Politika

Poslanici danas o sudijama Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da glasaju o izboru četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore.

Ustavni odbor predložio je da se na te funkcije izaberu Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić.

DPS je juče najavio da neće učestvovati u glasanju za sudije Ustavnog suda. Bez njihovog glasa izbor dvotrećinskom većinom nije moguć.

Predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda utvrđen je glasovima poslanika Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.

Oni su predloženi na osnovu javnog poziva od 1. avgusta, a zakonske uslove ispunilo je 17 kandidata.

Za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska podrška u parlamentu, a iz Demokratske partije socijalista su saopštili da neće učestvovati u glasanju.

Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.

Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Miodrag Iličković je sredinom septembra ispunio uslove za penziju, početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

Mandat sudijama Ustavnog suda je 12 godina.

Đukanović: Političkim dijalogom do konsenzusa za izbor sudija

Proces izbora sudija Ustavnog suda je lažni pokušaj da se obezbijedi njegova funkcionalnost, a zapravo se krije suštinska namjera da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade, ocijenio je predsjednik i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.

On je, u intervjuu Pobjedi, kazao je jedino ispravno da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se političkim dijalogom pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinska većina za izbor sudija.

“To će biti realno tek onda kada, makar neko iz aktuelne parlamentarne većine, prestane da slijedi interese stranih političkih centara koji i kroz proces popune upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda, žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu”, kazao je Đukanović.

On je naveo da su njihovi politički konkurenti odlučili da predlože svoje kandidate za sudije, bez prethodnih konsultacija i dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa polovinu poslanika iz Skupštine Crne Gore.

“Takav odnos primili smo k znanju i iz tog razloga jasno naveli da ćemo i mi biti isključeni iz procesa glasanja na sjednici Skupštine, odnosno iz procesa koji predstavlja lažni pokušaj da se obezbijedi funkcionalnost Ustavnog suda, a zapravo krije suštinsku namjeru da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, iz svega se jasno može zaključiti da se iza ove namjere krije strah od sigurnog izbornog poraza, pa se ovim manevrom stvara prostor za naknadno osporavanje legitimnosti izbora.

“Zato je jedino ispravno da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se kroz politički dijalog pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinsku većina potrebna za izbor upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda”, kazao je Đukanović.

Sledeće

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Ne propustite

Upravni sud poništio odluku o izboru za gradonačelnika Podgorice

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da eventualni izlazak koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) iz Vlade ne bi izazvao vanredne izbore, već bi otvorio prostor za povratak Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast.

„Izlazak DNP-a i NSD-a bi doveo koaliciju na 39 [poslanika], ali ja sam uvjeren da ne bi bilo vanrednih izbora, već da bi DPS i SD uskočili da ih zakrpe“, kazao je Knežević u emisiji Slobodna zona.

On je istakao da DNP i koalicija ZBCG trpe određene poteze Vlade Milojka Spajića, ali da neće dozvoliti nacionalna i politička poniženja.

„Ukoliko se nastavi sa realizacijom antisrpske politike, nevezano samo za Ranka Krivokapića… mi ćemo redefinisati odnos prema Vladi“, poručio je Knežević.

Posebno je kritikovao imenovanje Ranka Krivokapića i podršku prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope, nazivajući ih potezima koji prelaze crvene linije za DNP.

„Ako Vlada Milojka Spajića ili njeni djelovi budu insistirali na pomoći tzv. državi Kosovo… DNP će imati egzaktan odgovor, pa će Spajić morati da se izjasni – ili mi ili Ervin Ibrahimović“, naglasio je Knežević.

U kontekstu političke snage koalicije ZBCG, Knežević je rekao da je važno shvatiti da „nisu svi Srbi glasali ZBCG, te da je značajan broj glasao Demokrate i PES“. Prema njegovim riječima, koalicija sa 15% podrške ne može sama rješavati sva nacionalna pitanja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Komentarišući dinamiku unutar vladajuće strukture, Knežević je naveo: „Nemam namjeru da rušim Vladu, da remetim koalicioni sporazum, ali je ovdje pitanje kako ko tumači koalicioni sporazum?“ Takođe je ukazao na nepoštovanje dogovora sa Bošnjačkom strankom (BS) u Bijelom Polju kao razlog što DNP nije podržala rekonstrukciju Vlade.

Zaključno, Knežević je poručio da će, ukoliko se nastavi ignorisanje stavova DNP-a i antisrpski narativ, njegova partija preduzeti konkretne političke inicijative: „Onda će DNP da podnosi političke atomske bombe u vidu inicijativa prema Vladi, kad to svi drugi mogu da rade.“

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.