Connect with us

Politika

Zašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?

Autor: Vladimir Jovanović

Inicijativa o povlačenju priznanja Kosova koju ponovo aktuelizuje Milan Knežević djeluje na prvi pogled kao snažna politička poruka, ali u suštini otvara niz nelogičnosti, kontradikcija i političkih paradoksa,  kako na regionalnom, tako i na unutrašnjem planu.

Prije svega, takva inicijativa zanemaruje realnost političkog života Srba na Kosovu. A ta realnost se zove Srpska lista. Ova politička organizacija, koja je prošla put od građanske inicijative (2013) do dominantne političke stranke među Srbima na Kosovu, aktivno učestvuje u institucijama kosovskog sistema: od lokalnih samouprava do parlamenta i vlade.

Ono što dodatno komplikuje narativ povlačenja priznanja Kosova jeste činjenica da Srpska lista uživa snažnu političku i logističku podršku iz Beograda, prije svega od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Drugim riječima, zvanična politika Srbije, iako ne priznaje nezavisnost Kosova aktivno učestvuje u političkom sistemu Kosova kroz Srpsku listu.

Tu dolazimo do ključne kontradikcije u Kneževićevoj inicijativi.

Ako je problem u priznanju Kosova kao države, kako onda nije problem učešće Srba u institucijama te iste države? Ako je Kosovo “takozvana država”, zašto je prihvatljivo da srpski politički predstavnici budu ministri, poslanici i potpredsjednici skupštine u tom sistemu?

Ova nedosljednost postaje još izraženija kada se Kneževićeva politika uporedi sa njegovim odnosom prema Beogradu. Naime, Knežević je nedavno javno podržao Aleksandra Vučića na lokalnim izborima u Srbiji. Time je implicitno podržao i ukupnu političku strategiju Srbije prema Kosovu, uključujući i djelovanje Srpske liste.

To otvara legitimnu dilemu:

  • Da li Knežević ovom inicijativom zapravo kritikuje politiku Beograda i indirektno dovodi u pitanje legitimitet Srpske liste?
  • Ili je riječ o političkom manevru usmjerenom ka biračkom tijelu, bez stvarne dosljednosti i strateške dubine?

Jer ako bi bio dosljedan, Knežević bi morao jasno reći da je i učešće Srpske liste u kosovskim institucijama sporno. Međutim, takav stav izostaje. Naprotiv, njegova ranija podrška Vučiću sugeriše da prihvata model “djelovanja iznutra” — odnosno borbe za interese Srba kroz institucije tzv.Kosova.

Zbog toga inicijativa o povlačenju priznanja u Crnoj Gori djeluje više kao politički signal nego kao realna politika. Ona ne nudi rješenje nijednog konkretnog problema: ni položaja Srba na Kosovu, ni regionalne stabilnosti, niti spoljnopolitičkog položaja Crne Gore.

Na kraju, postavlja se suštinsko pitanje smisla: ako i Srbija, koja najviše osporava kosovsku nezavisnost, učestvuje u tom sistemu kroz Srpsku listu, kakav bi efekat imalo povlačenje priznanja od strane Crne Gore?

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Mujović: DNP sarađuje sa DPS-om jer mora da vraća dugove

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da DNP mora da vraća dugove iz prošlosti.

„Predrag Bulatović je jedan od najzaslužnijih za crnogorsku nezavisnost, iako se predstavljao da vodi kontra front, sa svojim bliskim prijateljem Roćenom… Dovoljna su bili dva čovjeka, koja su u tom DNP-u spremna da urade to što su uradila, da i ono zdravo tkivo i pošteni ljudi, kojima se i izvinjavam, ali dva kancera su učinili da DNP uradi ono što je danas uradio i što želi uraditi. Stara ljubav zaborava nema, a dugovi se moraju vraćati i evo ti ljudi to rade i danas“, istakao je Mujović.

On je objasnio da na Univerzitetu ne bira jedna osoba, već nastavničko vijeće sa 40 ili 50 profesora, pa ta odluka kasnije ide na Senat.

„Sa ponosom ističem da sam bio dekan Elektrotehničkog fakulteta. Biran sam voljom profesora i nastavnog kadra, a ne pojedinaca. Još jedna manipulacija je da sam dobio stan od DPS-a. Dobio sam tu garsonjeru od 34 kvadrata jer sam bio na listi sa još najmanje 500 profesora, a na listi su bila još najmanje dva vaša (DNP) člana“, kazao je Mujović.

Mujović je naveo da je uvijek pokušavao da bude korektan prema DNP-u.

„Teško mi je da pričam o DNP-u, jer su oni bili dio mog tima i dali su veliki doprinos. Kad je počela operacija Botun i sve nakon toga, izdržao sam veliki broj uvreda, kao i moja porodica, što je za riplija. Očekujem da Perić da prvo ispita priče da sam podmićen od turske kompanije, da su mojoj supruzi otvorili butik u Budvi, a da je ona dio kavačkog klana. Tu je i priča da se hranim hranom za stoku. Sve sam trpio i prećutao. Rekao sam da je najveća pobjeda pobijediti samog sebe“, kazao je Mujović.

Ističe da je prvi podržao Ivanu Mašković, kao kandidatkinju koja je trebalo da dođe ispred koalicije.

„Želio sam da po svaku cijenu dođemo do dogovora i da pronađemo zajedničkog kandidata, što je naša obaveza prema građanima. Dali smo im šansu, jer smo rekli da želimo samo s njima, a oni nama ovako vraćaju“, naglasio  je Mujović.

Bulatović: DPS se može vratiti na vlast samo ako im PES pruži ruku

Predsjednik Klub odbornika “Za budućnost Podgorice“, Vladimir Bulatović naveo je da je ponosan na strica (Peđa Bulatović) i da ga je iznenadila priča o njemu u lokalnom parlamentu.

„DPS se u Crnoj Gori može vratiti na vlast samo ako im vi pružite ruku i ako ih vratite na vlast. Priča o Predragu Bulatoviću i Roćenu nije umjesna“, kazao je Bulatović.

On je podsjetio da je 31. januara ove godine DNP izašla iz Vlade, napustila izvršnu vlast na državnom nivou i otkazala povjerenje gradonačelniku Mujoviću.

„Razlozi su upotreba sile, intervencija preko 700 policajaca prema mirnim građanima Zete i Botuna, ignorisanje referenduma u Zeti i insistiranje na ‘crnom’ ugovoru Ivana Vukovića o izgradnji postrojenja. Otkazali smo podršku Mujoviću, ali i rekli da ga nećemo smjenjivati sa DPS-om. Dali smo predlog za rješenje situacije – da većina izabere čovjeka koji će voditi vlast u gradu do izbora 2027, ali Mujović na to nije pristao“, naveo je Bulatović.

Smatra da je prinudna uprava štetna za Glavni grad i da nisu željeli to da dozvole da se desi.

„To bi značilo suspendovanje Skupštine Glavnog grada i njene uloge u donošenju odluke u kontroli izvršne vlasti. Ukidanje odbornika kao predstavnika tih građana, koji su ih na izborima izabrali. Prinudna uprava je privatizacija grada, hajdučija i stvaranje poligona da se sa sredstvima građana Podgorice vrši izborna kampanja u narednih godinu“, kazao je Bulatović.

Ističe da je jedan od krivaca za aktuelnu situaciju i Jelena Borovinić Bojović, koja je podnijela ostavku sa funkcije predsjednice Skupštine Glavnog grada.

„Predlog je bio i da predsjednica bude Ivana Mašković, ali smo tu naišli na ucjenjivanja da se podrži Izvještaj o gradonačelniku“, tvrdi Bulatović.

Continue Reading

Politika

Srpska lista osvojila 9 mandata u Skupštini Kosova

Brojanje svih glasova sa vanrednih parlamentarnih izbora održanih 7. juna završeno je večeras, u roku od deset dana, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK), prenio je portal Kossev.

Srpska lista osvojila je 9,37 odsto glasova i devet mandata, dok je lista „Za slobodu, pravdu i opstanak“ dobila 1,17 odsto glasova, čime je osvojila jedan mandat.

Pokret Samoopredjeljenje osvojio je 382.865 glasova, odnosno 47,13 odsto ukupnog broja glasova, čime je obezbijedio 53 poslanička mandata u Skupštini Kosova.

Demokratska partija Kosova osvojila je 157.893 glasa ili 19,44 odsto, što joj donosi 22 mandata.

Demokratski savez Kosova dobio je 135.559 glasova, odnosno 16,69 odsto podrške birača, čime je osvojio 18 mandata, dok je Alijansa osvojila 54.731 glas ili 6,74 odsto, što joj je obezbijedilo sedam poslaničkih mjesta.

Centralna izborna komisija saopštila je i da je danas završeno brojanje glasova pristiglih putem pošte.

Continue Reading

Politika

Šćepanović: Za tri godine rasvijetljeno 18 ubistava iz prethodnog perioda

Šćepanović je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG kazao da je zadovoljan postignutim rezultatima koji su prepoznati od najvećih evropskih tijela.

“U prvih šest mjeseci, uključujući i decembar, registrovano je 18 krivičnih djela protiv života i tijela, pet ubistava, od kojih je jedno izvršeno kao posljedica organizovanih kriminalnih aktivnosti u decembru i koje je u rekordnom roku rasvijetljeno. Četiri ubistva i tri teška ubistva u pokušaju su takođe ekspresno rasvijetljena. 13 pokušaja ubistava, svako krivično djelo je rasvijetljeno”, rekao je Šćepanović.

Specijalno policijsko odjeljenje je za prvih šest mjeseci rasvijetlilo sedam ubistava koja su počinjena 2016, 2017, 2018. i 2019. godinu koja su nam ostala iz prethodnog perioda.

“U posljednje tri godine, bezbjednosni sektor je rasvijetlio 18 ubistava iz prethodnih godina što su istorijski rezultati, ne samo za Crnu Goru nego i za evropsku zajednicu”, kazao je on.

Podsjetio je i da je spriječena taktička likvidacija.

“Kada govorimo o drugim krivičnim djelima, mi smo u prvih šest mjeseci procesuirali oko 200 lica koja su se bavila švercom narkotika i ključni rezulati su postignuti koji prevazilaze nacionalne okvire”, rekao je Šćepanović.

Kako napominje, procesuirano je i preko 50 članova visoko organizovanih kriminalnih grupa i neki od njihovih vođa.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto