Politika
Poslanici danas o sudijama Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da glasaju o izboru četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Ustavni odbor predložio je da se na te funkcije izaberu Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić.
DPS je juče najavio da neće učestvovati u glasanju za sudije Ustavnog suda. Bez njihovog glasa izbor dvotrećinskom većinom nije moguć.
Predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda utvrđen je glasovima poslanika Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA.
Oni su predloženi na osnovu javnog poziva od 1. avgusta, a zakonske uslove ispunilo je 17 kandidata.
Za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska podrška u parlamentu, a iz Demokratske partije socijalista su saopštili da neće učestvovati u glasanju.
Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje.
Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.
Miodrag Iličković je sredinom septembra ispunio uslove za penziju, početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.
Mandat sudijama Ustavnog suda je 12 godina.
Đukanović: Političkim dijalogom do konsenzusa za izbor sudija
Proces izbora sudija Ustavnog suda je lažni pokušaj da se obezbijedi njegova funkcionalnost, a zapravo se krije suštinska namjera da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade, ocijenio je predsjednik i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.
On je, u intervjuu Pobjedi, kazao je jedino ispravno da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se političkim dijalogom pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinska većina za izbor sudija.
“To će biti realno tek onda kada, makar neko iz aktuelne parlamentarne većine, prestane da slijedi interese stranih političkih centara koji i kroz proces popune upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda, žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu”, kazao je Đukanović.
On je naveo da su njihovi politički konkurenti odlučili da predlože svoje kandidate za sudije, bez prethodnih konsultacija i dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa polovinu poslanika iz Skupštine Crne Gore.
“Takav odnos primili smo k znanju i iz tog razloga jasno naveli da ćemo i mi biti isključeni iz procesa glasanja na sjednici Skupštine, odnosno iz procesa koji predstavlja lažni pokušaj da se obezbijedi funkcionalnost Ustavnog suda, a zapravo krije suštinsku namjeru da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, iz svega se jasno može zaključiti da se iza ove namjere krije strah od sigurnog izbornog poraza, pa se ovim manevrom stvara prostor za naknadno osporavanje legitimnosti izbora.
“Zato je jedino ispravno da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se kroz politički dijalog pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinsku većina potrebna za izbor upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda”, kazao je Đukanović.
Politika
Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.
Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.
Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.
Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.
Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.
Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.
Izvor: Dan
Politika
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.
Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.
“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.
Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.
“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.
Politika
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori
Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.
Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.
Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.
Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.
Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.
-
Politika2 дана ranije
Svi lokalni izbori 13. juna 2027.
-
Događaji3 дана ranije
Poetsko veče u Zeti: Dušanka Klikovac predstavlja zbirku „Maslačak na krovu“
-
Bilbord4 дана ranije
Sto razloga za akciju
-
Priroda i društvo4 дана ranije
MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA
-
Politika2 дана ranije
Pejović: Vrijeme je za pravosuđe koje štiti građane, a ne kriminalce
-
Politika3 дана ranije
Vijeće za nacionalnu bezbjednost predložilo hitan veting u pravosuđu
-
Bilbord2 дана ranije
Kao da si poručio nešto online – samo što ovdje stižu bonusi!
-
Politika1 дан ranije
Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena