Politika
Poslanici danas o sudijama Ustavnog suda
Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da glasaju o izboru četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Ustavni odbor predložio je da se na te funkcije izaberu Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić.
DPS je juče najavio da neće učestvovati u glasanju za sudije Ustavnog suda. Bez njihovog glasa izbor dvotrećinskom većinom nije moguć.
Predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda utvrđen je glasovima poslanika Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.
Oni su predloženi na osnovu javnog poziva od 1. avgusta, a zakonske uslove ispunilo je 17 kandidata.
Za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska podrška u parlamentu, a iz Demokratske partije socijalista su saopštili da neće učestvovati u glasanju.
Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.
Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.
Miodrag Iličković je sredinom septembra ispunio uslove za penziju, početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.
Mandat sudijama Ustavnog suda je 12 godina.
Đukanović: Političkim dijalogom do konsenzusa za izbor sudija
Proces izbora sudija Ustavnog suda je lažni pokušaj da se obezbijedi njegova funkcionalnost, a zapravo se krije suštinska namjera da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade, ocijenio je predsjednik i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.
On je, u intervjuu Pobjedi, kazao je jedino ispravno da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se političkim dijalogom pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinska većina za izbor sudija.
“To će biti realno tek onda kada, makar neko iz aktuelne parlamentarne većine, prestane da slijedi interese stranih političkih centara koji i kroz proces popune upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda, žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu”, kazao je Đukanović.
On je naveo da su njihovi politički konkurenti odlučili da predlože svoje kandidate za sudije, bez prethodnih konsultacija i dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa polovinu poslanika iz Skupštine Crne Gore.
“Takav odnos primili smo k znanju i iz tog razloga jasno naveli da ćemo i mi biti isključeni iz procesa glasanja na sjednici Skupštine, odnosno iz procesa koji predstavlja lažni pokušaj da se obezbijedi funkcionalnost Ustavnog suda, a zapravo krije suštinsku namjeru da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, iz svega se jasno može zaključiti da se iza ove namjere krije strah od sigurnog izbornog poraza, pa se ovim manevrom stvara prostor za naknadno osporavanje legitimnosti izbora.
“Zato je jedino ispravno da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se kroz politički dijalog pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinsku većina potrebna za izbor upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda”, kazao je Đukanović.
Politika
Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.
“Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens”, kazao je Mujović.
Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.
“Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa”, naglasio je Mujović.
Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.
“Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi”, zaključio je Mujović.
Politika
Asanović: Bezobrazne su tvrdnje da rezultati referenduma neće uticati na odluke
Stanovnici Zete, najmlađe crnogorske opštine, danas se na referendumu izjašnjavaju da li su za ili protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Prema Asanovićevim riječima, građani dostojanstveno izlaze na referendum i direktno se izjašnjavaju o gradnji postrojenja u Botunu.
Poručuje da su “neki pokušavali da smanje izlaznost sa pričom kako ovaj referendum neće uticati”.
“Vrlo je bezobrazno ko god kaže da ovaj referendum neće uticati, jer ovo je volja građana, ovo je pravo građana da biraju. Ukoliko neko smatra da može da ide protiv toga, ja sam siguran da ne može i da se to mora poštovati”, naglasio je Asanović.
Podsjetio je i da pravo glasa, prema biračkom spisku, ima oko 13.000 građana.
Naglasio je i da, i pored činjenice da su na prošim izborima dobili mandat građana da samostalno vrše vlast, “građani će reći svoje”.
“Izlaznost je veća nego na posljednim parlamentarnim izborima, što dotatno daje uspješnost ovom referendumu. Samo u Botunu do 12 časova izlaznost je bila preko 60 odsto, što nikad u Crnoj Gori nije zabilježeno”, ocijenio je Asanović.
Asanović je istakao da su “Opština Zeta svi njeni građani”.
Izvor: Vijesti
Politika
Satler: Spreman sam da razgovaram sa građanima Botuna
Ambasador EU u Podgorici Johan Satler istakao je u Jutarnjem programu TVCG kako se nada da ćemo 16. decembra u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji, imati uspješan dan. Naveo je da je spreman da razgovara sa građanima Botuna.
Što se referenduma u Zeti tiče, naglasio je da mu je drago da ljudi razgovaraju o pitanju postrojenja za prečišćavanje opadnih voda i ekološkim izazovima.
“Možda je trebalo i ranije ali dobro je da se to dešava. Bitno je da slušamo jedni druge. Ja želim da saslušam građane, to je jako bitno. Građani Botuna nijesu dugo saslušani. Posmatramo i problem crvenog mulja, to je ključno i izdvojeno je preko 30 miliona za rješavanje. Mislim da će i pitanje postrojenja u Botunu biti uspješno riješeno”, konstatovao je Satler.
Satler je, govoreći o novim segmentima nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine “Čuvaj da te čuva”, naglasio da su dosadašnjim akcijama postigli vidljive promjene.
On je pozdravio veliku zainteresovanost za kampanju, ističući da posebno želi da pohvali dešavanja u Kotoru i njihovu uključenost u akciju.
Satler je rekao da treba imati represivnu politiku kada je u pitanju narušavanje životne sredine.
-
Zeta3 дана ranijeKnežević: Braćo Zećani, srećna nam pobjeda!
-
Zeta22 сата ranijeAsanović odgovorio Mujoviću: Zeta vam je na referendumu rekla jasno NE
-
Zeta4 дана ranijePogledajte biračka mjesta za referendum u Zeti
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Referendum uspio, glasalo 63,5 odsto birača
-
Zeta2 дана ranijeBotunjani razgovarali sa Satlerom: Lokacija kolektora se mora menjati
-
Politika3 дана ranijeSatler: Spreman sam da razgovaram sa građanima Botuna
-
Zeta3 дана ranijeProtiv gradnje kolektora glasalo 98,5 odsto birača
-
Zeta3 дана ranijeDa bi referendum uspio potrebno da izađe više od 50 odsto upisanih birača

