Connect with us

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

DPS: Naš rejting stabilan i blizu 30 odsto, istraživanje Spektrum Analitike besmislica

demokratska partija socijalista

Iz Demokratske partije socijalista saopštili su da je njihov rejting stabilan, uz kontinuirani i višegodišnji trend rasta, i iznosi blizu 30 procenata podrške. Komentarišući istraživanje koje je danas objavila Spektrum Analitika, kazali su da podatak da je ova partija trenutno na svega 19 odsto predstavlja najobičniju besmislicu.

O tvrdnji da imaju blizu 30 odsto, svjedoče, kako kažu iz DPS-a, i sva istraživanja objavljena u medijima od strane više istraživačkih agencija, uključujući i samu Spektrum Analitiku.

Spektrum analitika: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto, DPS na 19 odsto

“Zato podatak iz danas objavljenog istraživanja, prema kojem DPS navodno ima podršku od svega 19 procenata, predstavlja najobičniju besmislicu i ne korespondira ni sa jednim relevantnim pokazateljem političkog raspoloženja građana Crne Gore”, kazali su iz DPS-a, komentarišući istraživanje koje je objavila Spektrum Analitika.

Navode da o brojnim nelogičnostima kojima rezultati obiluju nema potrebe puno govoriti, ali da ipak moraju istaći jednu – prema uporednim podacima iste agencije iz avgusta ove godine DPS je za samo dva mjeseca navodno izgubio svakog trećeg birača, što se, tvrde oni, ni u znatno manjoj mjeri nije dogodilo za 35 godina istorije naše stranke.

“Ipak, bilo kako bilo, Demokratska partija socijalista nema potrebu da svoj politički rejting dokazuje polemikama sa istraživačkim agencijama. Koliko podrške imaju DPS, ali i svi ostali politički subjekti, najbolje će pokazati građani na prvim narednim izborima. Njihov sud je za nas jedino istraživanje čije rezultate niko neće moći da relativizuje”, zaključili su iz ove partije.

 

 

Continue Reading

Politika

Spektrum analitika: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto, DPS na 19 odsto

Foto RTCG

Pokret Evropa sad (PES) ima najveću podršku među opredijeljenim biračima u Crnoj Gori, sa 24,6 odsto, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) na drugom mjestu sa 19 odsto, pokazuju rezultati istraživanja „Politički barometar Crne Gore“, koje je u oktobru sprovela Spektrum analitika koju vodi prof. dr Miloš Bešić. Razlika između dvije partije iznosi 5,6 procentnih poena, dok je na trećem mjestu Nova srpska demokratija (NOVA) sa 10,1 odsto podrške.

Prema rezultatima istraživanja, Demokratska narodna partija (DNP) ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, Građanski pokret URA 7,9 odsto, a Evropski savez (ES) 7,1 odsto.

Bošnjačka stranka (BS) bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora (DCG) ima 5,3 odsto.

Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.020 punoljetnih građana Crne Gore, u periodu od 10. do 19. oktobra 2026. godine.

Kako je navedeno u metodologiji, korišćen je dvostruko stratifikovani uzorak, uz slučajni izbor ispitanika u popisnim krugovima.

Istraživanje pod nazivom „Politički barometar Crne Gore – Trendovi, rejting partija i strateški profili birača“ obuhvata analizu političkih trendova i podrške partijama.

 

Izvor: RTCG

Continue Reading

Politika

Mandić se sastao sa evropskom komesarkom Martom Kos

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas u parlamentu sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

“Predsjednik Mandić je iskoristio priliku da se zahvali gospođi Kos na kontinuiranoj podršci koju ona lično i njen tim pružaju našoj zemlji u ovoj finalnoj i odlučujućoj fazi evropskog puta, naglasivši da je upravo Skupština Crne Gore mjesto gdje su u proteklih tri i po godine, donešene najvažnije odluke koje gotovo garantuju izvjesnu evropsku budućnost”,  saopštili su iz Skupštine.

Komentarišući nedavno glasanje za izmjene Ustava, predsjednik je istakao da ono nije stvorilo pobjednike i poražene, već da je evropski cilj zajednički interes svih nas. Posebno je naglasio da politike prošlosti i nametnutih podjela treba ostaviti iza nas.

“Vjerujem da ćemo prilikom drugog i trećeg glasanja za izmjene Ustava u domenu integriteta imati i više od 56 glasova podrške koje smo imali prilikom prvog glasanja”, naglasio je predsjednik Mandić.

Na kraju sastanka, predsjednik Mandić je iskazao zadovoljstvo što će Crna Gora biti prva naredna članica EU, te da mu je kao nacionalnom političaru posebno važno što će upravo Srbi iz Crne Gore biti u mogućnosti da kroz institucije unije dodatno prošire put koji je takođe definisan od strane naših sunarodnika iz Srbije i Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, kako bi i oni što prije postali dio Evropske unije.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto