Connect with us

Zeta

Poljoprivrednicima iz Zete predstavljen Agrobudžet

so zeta
Izvor: DAN

Šta će biti sa ljudima koji su lažirali podatke o površinama da bi od Ministarstva poljoprivrede uzimali novac za subvencije, interesovalo je poljoprivrednike iz Zete na javnoj raspravi na kojoj je juče predstavljen Agrobudžet za 2023. godinu. To je pitao poljoprivrednik Željko Anđušić. On je istakao i da komisije ne izlaze na vrijeme na teren da vide recimo primjenu sistema za navodnjavanje. Navodi da su kod njega došli tek 28. jula te da nije mogao da čeka dok dođu da bi primijenio sistem.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić kazao je da nijedan poljoprivrednik prošle godine nije dobio subvencije po hektaru ako se ustanovilo da je imao manje zasada nego što je prijavio.

“Tako je prošle godine, a za ranije bilo je što je bilo. Sada gledamo to da moramo pospješivati ljude da se bave poljoprivredom, pa smo za nove površine planirali veće premije”, rekao je Radonjić.

Inače, agrobudžet za 2023. godinu iznosi 66.092.516 eura.

“Ove godine povećana je premija za mlijeko, a ona iznosi osam centi po litru. Podrška preradi mlijeka na gazdinstvu se daje za proizvođače koji to rade u svom gazdinstvu i iznosi 10 centi po litru prerađenog mlijeka. Za pčelarstvo je podrška mnogo veća i iznosi 335.000 eura. Tu se opredjeljuje podrška za preradu voska privrednim subjektima registrovanim za obavljanje ove djelatnosti u iznosu od 50 centi po kilogramu prerađenog voska. Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji obezbjeđuju se za sve obradive površine. Iznos podrške je do 270 eura po hektaru za sve obradive površine, a proizvođači višegodišnjih krmnih kultura, osim u godini zasnivanja uspjeva, imaju pravo na direktna plaćanja od 100 eura po hektaru. Dodatna podrška iznosi 400 eura po hektaru. Mlade poljoprivrednike podržavamo sa 70 eura po hektaru”, kaže Radonjić.

Gradonačelnik Zete Mihailo Asanović, koji se ujedno bavi i poljoprivrednom proizvodnjom, kazao je da se mora razgraničiti da nije isto hektar paradajza ili paprike i hektar pšenice.

” Treba ostaviti subvenciju za pšenicu, ali 400 eura ste mogli dodati na paradajz, papriku, tikvicu… Nemoguće je proizvesti paradajz na jednom hektaru bez učešća radne snage, a pšenicu jedan čovjek može i na 10 hektara da uzgaja. Takođe, komisije koje su trebale u aprilu da izađu na teren, kod mene su došli u avgustu, kad je lubenica već prošla. Smatram da treba da subvencionišete izvoz, odnosno otkup. To nisu velika sredstva, nekih pola miliona na cijelu Crnu Goru. Mi ćemo od skromnog opštinskog budžeta pomoći, a možete i vi”, kaže Asanović.

Saša Čelebić, predsjednik Lovačkog društva Zeta, ističe da u agrobudžetu nije obrađeno lovstvo, te da su im potrebna sredstva da unaprijede proizvodnju divljači.

Nikola Anđušić smatra da ministarstvo ne radi u korist seljaka.

“Današnje ministarstvo ne vrijedi ništa. Kako to da čovjek sa dva rala zemlje može da dobije traktor, a ja ne mogu a imam mnogo više zemlje. Vi nas ne pomažete. Vi nam odmažete. Ne date nam da realizujemo proizvodnju. Mi proizvedemo, a vi uvezete iz Grčke, Srbije… Mislite samo o svojim platama, baš vas briga za mene. Pominjete da nas pomažete sa 200 eura. To je osam vreća đubriva “, ističe Anđušić.

 

Izvor: Dan

Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.

Continue Reading

Zeta

Zaprašivanje komaraca u srijedu i četvrtak u svim naseljima Zete

komarci

Ekipe Instituta za javno zdravlje u srijedu i četvrtak, 29. jula i 30. jula, zaprašivaće komarce u svim naseljima Zete.

Zaprašivanje će, kako su saopštili iz Opštine Zeta, biti obavljeno u večernjim satima, počev od 20 časova, i u pitanju je treći tretman.

“Pozivaju se vlasnici pčelinjih društava da preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i obezbijede prostor na kojem se nalaze košnice, kako bi se izbjegle eventualne štete. Za dodatne informacije u vezi sa realizacijom ove aktivnosti, građani se mogu obratiti Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj, putem telefona 020 /677- 308 i 068/884- 806, radnim danima od 7 do 15 časova”,  saopšteno je iz Opštine Zeta.

Oni su apelovali na građane da, u cilju uspješne realizacije preventivnih mjera zaštite od štetnog dejstva komaraca, ne odlažu komunalni otpad van predviđenih mjesta.

“U dvorištima i na obradivim površinama ne treba ostavljati vodu u buradima i sličnim predmetima, pogodnim za razvoj larvi komaraca”,  poručili su iz Opštine Zeta.

U svijetu postoji preko 3.500 vrsta komaraca, a naučnici kažu da oni koji žive na našim prostorima ne vole sunčevu svjetlost, suv vazduh i veliku toplotu i najjaktivniji su od zalaska sunca. Zanimljivo je da pojedine vrste mogu da prelete i do desetine kilometara u potrazi za hranom. Mužjaci komarci hrane se biljnim sokovima, dok je ženka ta koja ujeda i sisa krv koja joj je naophdona za polaganje jaja. Svaki komarac bez obzira kojoj vrsti pripada potencijalni je prenosilac neke opake zarazne bolesti.

Continue Reading

Zeta

Tošković: Pravosnažno sam rehabilitovan, mediji iznose netačne i neosnovane tvrdnje

privatna arhiva

Izvršni direktor kompanije „Lux House“ Ivica Tošković saopštio je da su navodi koji su se pojavili u pojedinim medijima o njegovoj ranijoj osuđivanosti „netačni i neosnovani“, ističući da je pravosnažno rehabilitovan u skladu sa zakonima Crne Gore.

Tošković navodi da se, prema važećim propisima, lice koje je pravosnažno rehabilitovano smatra neosuđivanim, te da se pravno ne može smatrati krivim niti etiketirati na osnovu prethodnih postupaka.

Povodom netačnih i neosnovanih navoda koji su se pojavili u pojedinim medijima, a koji se odnose na mene kao izvršnog direktora društva ‘Lux House’ d.o.o. Podgorica, želim da obavijestim javnost da sam pravosnažno rehabilitovan u skladu sa važećim zakonima Republike Crne Gore. Pojašnjavam da se lice koje je pravosnažno rehabilitovano smatra neosuđivanim, što znači da se pravno ne može smatrati krivim, niti se smije etiketirati na osnovu prethodnih postupaka, što se iznošenjem ovakvih neosnovanih tvrdnji u odnosu na mene i čini“, naveo je Tošković.

On smatra da svako javno prozivanje zbog, kako navodi, „prethodne osuđivanosti“ predstavlja povredu zakona i njegovih prava.

Bilo kakvo javno prozivanje mene zbog, kako se navodi, ‘prethodne osuđivanosti’ za koje sam rehabilitovan predstavlja povredu zakona i prava na čast, ugled i privatnost, jer bi medijima trebalo biti poznato da, kada je neko rehabilitovan, zakon mu daje pravo da u svim pravnim i drugim situacijama nastupa kao neosuđivano lice“, istakao je Tošković.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto