Priroda i društvo

Zakup tvrđave Besac zbog nesposobnosti države

Tvrđavu Besac kroz istoriju osvjale je vojske, danas svojom ljepotom ona osvaja turiste.

Jedan od primjera upravljanja državnom imovinom je i tvrđava Besac u Virpazaru. U revitalizaciju tog objekta Ministarstvo kulture i Evropska unija uložili su gotovo milion eura, nakon čega je tvrđava data u zakup privatniku za svega hiljadu eura godišnje. To, međutim, problematizuju u Evropskoj uniji, ali i NVO sektoru.

Tvrđavu Besac kroz istoriju osvjale je vojske, danas svojom ljepotom ona osvaja turiste. Lijepom ova priča ne traži manu ali problematizuje odnos države prema nespornom dobru .U novom ruhu, ali i u rukama novog vlasnika, trđava Besac piše nove stranice istorije, a je li zapis morao baš tako da izgleda.

Crna Gora se nakon neuspjelog pokušaja da gazduje tvrđavom Besac odlučila da je da u zakup. Tako je na tri decenije ključeve Besca dobio privatnik za 30.000 eura. Matematički prevedeno, godišnja kirija iznosi hiljadu, a mjesečna 80 eura.

“Mi imamo fiksnu kiriju i varijabilnu koju moramo da platimo. Hiljadu eura, ali varijabilna 15 posto od dobiti”, ističe Đorđe Leković, zakupac tvrđave Besac.

“Najmanje što je trebalo je da oderede procenat varijabilne naknade u odnosu na prihod koji će koncesionar da ostvari, dakle čitav niz nevjerovatnih stvari u odnosu na ovaj posao. Interes države nije zaštićen, nego je ta lokacija poklonjena”, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

Da nije u pitanju poklon već investicija, tvrde zakupci tvrđave. Za ključeve Besca država je tražila i ulaganje od 550 hiljada eura, kaže Leković. Tako je novi gazda za samo pet mjeseci uspio ono što država nije za pet godina.

“2019. godine Besac je vodila država , te godine broj posjetilaca oko 3.000,za prvu godinu našeg poslovanja preko 50.000 posjetilaca”, kazao je Besac.

Da je država nesposobna da upravlja ovim kulturnim dobrom, pokazala je odmah nakon uloženih 900 hiljada svojih i evropskih para u revitalizaciju tvrđave. To potvrđuju i fotografije tvrđave iz 2020.

“Mi kad smo stigli ovdje, osim zidina nista nismo zatekli, samo muzejska postavka, koja je skromna”, navodi Leković.

Da je država skromna dokazuje i potez tadašnje Vlade da interes zakupca stavi ispred svog, smatra Ines Mrdović.

“Umjesto da prihodujete milione eura, vi se odričete tih iznosa”, poručuje Mrdović.

Svog uloga se ne odriču iz Evropske unije, koja pomno prati šta se radi s njihovim parama. Zato i upozerenje da je Besac revitalizovan za potrebe stanovništva i da se Crna Gora obavezala ugovorom.

“Delegacija EU je tokom dužeg perioda ulagala kontinuirane napore da pred svim relevantnim akterima pokrene pitanje potencijalno problematične koncesije. Nastavićemo da pratimo status ovog važnog kulturnog dobra i očekujemo od Vlade da osigura prikladno korišćenje tvrđave, u skladu s glavnim ciljevima definisanim u finansijskom sporazumu koji je zaključen s Evropskom komisijom”, navodi se u saopštenju Delegacije EU.

Iz Ministarstva kulture javljaju da je njihova misija poštovanje zakonske regulative, i da je postupak izdavanja tvrđave pratila transparentna i pozitivna procedura potpisivanja ugovora. Besac nosi ime od albanske riječi besa ili data riječ. I baš tada je zakupac, kako kaže, dao riječ da će poštovazi sve klauzule ugovora.

“Imali smo prvi salon crmničkog vina, tako da su svi posjetioci mogli da probaju crmnička vina. Naša vinska karta, crmnicka vina i crnogorska, želimo da uključimo lokalnu zajednicu”, kaže Đorđe Leković.

A da je interes lokalne zajednice minimalan kao i visina zakupa, smatra Mrdovićeva. Vjeruje da se država nije zaštitila ugovorom, čime je sama sebi kaže vezala ruke.

I dok su sve oči uprte u nekadašnje virpazarsko utvrđenje, koje je ljepše nego ikad, ono što se da zaključiti je da je država dala besu za Besac na 30 godina. A dala je i ugovor koji se ne može poništiti.

Izvor: RTCG

Sledeće

Naknade za novorođenčad početkom godine

Ne propustite

Pravljenje vina sa ukusom ljubavi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća

Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.

Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.

“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.

Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.

Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.

“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.

Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.

“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.

Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Priroda i društvo

Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj

Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.

Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.

Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.

Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.