Priroda i društvo

Montenegro Petrolu zabranjeni iskopi na parcelama u Mahali

Izvor: internet

Privremenom mjerom Osnovnog suda u Podgorici kompaniji Montenegro Petrol zabranjena je svaka radnja na tri katastarske parcele koje su u vlasništvu države Crne Gore.

Kako je saopšteno iz Osnovnog suda u Podgorici, država je podnijela tužbu sa predlogom za određivanje privremene mjere, ukazujući da Montenegro Petrol bespravno drži i vrši iskop ovih parcela, što dovodi do štete posebno po izvorište Bolje sestra, koje napaja regionalni vodovod pijaćom vodom.

“Država Crna Gora je tužila Montenegro Petrol DOO radi predaje nepokretnosti tri katastarske parcele evidentirane u Listu nepokretnosti 92 KO Mahala, navodeći da tuženi koristi i drži ove nepokretnosti protivno zakonu i volji vlasnika te da nelegalno vrši iskop što je dovelo do štete na imovini države Crne Gore, a posebno utiče na vodoizvorište Bolje sestrqa koje napaja regionalni vodovod pijaćom vodom, te da bi dalja eksploatacija mogla dovesti do presušivanja izvorišta i snabdijevanja vodom Crnogorskog primorja, odnosno do nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, pojave erozije i klizišta, zbog čega je istovremeno tražena i privremena mjera zabrane svih daljih radnji na ovom zemljištu”, navodi se usaopštenju.

Sud je, kako se dodaje, dostavio tužbu sa predlogom za privremenu mjeru na odgovor tuženom koji u svom odgovoru, po mišljenju suda, prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri nije sporio da su ove parcele u vlasništvu države a u njegovoj državini, pri čemu nije dostavio dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili zakupu.

“Prilikom određivanja privremene mjere sud je posebno cijenio da su prema zaključcima sa okruglog stola “Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine”, održanog dana 26. 10. 2022. godine, kom događaju su prisustvovali i aktivno učešće uzeli predstavnici najznačajnijih državnih institucija, lokalnih samouprava i vodovodnih društava na Crnogorskom primorju, članovi stručne, akademske zajednice, te pripadnici nevladinog sektora, sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestra imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače, posebno u II zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, a što je pokazala i naučna studija “Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestra” koju je uradio “Geoprojekt” DOO, čiji rezultati su prezentovani na tom Okruglom stolu. Ta studija je ponudila određene mjere i rješenja za sprječavanje svake dalje devastacije izvorišta Bolje sestra, kao i za obezbjeđivanje neophodnih dodatnih količina vode, u vezi sa čim je zaključeno da je neophodno hitno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Morače, tako i u njenom priobalnom dijelu, odnosno u II zoni zaštite izvorišta i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače, te preduzeti hitne mjere kako bi se izvršila njegova sanacija i tehnička rješenja za vraćanje nivoa Morače u prirodno stanje sa ciljem zaštite izdašnosti izvorišta Bolje sestra, a istovremeno izraditi projekat regulacije korita Morače u odnosu na sadašnje stanje, u okviru kog projekta je neophodno primijeniti mehanizme koji će isključiti svaku mogućnost dodatne eksploatacije šljunka u II zoni zaštite izvorišta”.

Dodaje se da je imajući u vidu značaj urednog vodosnabdijevanja za turizam na Crnogorskom primorju, te potrebu da se u okolnostima konkretnog slučaja hitno djeluje, jer bi kašnjenje sa realizacijom navedenih mjera i aktivnosti dovelo do situacije da Regionalni vodovod ili bilo koji drugi subjekt ne može da garantuje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja u ljetnjoj sezoni, što bi uzrokovalo nenadoknadivu štetu, sud našao da je neophodno odrediti privremenu mjeru kojom će zabraniti Montenegro Petrol DOO da preduzima sve radnje na tim nepokretnostima.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Oni su nelegalno eksploatisali Crnu Goru

Ne propustite

Premijer i Operativni tim u neskladu oko nelegalne eksploatacije šljunka

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Postignut dogovor Saveza penzionera, Fonda PIO, nadležnih ministarstava i mesne industrije

Penzioneri u Crnoj Gori moći će da kupe jagnjeće meso po cijeni od 8,50 eura po kilogramu, uz mogućnost plaćanja na osam beskamatnih rata.

Dogovor je postignut na sastanku održanom 16. septembra u Ministarstvu poljoprivrede, nakon inicijative Saveza udruženja penzionera Crne Gore.

U realizaciji će učestvovati mesne industrije „Goranović“ iz Nikšića, „Mesopromet“ iz Bijelog Polja i „Tuko“ iz Nikšića, a zainteresovani penzioneri moći će da izaberu jednog od ponuđača.

Upis će se organizovati preko opštinskih udruženja penzionera, njihovih podružnica i mjesnih udruženja. Prilikom prijave penzioner će potpisati izjavu koja predstavlja narudžbenicu i administrativnu zabranu, na osnovu koje će Fond PIO obustavljati mjesečnu ratu od penzije.

Uz izjavu je potrebno dostaviti listing o kreditnom zaduženju iz Fonda PIO. Ukupna zaduženja ne mogu opteretiti penziju za više od jedne trećine.

O vremenu i mjestu isporuke mesa penzioneri će biti blagovremeno obaviješteni preko svojih opštinskih udruženja.

Iz Saveza udruženja penzionera pozvali su opštinska udruženja da što prije kontaktiraju isporučioce i organizuju upis i distribuciju mesa.

Zainteresovani penzioneri za dodatne informacije i prijavu treba da se obrate svom opštinskom udruženju penzionera.

Priroda i društvo

Podnijeto preko 85.000 zahtjeva za legalizaciju, u Zeti legalizovana samo dva objekta

U Crnoj Gori je od početka procesa legalizacije (2018. godine) do juna ove godine podnijet 85.741 zahtjev za legalizaciju bespravno sagrađanih objekata, dok su u istom periodu legalizovana svega 4.363 nelegalno izgrađena objekta, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Tokom 10 mjeseci primjene novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta 2025. godine, lokalnim upravama i Upravi za legalizaciju bespravnih objekata podnijeto je ukupno 10.819 zahtjeva za legalizaciju.

“Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu 14. avgusta 2025. godine. Prema posljednjim podacima koje je ovo ministarstvo dobilo od nadležnih organa lokalne uprave i od Uprave za legalizaciju bespravnih objekata, od početka stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji do juna ove godine predato je 10.819 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, a od toga su 724 zahtjeva za objekte preko 500 metara kvadratnih. U ukupnom iznosu od decembra 2025. godine, nakon dobijenih podataka, urađena je analiza koja je pokazala da je broj podnijetih zahtijeva do juna ove godine po opštinama uvećan za 15.086 novoprijavljenih objekata i u ovom trenutku iznosi 85.741 od početka primjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (2018. godine). Takođe, i broj donijetih rješenja o legalizaciji za isti period uvećan je za 530 i ukupno iznosi 4.363”, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja.

Prema posljednjim podacima kojima raspolaže taj resor, Glavni grad Podgorica ima najviše legalizovanih objekata – 711, a slijede Nikšić – 479, Bijelo Polje – 389, Danilovgrad – 295 i Žabljak – 285. Najmanje legalizovanih objekata je u Zeta – dva, Petnjici – tri i Šavniku – šest.

“Kada govorimo o dinamici legalizacije, možemo reći da smo zadovoljni pravcem u kojem se proces kreće. U tom pravcu ide i podatak o preko 19.000 zahtjeva za upis bespravnih objekata u list nepokretnosti, što je preduslov da bi se donijelo rješenje o legalizaciji nekog bespravnog objekta”, navode iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.

Naglašavaju da je novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata donio drugačiji i efikasniji sistem.

“Jasnije su podijeljene nadležnosti – objekti do 500 kvadratnih metara ostali su u nadležnosti lokalnih samouprava, dok je za objekte preko 500 kvadratnih metara uspostavljena posebna Uprava za legalizaciju bespravnih objekata. Time smo stvorili institucionalne pretpostavke da se proces ubrza i da se složeniji predmeti rješavaju sistemski, a ne da budu dodatno opterećenje postojećim kapacitetima”, smatraju u tom vladinom resoru.

Priroda i društvo

Za napad na nastavnika predviđena kazna zatvora do četiri godine

Ako neko nastavniku nanese lakšu tjelesnu povredu ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ako mu neko nanese povredu oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom kazniće se zatvorom od tri mjeseca do četiri godine.

To, pored ostalog, proističe iz izmijenjenog Krivičnog zakonika koji je ove sedmice usvojen u Skupštini Crne Gore. Tim aktom je precizirano da se posao lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti tretiraju od javnog značaja. Kazne zatvora su propisane i u slučaju teškog govora mržnje.

Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja koja su upozoravala da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog. Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice, koja predaje u jednoj školi u Crnoj Gori, a bila je žrtva neprimjerenog ponašanja roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa, omalovažava, a kasnije je zaprijetio da će da je – ubije. Prijetnje je upućivao i njenoj porodici. Ova prosvjetna radnica rekla je tada Pobjedi da nije zadovoljna kako su je institucije zaštitile, jer se nije osjećala sigurno, pa je morala da angažuje – privatno obezbjeđenje.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kazao je juče Pobjedi da se kroz izmjene Krivičnog zakonika u značenju izraza proširila definicija poslova od javnog značaja u koji su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti, što znači da će nastavnici biti snažnije zaštićeni.

Ove sedmice je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović saopštila da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije. Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu resora kojim rukovodi da se nastavničko zanimanje u tom zakonu prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da nastavnici na taj način dobiju adekvatnu zaštitu. Ukazala je na važnost što se ovim zajedničkim korakom ne štite samo nastavnici, već da potvrđuju koliko je njihova uloga važna za društvo. Poručila je da nastavnička profesija mora imati mjesto, poštovanje i zaštitu koje joj pripadaju.

“To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija”, zaključila je ministarka.

Iz Vlade je ranije poručivano da je neophodno raditi na osnaživanju položaja nastavnika u društvu, između ostalog, i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici.