Priroda i društvo

Zakup tvrđave Besac zbog nesposobnosti države

Tvrđavu Besac kroz istoriju osvjale je vojske, danas svojom ljepotom ona osvaja turiste.

Jedan od primjera upravljanja državnom imovinom je i tvrđava Besac u Virpazaru. U revitalizaciju tog objekta Ministarstvo kulture i Evropska unija uložili su gotovo milion eura, nakon čega je tvrđava data u zakup privatniku za svega hiljadu eura godišnje. To, međutim, problematizuju u Evropskoj uniji, ali i NVO sektoru.

Tvrđavu Besac kroz istoriju osvjale je vojske, danas svojom ljepotom ona osvaja turiste. Lijepom ova priča ne traži manu ali problematizuje odnos države prema nespornom dobru .U novom ruhu, ali i u rukama novog vlasnika, trđava Besac piše nove stranice istorije, a je li zapis morao baš tako da izgleda.

Crna Gora se nakon neuspjelog pokušaja da gazduje tvrđavom Besac odlučila da je da u zakup. Tako je na tri decenije ključeve Besca dobio privatnik za 30.000 eura. Matematički prevedeno, godišnja kirija iznosi hiljadu, a mjesečna 80 eura.

“Mi imamo fiksnu kiriju i varijabilnu koju moramo da platimo. Hiljadu eura, ali varijabilna 15 posto od dobiti”, ističe Đorđe Leković, zakupac tvrđave Besac.

“Najmanje što je trebalo je da oderede procenat varijabilne naknade u odnosu na prihod koji će koncesionar da ostvari, dakle čitav niz nevjerovatnih stvari u odnosu na ovaj posao. Interes države nije zaštićen, nego je ta lokacija poklonjena”, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

Da nije u pitanju poklon već investicija, tvrde zakupci tvrđave. Za ključeve Besca država je tražila i ulaganje od 550 hiljada eura, kaže Leković. Tako je novi gazda za samo pet mjeseci uspio ono što država nije za pet godina.

“2019. godine Besac je vodila država , te godine broj posjetilaca oko 3.000,za prvu godinu našeg poslovanja preko 50.000 posjetilaca”, kazao je Besac.

Da je država nesposobna da upravlja ovim kulturnim dobrom, pokazala je odmah nakon uloženih 900 hiljada svojih i evropskih para u revitalizaciju tvrđave. To potvrđuju i fotografije tvrđave iz 2020.

“Mi kad smo stigli ovdje, osim zidina nista nismo zatekli, samo muzejska postavka, koja je skromna”, navodi Leković.

Da je država skromna dokazuje i potez tadašnje Vlade da interes zakupca stavi ispred svog, smatra Ines Mrdović.

“Umjesto da prihodujete milione eura, vi se odričete tih iznosa”, poručuje Mrdović.

Svog uloga se ne odriču iz Evropske unije, koja pomno prati šta se radi s njihovim parama. Zato i upozerenje da je Besac revitalizovan za potrebe stanovništva i da se Crna Gora obavezala ugovorom.

“Delegacija EU je tokom dužeg perioda ulagala kontinuirane napore da pred svim relevantnim akterima pokrene pitanje potencijalno problematične koncesije. Nastavićemo da pratimo status ovog važnog kulturnog dobra i očekujemo od Vlade da osigura prikladno korišćenje tvrđave, u skladu s glavnim ciljevima definisanim u finansijskom sporazumu koji je zaključen s Evropskom komisijom”, navodi se u saopštenju Delegacije EU.

Iz Ministarstva kulture javljaju da je njihova misija poštovanje zakonske regulative, i da je postupak izdavanja tvrđave pratila transparentna i pozitivna procedura potpisivanja ugovora. Besac nosi ime od albanske riječi besa ili data riječ. I baš tada je zakupac, kako kaže, dao riječ da će poštovazi sve klauzule ugovora.

“Imali smo prvi salon crmničkog vina, tako da su svi posjetioci mogli da probaju crmnička vina. Naša vinska karta, crmnicka vina i crnogorska, želimo da uključimo lokalnu zajednicu”, kaže Đorđe Leković.

A da je interes lokalne zajednice minimalan kao i visina zakupa, smatra Mrdovićeva. Vjeruje da se država nije zaštitila ugovorom, čime je sama sebi kaže vezala ruke.

I dok su sve oči uprte u nekadašnje virpazarsko utvrđenje, koje je ljepše nego ikad, ono što se da zaključiti je da je država dala besu za Besac na 30 godina. A dala je i ugovor koji se ne može poništiti.

Izvor: RTCG

Sledeće

Naknade za novorođenčad početkom godine

Ne propustite

Pravljenje vina sa ukusom ljubavi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.