Priroda i društvo
Poljoprivredni popis od oktobra sljedeće godine
Popis poljoprivrede sprovodiće se od 1. oktobra do 1. decembra naredne godine, a procijenjena vrijednost za sprovođenje Zakona o popisu za 2024. iznosi 900 hiljada eura.
To se navodi se u Nacrtu Zakona o popisu poljoprivrede koji je Ministarstvo finansija dalo na javnu raspravu, koja traje do 4. septembra. Kako piše u Izvještaju o analizi procjene uticaja (RIA), cilj donošenja ovog zakona je dobijanje sveobuhvatnih podataka o strukturi poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa novim standardima Evropske unije, pri čemu će se donijeti set pravila za pripremu, organizovanje i sprovođenje popisa. Nedonošenjem ovog zakona ne bi se stekli uslovi za održavanje popisa.
Popisom će biti obuhvaćena gazdinstva koja imaju najmanje pet hiljada metara kvadratnih korišćenog poljoprivrednog zemljišta, tri hiljade kvadrata oranica, hiljadu kvadrata ljekovitog, aromatičnog bilja, cvijeća, voća, maslinjaka, rasadnika, 100 kvadrata plastenika, pečurki, deset košnica pčela ili jedno uslovno grlo.
Za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa zadužena je Uprava za statistiku koja će sarađivati s opštinama i njihovim popisnim komisijama dok se preliminarni rezultati očekuju najkasnije 150 dana od završetka popisa.
U Nacrtu Zakona navode se i novčane kazne za pravna lica, od 500 eura do 20 hiljada eura, ako ne obezbijede prostor i korišćenje opreme i drugih sredstava potrebnih za sprovođenje popisa. Dodatno, za ovaj prekršaj kazniće se odgovorni u pravnom licu ili organu lokalne samouprave i uprave, od 30 do dvije hiljade eura. U tom iznosu kazniće se i građani za nedavanje tačnih i potpunih podataka bez naknade. Osim njih, ista kazna je za one koji vrše poslove popisa, ako blagovremeno i na nepropisani način ne vrše aktivnosti, ne unose tačne i potpune podatke po izjavi nosioca gazdinstva ili punoljetnog člana ili ne čuvaju povjerljive statističke podatke kao službenu tajnu.
Prema dokumentima, u slučaju nesprovođenja popisa šteta bi najveća bila za međunarodne i nacionalne korisnike podataka, a uticalo bi i na dalje usklađivanje statistike s evropskim standardima i kreiranje agrarne politike.
Prvi popis urađen 2010. godine
Prvi popis poljoprivrede u Crnoj Gori sproveden je 2010. godine, a u skladu s evropskim standardima trebalo bi da se sprovodi na svakih 10 godina, navodi se u RIA dokumentu. Osim toga između popisa svake treće godine, trebalo bi da se sprovodi Anketa o strukturi poljoprivrednih gazdinstava kako bi se ažurirali podaci.
“Zbog nedostatka sredstava, ova anketa je u Crnoj Gori prvi put sprovedena 2016. godine. Planirano sprovođenje popisa poljoprivrede 2020. godine u skladu sa novim EU standardima za određeni set podataka nije realizovano zbog nedostatka kapaciteta”, navodi se u izvještaju.
Kako piše u dokumentu, među uzrocima problema je nepostojanje sveobuhvatnih podataka o strukturi poljoprivrednih gazdinstava nakon popisa iz 2010. godine.
Opšti popisi poljoprivrede su prema podacima Monstata sprovedeni i 1931. i 1960. godine, ali su se na bivšoj teritoriji Jugoslavije svodili uglavnom na popise stoke a rađeni su uz popise stanovništva. Posljednji na kojem je bilo pitanja o poljoprivredi sproveden je 2003. godine.
Gotovo 49 hiljada poljoprivrednih gazdinstava
Prema poljoprivrednom popisu iz 2010. u Crnoj Gori je bilo 48,87 hiljada poljoprivrednih gazdinstava, od čega je većina bilo porodičnog a svega 46 poslovnog tipa, navodi se u popisu koji je tada objavio Monstat. Prema njemu, ta gazdinstva su imala ukupno 309,240 hektara raspoloživog zemljišta, dok je prosječno porodično poljoprivredno domaćinstvo imalo 6 hektara.
“Obuhvaćeno je 32,67 hiljada domaćinstava koja uzgajaju stoku i čine 66,9 odsto od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava. Ukupan broj uslovnih grla stoke je 117,75 hiljada”, navodi se u popisu.
Kada su u pitanju goveda, tada ih je uzgajano više od 80 hiljada, dok je ovaca bilo 229,03 hiljada, od čega je više od polovine služilo za mužu.
Što se tiče strukture zemljišta, većinu od 95 odsto su tada činili pašnjaci i višegodišnje livade, a ostatak okućnice, oranice i vinogradi.
Gotovo polovina gazdinstava uzgajala stoku
Gotovo polovina ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava se prema popisu iz 2010. godine specijalizovala za uzgoj stoke, dok se oko 25 odsto bavilo ratarstvom.
“Svega 8 odsto su gazdinstva za uzgoj svinja i živine, zatim 4,53 odsto gazdinstava ima mješovitu stočnu proizvodnju. Mješovitu biljnu i stočnu proizvodnju ima oko 5 odsto”, navodi se u dokumentu.
Ekonomski gledano, ukupna vrijednost ovih gazdinstava u Crnoj Gori tada je iznosila 125,81 milion eura.
Priroda i društvo
Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?
Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.
Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.
Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.
Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.
Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.
Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.
Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.
Priroda i društvo
Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a
Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.
Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.
“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.
On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.
Priroda i društvo
Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze
Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.
U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.
Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.
Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.
Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?
Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.
Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.
Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.
Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.
Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.
Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.
-
Sport11 сати ranijePreminuo mladi fudbaler Zete
-
Zeta2 дана ranijeAsanović: Javnost lažno obaviještena da sam fakultet završio za godinu dana
-
Politika2 дана ranijeMinistarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji
-
Hronika2 дана ranijeInspektor ministarstva urbanizma zapečatio gradilište kolektora u Botunu
-
Zeta9 сати ranijeSjutra Dan žalosti na teritoriji opštine Zeta
-
Politika3 дана ranijeMiloš Medenica uzdrmao Vladu, traži se odgovornost za njegovo bjekstvo
-
Zeta19 сати ranijeĐaci do Golubovaca dobijaju besplatan školski autobus
-
Politika2 дана ranije(VIDEO) DNP otkazuje podršku Vladi i Mujoviću, sa Mandićem o budućnosti koalicije ZBCG

