Priroda i društvo
Montenegro Petrolu zabranjeni iskopi na parcelama u Mahali
Privremenom mjerom Osnovnog suda u Podgorici kompaniji Montenegro Petrol zabranjena je svaka radnja na tri katastarske parcele koje su u vlasništvu države Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Osnovnog suda u Podgorici, država je podnijela tužbu sa predlogom za određivanje privremene mjere, ukazujući da Montenegro Petrol bespravno drži i vrši iskop ovih parcela, što dovodi do štete posebno po izvorište Bolje sestra, koje napaja regionalni vodovod pijaćom vodom.
“Država Crna Gora je tužila Montenegro Petrol DOO radi predaje nepokretnosti tri katastarske parcele evidentirane u Listu nepokretnosti 92 KO Mahala, navodeći da tuženi koristi i drži ove nepokretnosti protivno zakonu i volji vlasnika te da nelegalno vrši iskop što je dovelo do štete na imovini države Crne Gore, a posebno utiče na vodoizvorište Bolje sestrqa koje napaja regionalni vodovod pijaćom vodom, te da bi dalja eksploatacija mogla dovesti do presušivanja izvorišta i snabdijevanja vodom Crnogorskog primorja, odnosno do nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, pojave erozije i klizišta, zbog čega je istovremeno tražena i privremena mjera zabrane svih daljih radnji na ovom zemljištu”, navodi se usaopštenju.
Sud je, kako se dodaje, dostavio tužbu sa predlogom za privremenu mjeru na odgovor tuženom koji u svom odgovoru, po mišljenju suda, prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri nije sporio da su ove parcele u vlasništvu države a u njegovoj državini, pri čemu nije dostavio dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili zakupu.
“Prilikom određivanja privremene mjere sud je posebno cijenio da su prema zaključcima sa okruglog stola “Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine”, održanog dana 26. 10. 2022. godine, kom događaju su prisustvovali i aktivno učešće uzeli predstavnici najznačajnijih državnih institucija, lokalnih samouprava i vodovodnih društava na Crnogorskom primorju, članovi stručne, akademske zajednice, te pripadnici nevladinog sektora, sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestra imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače, posebno u II zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, a što je pokazala i naučna studija “Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestra” koju je uradio “Geoprojekt” DOO, čiji rezultati su prezentovani na tom Okruglom stolu. Ta studija je ponudila određene mjere i rješenja za sprječavanje svake dalje devastacije izvorišta Bolje sestra, kao i za obezbjeđivanje neophodnih dodatnih količina vode, u vezi sa čim je zaključeno da je neophodno hitno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Morače, tako i u njenom priobalnom dijelu, odnosno u II zoni zaštite izvorišta i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače, te preduzeti hitne mjere kako bi se izvršila njegova sanacija i tehnička rješenja za vraćanje nivoa Morače u prirodno stanje sa ciljem zaštite izdašnosti izvorišta Bolje sestra, a istovremeno izraditi projekat regulacije korita Morače u odnosu na sadašnje stanje, u okviru kog projekta je neophodno primijeniti mehanizme koji će isključiti svaku mogućnost dodatne eksploatacije šljunka u II zoni zaštite izvorišta”.
Dodaje se da je imajući u vidu značaj urednog vodosnabdijevanja za turizam na Crnogorskom primorju, te potrebu da se u okolnostima konkretnog slučaja hitno djeluje, jer bi kašnjenje sa realizacijom navedenih mjera i aktivnosti dovelo do situacije da Regionalni vodovod ili bilo koji drugi subjekt ne može da garantuje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja u ljetnjoj sezoni, što bi uzrokovalo nenadoknadivu štetu, sud našao da je neophodno odrediti privremenu mjeru kojom će zabraniti Montenegro Petrol DOO da preduzima sve radnje na tim nepokretnostima.
Izvor: Vijesti
Priroda i društvo
U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća
Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.
Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.
“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.
Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.
Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.
“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.
Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.
“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.
Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Priroda i društvo
Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj
Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.
Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.
Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.
Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.
Priroda i društvo
Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?
Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.
“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.
“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.
U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.
“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.
-
Sport2 дана ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Hronika4 сата ranijePucnjava u Zeti, policija opkolila lokal
-
Politika3 дана ranijeZašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova
-
Politika16 сати ranijeŽivković: DPS na 28 odsto podrške, PES na 15
-
Politika4 дана ranijeDNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a
-
Zeta4 дана ranijeĐokić: Ublažen rast poreza na nepokretnosti u Zeti
-
Hronika13 сати ranijeDanilo Mandić osuđen na godinu dana zatvora zbog oduzimanja službenog vozila Skupštine

