Priroda i društvo

Policija će kontrolisati prijavljuju li birači tačne adrese

Crnogorski državljanin može prijaviti prebivalište, ili prijaviti promjenu prebivališta, na osnovu priloženog dokaza o pravu svojine ili susvojine na stanu, kući ili drugom objektu za stanovanje. Ako je u toj prijavi navedena adresa stana koji je u vlasništvu druge osobe, uz prijavu se podnosi ovjeren ugovor o zakupu, predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Zakonom je predviđeno da policija terenski kontroliše tačnost adrese, kada postoji sumnja da se radi o fiktivnoj prijavi.

Taj akt, koji je usvojen krajem prošle godine glasovima parlamentarne većine, objavljen je 10. januara u Službenom listu Crne Gore.

Zakonom je ukazano da u slučaju prijave prebivališta na adresi supružnika, vanbračnog partnera ili roditelja, unos podataka kontroliše Ministarstvo unutrašnjih poslova na osnovu podataka koji su sadržani u evidencijama tog resora.

“Ako postoji sumnja u tačnost prijavljenih podataka Ministarstvo će u roku od osam dana od policije zatražiti terensku kontrolu tačnosti adrese”, navedeno je u tekstu usvojenog zakona.

“Ukoliko se terenskom provjerom utvrdi da osoba koja je podnijela prijavu ne živi na prijavljenoj adresi, Ministarstvo unutrašnjih poslova će rješenjem odbiti prijavu promjene prebivališta, prijavu promjene adrese stanovanja, odnosno prijavu prebivališta”, podvučeno je u tekstu zakona.

Kazne za one koji lažno prijave prebivalište.

Na lokalnim izborima koji su održani 23. oktobra prošle godine pravo glasa imalo je 346.499 građana, što je 64 odsto od ukupnog broja birača u Crnoj Gori.

Po podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od 2. avgusta 2022. pa do par dana pred te lokalne izbore čak 1.438 birača, iz 14 opština u kojima se glasalo, promijenilo je mjesto prebivališta.

U tom periodu je najviše novih stanovnika dobio Šavnik, sa nešto više od hiljadu i po birača, u koju se doselilo 337 osoba, što je uvećanje glasačkog tijela za gotovo 20 odsto.

Zbog sumnji u izborne manipulacije u Šavniku dokumentacija je proslijeđena tužilaštvu, a spor zbog prava glasa bio je uzork da se lokalni izbori na nekim biralištima u toj opštini ponove više puta, sada i bez jasnog termina kada će biti ponovo održani.

Pri sadašnjem stanju, novoregistrovani odmah po prijavi prebivališta dobijaju pravo glasa na lokalnim izborima budući da je Ustavni sud Crne Gore 2020. godine ukinuo takozvani “rezidencijalni uslov” po kojem je punoljetni građanin koji promijeni prebivalište tek po isteku šest mjeseci mogao da glasa.

Slične teme:Crna gora policija će kontrolisati adrese prebivališta zakon o registrima prebivališta i boravišta

Sledeće

Premijer i Operativni tim u neskladu oko nelegalne eksploatacije šljunka

Ne propustite

Oprezno na auto-putu Princeza Ksenija

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Kasne socijalna davanja

Zbog privremenog finansiranja kasni isplata socijalnih davanja u januaru. Korisnici su primanja očekivali 17. januara, što je izostalo. Portal Adria kontaktirao je Ministarstvo finansija, ali je odgovor izostao, a u međuvremenu oglasio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić koji je isplatu najavio za danas.

Nekoliko građana obratio se našem portalu, a među njima je i majka kojoj nije isplaćen dječiji dodatak.

„Očekivala sam dječiji dodatak u četvrtak, onda sam u petak otišla da ga podignem u Pošti, gdje su mi rekli da će biti u ponedeljak. Danas sam ponovo otišla, ali uplate nije bilo. Dječiji dodatak nije prevelik, ali dobro dođe“, naglasila je ona.

U međuvremenu iz resora finansija saopšteno je da je problem nastao zbog privremenog finansiranja, ali da su donijeli rješenje u petak.

U socijalna davanja se računaju dječji dodaci, naknade majkama sa troje i više djece, lična invalidnina…

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet