Politika

Spajić: Naš fokus su ljudi i bolji standard, za prosvjetu 100 miliona

Predsjednik Vlade Milojko Spajić izvinio se građanima što je proveo četiri dana u Francuskoj na odmoru. Kazao je da je svjestan da većina građana ne može sebi da priušti putovanja u Francusku i EU ali je istakao da Vlada naporno radi na povećanju standarda kako bi omogućili građanima da vide sve što Evropa nudi. Premijer je rekao da na društvenim mrežama imamo sijaset neozbiljnih optužbi, ali je naglasio da napadi na mrežama i estradizacija politike nikome neće donijeti dobro.

Iza dijela naloga na društvenim mrežama, i nekih uticajnih tviteraša, kako je pojasnio, stoje dvije organizovane kriminalne grupe, pa je to pitanje koje treba da bude predmet pažnje službi bezbjednosti.

“Put sam platio svojim novcem, vladin avion nije korišćen, to će se lako vidjeti. Nijedan jedini cent reprezentacije nijesam potrošio dok sam premijer”, rekao je Spajić.

On je rekao da su te dvije kriminalne grupe podržavale do 2020. godine politiku oko DPS-a, a danas podržavaju najmanje dva politička subjekta. Rekao je da ne može da govori o tome koje su to dvije kriminalne grupe.

“Nisam tip političara koji dijeli operativne informacije detaljno”, rekao je Spajić.

“Mora se omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano”

On je rekao da je to zaista bezbjednosno pitanje, jer ako neko može da fotografiše političare u inostranstvu, opravdano je da se razmišlja o tome jesu li mogli da urade i nešto drugo.

Naveo je da su problem kriminalne grupe koje prate i obezbjeđuju logistiku za praćenje, a onda dijele te informacije ljudima koji to posle plasiraju na društvenim mrežama. Vezano za priče o sastanku s kontroverznim britanskim državljaninom Džordžom Kotrelom, kazao je da su upravo to potvrde teze da se radi o logistici za praćenje.

“To je ozbiljna logistika za praćenje koju vidimo”, kazao je Spajić.

Premijer je rekao da nije tačno da ga je finansirao Kotrel, kako to tvrdi bivši ministar pravde.

“Mi smo podigli kredit u susret izborima. Interesantno je da bivši ministar nije govorio o ovim stvarima dok je bio u Vladi”, podvukao je Spajić.

Naveo je, na pitanje koja ta dva politička subjekta podržavaju dvije kriminalne grupe, da se mora omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano na rješavanju tih pitanja, i da im ne želi smetati u tome svojim izjavama.

Notorna je neistina, naglasio je premijer, da zbog odlaska u Francusku nije došao na Savjet za odbranu i bezbjednost. Istakao je da je i Ministarstvo odbrane potvrdilo da predsjednik države nije potpisao nijedno rješenje o imenovanju, a Vlada i premijer su uradili svoj dio posla.

“Što se tiče termina sjednice, imao sam neodložne privatne obaveze, pomen ocu i ostavinski postupak, prije toga sam bio u Francuskoj, a sjednica nije bila ni zakazana. Molio bih da se barata istinitim informacijama i da se ne šire neistine”, rekao je premijer.

Kazao je da će doći na sjednicu savjeta, 28. avgusta. Navodi da nije dobio predlog da se na Savjetu za odbranu odlučuje većinom, a ne konsenzusom.

“Ne odgovaram na predloge koje vidimo u medijima, jer je to neozbiljno. Kada taj predlog bude formalno upućen, odredićemo se”, kaže premijer

Kazao je da je studirao u Francuskoj i ima dosta prijatelja tamo. Kaže da je došao kao bogat čovjek u zemlju i sebi to može da priušti, te da je letio ekonomskom klasom. Boravio je u objektu koji je u vlasništu njegovih prijatelja.

“Kriminalne grupe u panici”

On je kazao da su kriminalne grupe u panici, i to je razlog histeričnih napada. Istakao je da je kampanja protiv njega i tima koji vodi počela još decemba 2020. godine, kada je postao ministar.

“Naši politički konkurenti su protiv napretka, nemaju program, već samo uvrede. Napade je prvo sprovodio Medojević, pa Abazović pa evo sad neki Milović. Sve priče su, pokazalo se, lažne”, rekao je Spajić.

On je rekao da je PES-u prije izbora 2023. godine, podmetnuta lažna afera, što se i pokazalo kasnije kroz izjave advokata Rodića.

“Mi to nikada nećemo raditi našim političkim konkurentima. Imamo danas slobodne institucije, slobodni SPO, slobodni SDT, pa nek se sve provjeri. Mi smo potpuno otvoreni za sve”, rekao je Spajić.

On je naglasio da su obećanja ispunjenja, i da Crnu Goru sada očekuje Evropa sad 2 i set reformi.

“Povukli smo rekordnu cifru novca iz evropskih fondova. Prvi smo predali Plan rasta i od Evropske unije smo dobili priznanje da nam je Plan rasta najambiciozniji. Kada sam postao ministar, plata prosječno je bila 500 eura, a BDP 4 milijarde. Sada je 7,3 milijarde. Prosječna zarada u oktobru biće 1.000 eura”, naveo je premijer.

On je kazao da će na prvoj redovnoj sjednici Vlade proširiti broj proizvoda za koje će ograničiti marže, i vlada nikome neće dozvoliti da zloupotrebljava aktuelnu situaciju. Kako je ukazao, Vlada je posvećena očuvanju standarda građana.

Poseban izazov je, kazao je, infrastruktura i na tome se mora raditi. Evropa sad 1 i 2 su, kazao je, samo početak i građani će imati priliku da vide i sve druge ekonomske reforme.

“Standard građana će biti mnoog veći na kraju mandata ove vlade”, rekao je Spajić.

Premijer je objasnio kakvo je iskustvo Singapura, i kako je njihova razvojna strategija bila fokusirana na ljude. Naglasio je da je to model koji treba primijeniti.

“Primarni resurs naše države su ljudi i u to duboko vjerujemo i ja i ova Vlada”, naglasio je premijer.

Navodi da je poresko opterećenje na rad 2020. godine bio oko 30 odsto, a u oktobru će biti oko 16 odsto.

“Ubjedljivo najmanje u Evropi. Naš fokus su ljudi. Čovjek koji je slobodan ekonomski oslobođen je na svaki drugi način”, istakao je premijer.

On navodi da je poseban cilj ulaganje u infrastrukturu. Istakao je da će Crna Gora imati najbolje odnose sa susjedima, ali ne može da se desi da je Ulcinju Skadar bliži od Podgorice, Pljevljima Užice, Rožajama Novi Pazar…

Sve opštine se moraju povezati

Najavio je da Vlada ima plan da izgradi 18 dionica auto puteva i brzih cesti. Kazao je da je to ekstremno bitno za buduće generacije.

“Sve opštine se moraju povezati. Povezana Crna Gora je bogata, ujedinjena Crna Gora”, rekao je premijer.

On je rekao da su svi političari imali neke priče o idejnim rješenjima, ali ih nikada nijesu imali. Kazao je da su to sve bile prazne priče.

“Idejna rješenja neka mi sada imamo. Idejni projekat će da vam kaže u detalje i trasu, kao i cijene koje treba uložiti. Na kraju imamo glavn projekat. Imamo već Mateševo-Andriejvica kreće, imamo Tološi-Smokovac, Andrijevica-Crnča, Crnča-Boljare, Bar-Ulcinj, Grahovo granica sa BiH, Budva zaobilaznica, Pljevlja-Crnča brza cesta, Podgoprica-Nikšić brza cesta, Smokovac-Tuzi, Nikšić-Šavnik…”, kazao je premijer.

Kako je pojasnio, do Berana se sada iz Podgorice dolazi za sat i 45 minuta, a kada sve bude završeno, dolaziće se za oko 40 minuta. Do Budve će se dolaziti za pola sata, kao i do Bara. Do Beograda, kako je rekao, treba skoro sedam sati, a biće potrebno, kada se završi sve, ići će se za tri sata lagane vožnje.

“Od Podgorice do Tirane malo iznad sat vremena, do Skoplja za dva sata i dvadeset minuta”, naglasio je Spajić.

Kako je rekao, u narednih pet godina planiran je investicioni ciklus u Crnoj Gori kakav u Evropi nije viđen od šezdesetih godina prošlog vijeka.

Poseban cilj je energetika, gdje se, navodi, planiraju velika ulaganja. Posebno je ukazao na obrazovanje i školski sistem.

“Plan rasta ima oko 400 miliona za Crnu Goru obezbijeđeno, od toga, oko 100 miliona ide za prosvjetu”, rekao je premijer.

Naglasio je da je to krupan korak naprijed.

“Nastavićemo da kroz Evropu sad 2 povećavamo plate svim zaposlenim u prosjeti”, rekao je.

Spajić kaže da se radi na rekonstrukciji 57 škola ove godine, što dovoljno govori o posvećenosti Vlade.

Inflacija više nije tako veliki problem

Naveo je da se 80 odsto povećanja cijena desio tokom 43. Vlade. Kazao je da inflacija više nije tako veliki problem, jer je u Crnoj Gori skoro na nivou EU.

“To se nije desilo tokom mandata ove vlade, niti 42. Vlade, gdje sam bio ministar. Imaćemo mjere, moramo da sprovedemo defalciju”, rekao je premijer.

Spajić je rekao da je istina da je dosta toga rezult geopolitičkih okolnosti. Međutim, dodaje, jasno je da je pred Vladom danas veliki posao.

On je dodao da će na prvoj sjednici Vlade biti određene nove mjere, radi ograničavanja marži, te da su u toku analize u tom pravcu.

Premijer je rekao da odbor PES u Podgorici još nije predložio model nastupa na podgoričkim izborima.

“Ima više opcija ali vidjećemo”, kazao je Spajić.

Spajić je rekao da su amandmani na zakon o državnoj imovini imali smisla.

“Zašto bi pomagali smo hotelsku industriju, zašto ne i ostale”, rekao je premijer.

On je, povodom priča kako je zapravo Ministarstvo finansija predložilo zakon o razvojnoj banci, kazao da se pita kome smeta što vlada i poslanici sarađuju. Naglasio je da cilj nije bio da se izbjegne bilo kakva rasprava.

Izjavio je da je veoma zadovoljan saradnjom sa Skupštinom Crne Gore. Kaže da je vrlo začuđen reakcijama predsjednika države Jakova Milatovića, koji vraća neke zakone na novo odlučivanje.

“To je neshvatljivo, ne znam zašto se to radi. Možda se želi malo medijske pažnje. Komplikuje stvari i pozivamo ga da bude ažurniji”, rekao je premijer.

Kako je istakao, kada se pogleda cjelokupna situacija, nije pitanje da li građani vjeruju njemu.

“Vjerujte našim djelima, onome što smo uradili 2021. godine i 2022. godine”, kazao je.

Premijer navodi da se suočava sa napadima od ljudi koji varaju birače, koji nemaju nikava rješenja i nikakve ideje.

“Evo ponudite, dajte da vidimo. Da vidimo šta vi znate. Ali nema, ne javljaju se. Nula, tajac”, podvukao je Spajić.

Slične teme:Crna gora evropa sad 2 konferencija milojko spajić sen trope

Sledeće

Đurović: NSD za široku koaliciju na izborima u Podgorici

Ne propustite

Savjet jednoglasno: Razriješena Jelena Perović sa funkcije direktorke ASK

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima

Povodom obilježavanja značajnog jubileja – 150 godina od Bitke na Fundini, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, uz pokroviteljstvo Skupštine Crne Gore održana je svečana manifestacija na Orljevu u Kučima.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je na Fundini udaren temelj države, ističući da je tada pobijedila sabrana i okupljena Crna Gora. Naveo je da je sve ostalo po strani u odbrani slobode i dostojanstva.

„To je poruka koju je važno čuti. Njihovo srpstvo nije isključivalo njihovo crnogorstvo, niti je umanjivalo pripadnost srpstvu, srpskom jeziku i crkvi. Naš kulturni i istorijski identitet ne može se omeđiti usko-političkim granicama. Niko nema monopol na srpsko nasljeđe. Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima“, kazao je Mandić.

On je rekao da niko nema pravo da nama u Crnoj Gori izdaje uvjerenje o nacionalnoj ispravnosti, koliko god bio moćan i snažan.

„Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorima. Odluke o Crnoj Gori donosiće se ovdje, kao što su se uvijek donosile“, kazao je Mandić.

On je podvukao da Crna Gora mora shvatiti da je politika svađe politika propasti.

„Ne može se srpskom narodu osporavati pravo koje se svima drugima priznaje. Ne možemo voditi politiku kakvu je vodio bivši režim“, kazao je Mandić.

On je rekao da za njega politika nije umijeće da se ljudi drže u rovovima, nego da se iz njih izađe.

„Ponekad je najveća snaga da u odgovoru na mržnju ne postanemo ono protiv čega se borimo. Posebnu zahvalnost u tom smislu dugujemo našoj svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, kazao je Mandić.

On je podsjetio na veliku ulogu pokojnog mitropolita Amfilohija, ističući njegov nemjerljiv doprinos očuvanju sabornosti i duhovnosti Crne Gore.

„Da li danas mi, potomci velikih ljudi koji su znali da se pomire i nakon zločina, možemo da nađemo snage da krenemo naprijed – moramo“, poručio je Mandić.

Naša današnja Fundina, kazao je, jeste borba za uspješno i srećno društvo.

„Neka je vječna slava junacima Fundine i neka Bog blagoslovi Crnu Goru“, kazao je Mandić.

Politika

Knežević: Koalicija sa Mandićem poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade

Knežević je poručio kako će većina biti u prilici da se izjasni o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Ističe kako Ibrahimović “vrijeđa 33 odsto Srba u Crnoj Gori”, pri čemu je dodao i da šef diplomatije nije mogao donijeti odluku o slanju predstavnika naše države na obilježavanje godišnjice “Oluje” bez saglasnosti premijera Milojka Spajića.

“Imaćete interpelaciju DNP-a, pošto nećete da smijenite Ibrahimovića. Imate većinu i mogućnost da to uradite, a znam da ne smijete, ni od Johana Satlera, ni od Milojka Spajića, ni od drugih. Evo, DNP će pokrenuti interpelaciju o radu Ibrahimovića”, poručio je on gostujući na Adriji.

Kazao je kako će, u cilju podrške interpelaciji, “pokucati na vrata poslaničkih klubova svih doskorašnjih koalicionih partnera”.

“Ovo nije prvi put da mi trpimo nacionalna poniženja od strane Ministarstva vanjskih poslova, a da svi ćute, pri čemu nikad više Srba nije bilo u vlasti”, dodao je.

Kazao je kako su sa Novom srpskom demokratijom u “projektnoj koaliciji”, ali da je ona “osnovna” poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade.

“Jasno je da Andrija Mandić i ja drugačije vidimo način zaštite interesa srpskog naroda i nije bilo potrebe za senzacionalnom obradom toga što vidi čitava Crna Gora. To nije nikakav dogovor Mandića i mene – jednostavno, drugačije vidimo to kako treba doći do cilja”, rekao je Knežević.

Na pitanje da li je NSD ostala dosljedna svemu za šta se zalagala, kazao je kako je to pitanje za njih.

Knežević ne isključuje mogućnost da po izborima 2027. godine bude formirana Vlada čiji će predsjednik biti on.

“U junu 2027, ako budemo, a hoćemo ako bog da, formirali Vladu bez ovih koji hoće da nas šalju kod Satlera, prva odluka koju ću donijeti kao premijer biće otpriznavanje Kosova. Kao premijer. Gdje bi im bio kraj da sam ja bio premijer i od 2023, ja znam da štitim nacionalne interese”, poručio je on.

Politika

Vučić preko mitropolita Metodija pravi podjele unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori?

Nekada su se najveće podjele među Srbima u Crnoj Gori pravile kroz političke partije. Danas se sve više stiče utisak da se one sele u Crkvu. Upravo zato posljednji sukob između mitropolita Joanikija i mitropolita Metodija nije samo pitanje različitih pogleda dvojice arhijereja, već mnogo ozbiljniji problem koji prijeti da naruši jedinstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Dok je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, na čijem je čelu mitropolit Joanikije, oštro kritikovala predsjednika Srbije zbog, kako je navela, političkog miješanja u crkvena pitanja i „nejasnih optužbi“, Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve, kojom upravlja mitropolit Metodije, javno je stala u Vučićevu odbranu, ocjenjujući da njegove poruke doprinose očuvanju jedinstva Srpske pravoslavne crkve.

Polemika je uslijedila nakon Vučićevih izjava tokom posjete Republici Srpskoj, gdje je govorio o položaju Srba u regionu, litijama u Crnoj Gori i, kako je rekao, pokušajima da se oslabi jedinstvo SPC.

Sve više izgleda da se kroz crkvene autoritete vodi politički obračun u kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postao nezaobilazan faktor.

Mitropolit Metodije posljednjih mjeseci sve češće izlazi iz okvira isključivo crkvenih tema. Njegovi govori i javni nastupi nerijetko zadiru duboko u politička pitanja, ostavljajući utisak da se ne obraća samo vjernicima, već i biračkom tijelu. Time se neminovno otvara pitanje gdje prestaje pastirska služba, a počinje politički angažman.

Ako je zadatak jednog mitropolita da čuva jedinstvo Crkve, onda svaka riječ koja produbljuje podjele među vjernicima predstavlja razlog za zabrinutost. Još više zabrinjava utisak da se crkveni autoritet koristi kao sredstvo u političkim sukobima koji nemaju mnogo veze sa Jevanđeljem.

Odluka Sabora SPC da Eparhiju budimljansko-nikšićku uzdigne u rang mitropolije promijenilaje odnose unutar same Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li je taj potez bio isključivo crkveni ili je imao i širu političku dimenziju vjerovatno će biti tema rasprava još dugo.

Najveći gubitnici u svemu ovome nijesu ni Vučić, ni Joanikije, ni Metodije. Gubitnici su vjernici koji od svojih duhovnih pastira očekuju mir, pomirenje i jedinstvo, a umjesto toga svakodnevno svjedoče novim podjelama.

Crkva je kroz istoriju opstajala onda kada je bila iznad dnevne politike. Onog trenutka kada politički interesi počnu da određuju crkvene odnose, prestaje da bude prostor okupljanja i postaje novo poprište sukoba.

Budućnost Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori zavisiće od toga da li ostaje duhovni oslonac svog naroda ili postaje još jedno polje političkog nadmetanja koje će Vučić iskoristiti za dobijanje političkog uticaja.