Connect with us

Ekonomija

Uprkos nižim akcizama, od ponoći poskupljuje gorivo

Vlada smanjuje akcizu na benzin 30 odsto, na dizel 40 odsto, ali očekuje se rast dva do pet centi po litru, saznaje nezvanično RTCG. Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopštili su da će od ponoći Eurosuper 95 i 98 poskupiti po dva centa, eurodizel pet, dok će lož ulje biti skuplje devet centi po litru.

Prema novom obračunu maksimalnih maloprodajnih cijena, od 22. septembra, litar Eurosupera 98 koštaće 1,78 eura, a Eurosupera 95 – 1,74 eura. Za litar eurodizela biće potrebno izdvojiti 1,95 eura, dok će lož ulje koštati 2,07 eura.

Nove cijene primjenjivaće se od 22. do 28. septembra.

Obračun je izvršen nakon što je Vlada odlučila da dodatno umanji akcize na naftne derivate. Akciza na benzin smanjena je za 30 odsto, a na dizel za 40 odsto.

Naredni obračun cijena biće urađen 28. septembra, a nove cijene, koje tada budu utvrđene, primjenjivaće se od 29. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, vozač koji je 7. septembra punio rezervoar od 60 litara benzinom E10 u Češkoj ili Poljskoj plaćao je oko 31 euro manje nego u Njemačkoj. U Luksemburgu je razlika iznosila 28 eura, a u Austriji 25 eura.

Rekordi se bilježe i u Francuskoj, gdje je prosječna cijena dizela dostigla 2,41 euro po litru. To je novi istorijski maksimum, dok je na pojedinim benzinskim stanicama cijena dostigla čak 2,90 eura po litru.

Podaci sa više od 8.700 benzinskih stanica pokazuju da je oboren rekord zabilježen samo dan ranije.

Istovremeno, prosječna cijena bezolovnog benzina od 95 oktana iznosi 2,25 eura po litru, dok SP95-E10 košta oko 2,17 eura. Cijena tog goriva već duže od deset dana iznad je maksimuma zabilježenog 2022. godine. Prosječna cijena SP98 premašila je 2,28 eura po litru.

Francuska vlada bi, prema najavama, narednih dana trebalo da predstavi novi paket pomoći za vozače koji su najviše pogođeni rastom cijena.

Poskupljenja su nastavljena i u Srbiji. U narednih sedam dana litar evrodizela koštaće 236 dinara, a benzina BMB 95 – 207 dinara. Obje vrste goriva poskupjele su za po dva dinara.

Vlada Srbije istovremeno je do 27. septembra produžila smanjenje akciza na naftne derivate za 25 odsto. Maksimalne maloprodajne cijene goriva u toj zemlji utvrđuju se jednom sedmično.

Od 22. septembra skuplje gorivo plaćaće i vozači u Hrvatskoj. Benzin će poskupjeti jedan cent i koštaće 1,74 eura po litru, dok će dizel, nakon poskupljenja od šest centi, dostići cijenu od 1,91 euro.

Plavi dizel poskupljuje deset centi, na 1,50 eura po litru.

Hrvatska vlada dodatno je smanjila akcize na dizel za tri centa po litru, pa su one, uz saglasnost Evropske komisije, sada deset centi ispod minimuma propisanog direktivama Evropske unije. Nove cijene važiće sedam dana.

Rast maloprodajnih cijena posljedica je snažnih poremećaja na međunarodnom tržištu. Cijene dizela u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama dostigle su rekordne nivoe nakon što su ratovi u Iranu i Ukrajini znatno smanjili izvoz iz nekih od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika, među kojima su Rusija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Terminski ugovori na dizel u Evropi prošle sedmice zatvoreni su na istorijskom maksimumu, a njihova cijena više je nego udvostručena u odnosu na početak 2026. godine.

Problemi u snabdijevanju proširili su se i na Crveno more, preko kojeg Saudijska Arabija izvozi veliki dio dizela. Zbog ograničene ponude, analitičari upozoravaju da je malo prostora za brzo zaustavljanje daljeg rasta cijena.

Ekonomija

Pejović: Euro model je investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU

boris pejović
Foto PES

Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.

On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.

„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.

Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.

„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.

Continue Reading

Ekonomija

MF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima

Plata novac, ugovor o dijelu
ilustracija

Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.

U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.

“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.

Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.

“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.

Continue Reading

Ekonomija

Nikolić: Vuković da se bez odlaganja pojavi u parlamentu i saopšti stav o Euro modelu

andrija nikolić
Foto Skupština Crne Gore

Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o Euro modelu.

Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini, Andrija Nikolić, kazao je da je riječ o ekonomskom modelu koji potpuno mijenja strukturu crnogorske privrede i teži blizu milijardu EUR.

“Želim da otvorim pitanje koje se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini i građanima Crne Gore. Vuković nije glasao za Euro model na sjednici Vlade, a najavio je da će u roku od nekoliko dana saopštiti svoj stav”, naveo je Nikolić u saopštenju.

On je podsjetio da je prošlo 47 dana od tada, a nema stava Ministarstva finansija, prenosi MINA BIZNIS.

“Neka što se ne oglašava Ministarstvo, nego ni ministra nema ove sedmice u Skupštini da odgovara na pitanja poslanika. Prošle sedmice je započeto sa realizacijom instituta poslaničkih pitanja ministrima i mi vidimo da ministra Vukovića nema na rasporedu da odgovara poslanicima ni ove sedmice”,  rekao je Nikolić.

On je dodao da su poslanici DPS-a Vukoviću postavili sedam pitanja.

“Neka pred poslanicima jasno kaže: zašto nije podržao Euro model, šta je sporno u tom modelu i da li kao ministar finansija preuzima odgovornost za njegovu primjenu”,  naveo je Nikolić.

On je istovremeno pozvao Centralnu banku (CBCG) i Fiskalni savjet da se hitno oglase i saopšte svoje stručne ocjene finansijskih i fiskalnih posljedica Euro modela.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto