Istorija crnogorskog vinarstva datira od predromaničkog perioda, a u vrijeme kada je na teritoriji savremene Crne Gore bila ilirska država, vinogradi su rasli u dolini Skadarskog jezera.
Crna Gora je, između ostalog, prepoznata i kao zemlja vina. Istorija crnogorskog vinarstva datira od predromaničkog perioda, a u vrijeme kada je na teritoriji savremene Crne Gore bila ilirska država, vinogradi su rasli u dolini Skadarskog jezera. Prvi koji je napravio vinogradarske plantaže i ustanovio pravila obrađivanja vinograda i proizvodnje vina je bio Nikola I Petrović Njegoš.
Osnove savremenog vinogradarstva su postavljene još 1911. godine, kada je postojala zajednička proizvodnja vina, na teritoriji Godinje-Crmnica. Na listu šest najboljih vina, crnogorska su se 1928. godine našla na izložbi u Beogradu.
Bez ljubavi i volje za nešto, kažu iskusni, nema rezultata.
Ljubav je jača od svega, tjera te da načiniš hrabre korake, daje ti nadu da će biti baš onako kako si sanjao. Tako je upravo ta pokretačka snaga dovela Anđelu Knežević iz Srbije u Podgoricu. Svog sadašnjeg supruga Sima Kneževića je upoznala na fakultetu u Beogradu, a svoju zajedničku priču su nastavili u Zeti, pokraj vinograda.
Foto: Jelena Bujišić
Svoja zaduženja su podijelili, pa je tako ona zadužena za onaj društveni dio, dok je Simo koji je diplomirani tehnolog biljnih proizvoda odgovoran za uzgoj vinograda. Priča je počela još prije 20 godina kada je on sa svojim djedom zasadio prvih 500 čokota vranca, ali je i vođen porodičnim iskustvom odlučio da nastavi tradiciju. Sa željom da njihova ljubavna priča dobije novu dimenziju, 2014. godine su posadili nove loze i započeli novo poglavlje.
Simo kaže da je za cio proces pokretač bila ljubav prema svom kraju i želja da ima nešto svoje, a da toj priči Anđela da dodatni šarm. U njihovoj proizvodnji dominiraju sorte bijelog grožđa, a lokacija na kojoj uzgajaju vino tome najviše doprinosi – topli dani i hladne noći. Ipak, kaže i da je veoma bitan tehnološki proces, te da su veoma predani tome kako od svega izvući najbolje.
O njihovom vinogradu brinu porodično, osim kada im je za potrebe berbe potrebna dodatna radna snaga. Simo priča i da je njihov najveći uspjeh kada ljudi prepoznaju trud i ljubav koju su utkali u svaki dio procesa.
On ocjenjuje da je u Crnoj Gori, koja je kako kaže, prepoznata kao vinska zemlja, u posljednjih desetak godina otkriveno dosta malih vinarija.
”Veoma sam zadovoljan time da napredujemo, imamo mnogo bolja vina. Da se pokažemo svijetu da smo mala zemlja velikih vina i malih proizvođača koji mogu to da iznesu. Da pokažemo da smo izbili na ozbiljnu poziciju i da smo napravili vina koja mogu da pariraju svjetskim”, ističe on.
Na pitanje šta ljude sprečava da danas pokrenu nešto svoje, Simo ih ohrabruje da se bave onim što vole.
”To je najosnovniji pokretač. Kasnije u daljem procesu imate dosta uspona i padova gdje ako ne volite taj posao teško se uspijeva i diže se. Iskrena emocija, ljubav, nešto što vas vodi i vuče da i kad padnete ustanete i krenete napred i kažete ‘Mogu ja to’ i da dođete do svog vrha, uspjeha i sreće, nečega što vas ispunjava”, poručuje on.
Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku
Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.
Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.
Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.
Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.
Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).
Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.
Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.
“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.
Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi
Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.
“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.
Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.
“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.
U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.
Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.
Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.
To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.
U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.
Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.
Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.
Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.
S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.
Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.
Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.