kosovu, uključujući i djelovanje Srpske liste.
To otvara legitimnu dilemu:
- Da li Knežević ovom inicijativom zapravo kritikuje politiku Beograda i indirektno dovodi u pitanje legitimitet Srpske liste?
- Ili je riječ o političkom manevru usmjerenom ka biračkom tijelu, bez stvarne dosljednosti i strateške dubine?
Jer ako bi bio dosljedan, Knežević bi morao jasno reći da je i učešće Srpske liste u kosovskim institucijama sporno. Međutim, takav stav izostaje. Naprotiv, njegova ranija podrška Vučiću sugeriše da prihvata model “djelovanja iznutra” — odnosno borbe za interese Srba kroz institucije tkz.Kosova.
Zbog toga inicijativa o povlačenju priznanja u Crnoj Gori djeluje više kao politički signal nego kao realna politika. Ona ne nudi rješenje nijednog konkretnog problema: ni položaja Srba na Kosovu, ni regionalne stabilnosti, niti spoljnopolitičkog položaja Crne Gore.
Na kraju, postavlja se suštinsko pitanje smisla: ako i Srbija, koja najviše osporava kosovsku nezavisnost, učestvuje u tom sistemu kroz Srpsku listu, kakav bi efekat imalo povlačenje priznanja od strane Crne Gore?
-
Sport1 дан ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Politika2 дана ranijeZašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Tražićemo povlačenje odluke o priznanju Kosova
-
Politika3 дана ranijeDNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a
-
Politika3 дана ranijeDobrosavljević: Macutova Vlada – Vlada kontrole štete, bez strategije
-
Zeta3 дана ranijeĐokić: Ublažen rast poreza na nepokretnosti u Zeti
-
Događaji3 дана ranijeKIC „Zeta“ domaćin književne večeri i dodjele prestižne nagrade „Jelena Balšić“

