Priroda i društvo

Premijer i Operativni tim u neskladu oko nelegalne eksploatacije šljunka

Umjesto da pokažu odlučnost i stanu na kraj devastaciji korita rijeke Morače, pojedini članovi Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka prave kompromis sa vlasnicima kompanija čija postrojenja su dužni da uklone sa državne imovine.

Iz prepsike vođene na vajber grupi Operativnog tima, vidi se da u tome prednjače šef tog tima Stevan Gajević i Direktor uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić.

Zbog takvog odnosa, Operativni tim je juče napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović.

Polemika se otvorila nakon što je direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić pitao zbog čega juče nije nastavljeno sa rušenjem, odnosno rasformiranjem betonske baze preduzeća “Cijevna komerc”.

Na Gazdićevo pitanje, Gajević je odgovorio pitanjem – zbog čega direktor EPA nije na poslu, što je Gazdić demantovao.

Uklanjanje postrojenja za proizvodnju betona počelo je 20. januara, nakon što je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo rješenje o uklanjanju objekta površine 315 metara kvadratnih i inženjerskog objekta kompanije “Cijevna komerc”.

Prvog dana, međutim, završen je manji dio posla, nakon čega su se građevinske mašine povukle, i to vrlo brzo nakon što su sa terena otišle novinarske ekipe.

Tog dana, državu je na terenu zastupao samo direktor Upravnog odbora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić, policija koja je pružala asistenciju, pripadnici Službe zaštite i spasavanja i ekipe Hitne medicinske pomoći koji su bili u pripravnosti.

“Cijevna komerc” očekuje da država ponudi alternativu

Prema nezvaničnim saznanjima pojedinci iz Operativnog tima dogovorili su se sa vlasnikom kompanije “Cijevna komerc” Danilom Petrovićem da sami uklone svoje mašine i postrojenja sa državne imovine i lokacije za koju im je prije dvije godine istekla koncesija.

Petrović je u petak, nakon što su inspektori počeli sa razmontiranjem, novinarima rekao da su 2020. godine dobili rješenje za zabranu eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače i da su tada prestali sa aktivnostima.

Kazao je i da su očekivali da im država ponudi alternativu, odnosno izda koncesiju za kamenolom, za lokaciju na kojoj je planski predviđena takva aktivnost, ali da im nije odgovoreno.

Petrović je ustvrdio i da je razgovarao sa predsjednikom opštine Zeta, koji mu je saopštio da do jula nema ingerencije da im izda koncesiju, ali da je obećao da će to učiniti, a da mu je Glavni grad odgovorio da moraju raspisati tender.

Tvrdi da je država pogriješila redosljed koraka i da je, prije nego je uvela moratorijum na eksploataciju šljunka iz rijeke Morače, morala da ponudi alternativu – brda, kojih imamo “koliko hoćeš”.

Petrović je naglasio da će i dalje tražiti da im se ponudi alternativa “zbog radnika”.

”Tražićemo od premijera i svih nadležnih institucija da nam što prije omoguće da ovi ljudi rade. Imam 100 zaposlenih, oni će sigurno sami poći pred Vladu. Pozdravljam ovo što su učinili za radnike Željezare, za bilo koju firmu koja je u problemu, za ‘Plantaže’… ali zašto nas sada sputavaju”, pitao je Petrović.

Slični stavovi juče su se mogli pročitati i u zvaničnoj grupi Operativnog tima, u kome su predstavnici države, a ne privatnih kompanija koje su godinama eksploatisali šljunak.

“Kamenja ima dovoljno”

”I ‘Montenegro petrol’ i ‘Cijevna komerc’ su tražili da zakupe parcele ili kamenolom van korita rijeke. Ove dvije firme imaju 240 radnika, poređenja radi isto toliko ima Željezara Nikšić, ovi koji su protestovali ispred Vlade i na krovu zgrade. Preko 90 odsto zaposlenih je iz opštine Zeta. Moj stav je da zbog socijalnih i svih drugih aspekata radnika, treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka, da se uvede u sve pravne tokove, da plaćaju koncesije i da radnici ostanu. Lično smatram da treba država da ima nultu toleranciju kada je u pitanju eksploatacija šljunka iz korita rijeka, ali da svakome treba omogućiti kamenolome koncesije. Kamenja imamo dovoljno da Evropu izbetoniramo”, napisao je u toj grupi direktor Uprave za imovinu i katastar.

Izvor: fejsbuk

Gajević mu je odgovorio da je Ministarstvo poljoprivrede, u načelu, saglasno sa stavom Uprave.

”Ostaje nam da vidimo lokacije za koncesije kamenoloma koje daje Ministarstvo kapitalnih investicija, a smatram da će i oni biti na ovoj liniji”, konstatovao je šef Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka.

Zamjenica zaštitnika državnih interesa odgovorila im je da se ne mogu porediti Željezara i “firme” koje su u zoni krivične odgovornosti i koje su nanijele ogromu štetu državi.

”Ne podržavam stav pregovora i traženja lokacije. U ponedeljak ću poslati dopis da ne mogu više da budem član Operativnog tima. Pregovarati i dogovarati se sa onima koji su učinili takve strahote ne mogu da podržim i ne želim da učestvujem u tome. Možete računati od danas da više nisam član Operativnog tima”, napisala je Božovićeva.

Gajević joj je odgovario da ga je baš “ganula” i da će o njenom stavu obavijestiti zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa.

Podršku joj je pružio Gazdić, koji je zamolio da još jednom razmisli, naglasivši da ona daje ogroman doprinos timu.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Montenegro Petrolu zabranjeni iskopi na parcelama u Mahali

Ne propustite

Policija će kontrolisati prijavljuju li birači tačne adrese

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Cvjetne trake – prirodni saveznik u zaštiti usjeva

Poljoprivrednici mijenjaju tradicionalni način uzgoja tako što svoja polja posmatraju kao optimizovane ekosisteme.

Strateškom sadnjom cvjetnih traka direktno unutar usjeva – metodom poznatom kao „farmscaping” – koriste prirodne procese kako bi značajno smanjili upotrebu skupih hemijskih pesticida.

Ovakav pametan i održiv pristup stvara važno stanište za korisne insekte, smanjuje troškove proizvodnje, a istovremeno omogućava visoke prinose i štiti životnu sredinu.

Cvjetne trake funkcionišu kao izuzetno efikasan prirodni sistem za biološku kontrolu štetočina u poljoprivredi.

One obezbjeđuju stalan izvor nektara i polena za korisne grabljive insekte, poput bubamara, cvjetnih muva (osolikih muva) i parazitskih osa.

Kada se pojave štetočine koje ugrožavaju usjeve, ova prirodna odbrana već je prisutna i spremna da zaštiti ljetinu.

Posebno su efikasne larve bubamara, koje mogu da pojedu i do deset puta više lisnih vaši od odraslih jedinki, zbog čega imaju ključnu ulogu u prirodnom suzbijanju štetočina.

Kako bi se ostvario najveći efekat ove prirodne strategije, stručnjaci preporučuju sadnju raznovrsnog autohtonog cvijeća.

Biljke poput primorskog češljika snažno privlače bubamare, dok kopar, komorač i korijander obezbjeđuju hranu mnogim korisnim insektima.

Dodavanjem ivančica, hajdučke trave (stolisnika) i kadifica stvara se uravnotežen i stabilan ekosistem.

Primjenom ovakvog pristupa, zasnovanog na prirodnim procesima i održivom upravljanju, poljoprivrednici mogu očuvati zdravije zemljište, smanjiti zavisnost od hemijskih sredstava za zaštitu bilja i izgraditi dugoročno sigurniju i profitabilniju poljoprivrednu proizvodnju.

Priroda i društvo

Rast interesovanja za upis na UCG nastavljen i u drugom roku: Stomatologija, Arhitektura i Menadžment među najtraženijim programima

Rast interesovanja budućih studenata za upis na Univerzitet Crne Gore nastavljeno je i u drugom upisnom roku.

Nakon što je u prvom roku zabilježen značajan rast broja prijava u odnosu na isti period prethodne godine, sa 221 prijavom više, a upisne kvote popunjene na 16 studijskih programa, trend povećanog interesovanja nastavljen je i u drugom roku, u kojem se za studijsku 2026/27. godinu na UCG prijavilo 370 kandidata.

Najveće interesovanje budućih studenata bilo je za studijske programe na kojima je broj prijavljenih kandidata i premašio raspoloživa mjesta. Posebno veliko interesovanje zabilježeno je za Stomatologiju i Menadžment – primijenjene osnovne studije u Bijelom Polju, gdje je broj prijavljenih kandidata bio više nego trostruko veći od broja dostupnih mjesta. Na Glumi je broj prijavljenih kandidata bio više nego dvostruko veći od predviđenog broja mjesta, dok je veći broj prijavljenih u odnosu na raspisane kvote zabilježen i na Arhitekturi, Sociologiji, kao i na novom studijskom programu Tehnološkog fakulteta – Životna sredina i održivi razvoj.

U skladu sa tekstom konkursa, testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nisu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit, polažu se 8. jula 2026. godine. Raspored termina polaganja predmeta biće istaknut na internet stranicama organizacionih jedinica.

Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknuti na internet stranicama organizacionih jedinica, 9. i 10. jula 2026. godine.

Da podsjetimo, prijemni ispiti se polažu za studijske programe Stomatologija, Arhitektura, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i za stručno-umjetničke studijske programe.

Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa 16. julom 2026. godine, prema rasporedu organizacionih jedinica.

Priroda i društvo

MSS: Novinari ne mogu biti predmet političkog reciprociteta

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog odluke vlasti Republike Srbije da zabrane ulazak novinaru i autoru emisije „Načisto“ Petru Komneniću, ocjenjujući da je neprihvatljivo da profesionalni novinari budu predmet političkog reciprociteta.

U saopštenju navode da je zabrana predstavljena kao recipročna mjera nakon što je Crna Gora zabranila ulazak glavnom i odgovornom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.

„Ovakav potez nije iznenađenje nakon najava koje je prethodnih dana iznosio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Međutim, zabrinjava pokušaj da se profesionalni rad jednog novinara dovede u istu ravan sa uređivačkom politikom medija koji je u Crnoj Gori sankcionisan zbog kontinuiranog širenja govora mržnje, vrijeđanja dostojanstva građana i negiranja crnogorskog nacionalnog identiteta“, navodi se u saopštenju.

Iz Medijskog savjeta podsjećaju da je Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge privremeno zabranio reemitovanje programa Informer TV zbog sadržaja kojima se, kako navode, podstiču mržnja i diskriminacija, te vrijeđaju građani i institucije Crne Gore, dok je zabrana ulaska Draganu J. Vučićeviću uslijedila nakon niza javnih istupa u kojima je koristio uvredljiv i zapaljiv govor prema Crnoj Gori i njenim građanima.

Za razliku od toga, ističu da Petar Komnenić svoju profesionalnu karijeru gradi kroz autorsku emisiju u kojoj postavlja pitanja nosiocima vlasti i drugim društvenim akterima.

„Njegov novinarski stil može biti predmet javne polemike ili kritike, ali ono što se ne može osporiti jeste da njegov rad nije obilježen govorom mržnje, diskriminacijom niti vrijeđanjem bilo kojeg naroda. Upravo zato njegovo poistovjećivanje sa Draganom J. Vučićevićem predstavlja opasan presedan i šalje poruku da profesionalni novinari mogu postati kolateralna šteta političkih obračuna“, poručili su iz Medijskog savjeta.

U saopštenju ukazuju i da odluka dolazi u trenutku kada je u Crnoj Gori otvorena javna rasprava o mogućim promjenama vlasničke strukture kompanije Vijesti, uz brojne spekulacije o interesovanju kompanija bliskih vlastima u Srbiji za ulazak u vlasništvo tog medija.

„Medijski savjet za samoregulaciju ne želi da prejudicira motive niti povezuje ove događaje, ali smatra da ovakav razvoj okolnosti dodatno pojačava zabrinutost za očuvanje medijskog pluralizma, uređivačke nezavisnosti i slobode profesionalnog novinarstva u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da profesionalni mediji u regionu godinama rade pod snažnim političkim i ekonomskim pritiscima, te da se novinari suočavaju sa kampanjama diskreditacije, prijetnjama i pokušajima političkog uticaja na uređivačku politiku.

„U takvom ambijentu zabrane ulaska novinarima u druge države predstavljaju dodatni pritisak koji nije u skladu sa demokratskim vrijednostima, slobodom izražavanja i pravom javnosti da bude informisana“, ističe se u saopštenju.

Iz Medijskog savjeta poručuju da politički sporovi između država ne smiju biti prelamani preko leđa profesionalnih novinara.

„Novinari nijesu diplomate, niti predstavnici vlasti, već ljudi čiji je posao da postavljaju pitanja, istražuju i informišu javnost. Zbog toga ne mogu biti predmet političkog reciprociteta, već se državnici i funkcioneri moraju uzdržavati od mjera koje mogu ugroziti slobodu medija i slobodno obavljanje novinarskog posla, jer su nezavisno novinarstvo i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva“, zaključuje se u saopštenju.

Na kraju su ocijenili da bi izjednačavanje profesionalnog novinara sa propagandnim tabloidom predstavljalo ozbiljan udar na profesiju.

„Ako se profesionalni novinar može proglasiti ‘recipročnom mjerom’ zbog rada propagandnog tabloida koji je sankcionisan zbog govora mržnje, onda se ne kažnjava novinarstvo – nego profesionalizam“, poručili su iz Medijskog savjeta za samoregulacij