Priroda i društvo

Poljoprivredni popis od oktobra sljedeće godine

Izvor: internet

Popis poljoprivrede sprovodiće se od 1. oktobra do 1. decembra naredne godine, a procijenjena vrijednost za sprovođenje Zakona o popisu za 2024. iznosi 900 hiljada eura.

To se navodi se u Nacrtu Zakona o popisu poljoprivrede koji je Ministarstvo finansija dalo na javnu raspravu, koja traje do 4. septembra. Kako piše u Izvještaju o analizi procjene uticaja (RIA), cilj donošenja ovog zakona je dobijanje sveobuhvatnih podataka o strukturi poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa novim standardima Evropske unije, pri čemu će se donijeti set pravila za pripremu, organizovanje i sprovođenje popisa. Nedonošenjem ovog zakona ne bi se stekli uslovi za održavanje popisa.

Popisom će biti obuhvaćena gazdinstva koja imaju najmanje pet hiljada metara kvadratnih korišćenog poljoprivrednog zemljišta, tri hiljade kvadrata oranica, hiljadu kvadrata ljekovitog, aromatičnog bilja, cvijeća, voća, maslinjaka, rasadnika, 100 kvadrata plastenika, pečurki, deset košnica pčela ili jedno uslovno grlo.

Za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa zadužena je Uprava za statistiku koja će sarađivati s opštinama i njihovim popisnim komisijama dok se preliminarni rezultati očekuju najkasnije 150 dana od završetka popisa.

U Nacrtu Zakona navode se i novčane kazne za pravna lica, od 500 eura do 20 hiljada eura, ako ne obezbijede prostor i korišćenje opreme i drugih sredstava potrebnih za sprovođenje popisa. Dodatno, za ovaj prekršaj kazniće se odgovorni u pravnom licu ili organu lokalne samouprave i uprave, od 30 do dvije hiljade eura. U tom iznosu kazniće se i građani za nedavanje tačnih i potpunih podataka bez naknade. Osim njih, ista kazna je za one koji vrše poslove popisa, ako blagovremeno i na nepropisani način ne vrše aktivnosti, ne unose tačne i potpune podatke po izjavi nosioca gazdinstva ili punoljetnog člana ili ne čuvaju povjerljive statističke podatke kao službenu tajnu.

Prema dokumentima, u slučaju nesprovođenja popisa šteta bi najveća bila za međunarodne i nacionalne korisnike podataka, a uticalo bi i na dalje usklađivanje statistike s evropskim standardima i kreiranje agrarne politike.

Prvi popis urađen 2010. godine

Prvi popis poljoprivrede u Crnoj Gori sproveden je 2010. godine, a u skladu s evropskim standardima trebalo bi da se sprovodi na svakih 10 godina, navodi se u RIA dokumentu. Osim toga između popisa svake treće godine, trebalo bi da se sprovodi Anketa o strukturi poljoprivrednih gazdinstava kako bi se ažurirali podaci.

“Zbog nedostatka sredstava, ova anketa je u Crnoj Gori prvi put sprovedena 2016. godine. Planirano sprovođenje popisa poljoprivrede 2020. godine u skladu sa novim EU standardima za određeni set podataka nije realizovano zbog nedostatka kapaciteta”, navodi se u izvještaju.

Kako piše u dokumentu, među uzrocima problema je nepostojanje sveobuhvatnih podataka o strukturi poljoprivrednih gazdinstava nakon popisa iz 2010. godine.

Opšti popisi poljoprivrede su prema podacima Monstata sprovedeni i 1931. i 1960. godine, ali su se na bivšoj teritoriji Jugoslavije svodili uglavnom na popise stoke a rađeni su uz popise stanovništva. Posljednji na kojem je bilo pitanja o poljoprivredi sproveden je 2003. godine.

Gotovo 49 hiljada poljoprivrednih gazdinstava

Prema poljoprivrednom popisu iz 2010. u Crnoj Gori je bilo 48,87 hiljada poljoprivrednih gazdinstava, od čega je većina bilo porodičnog a svega 46 poslovnog tipa, navodi se u popisu koji je tada objavio Monstat. Prema njemu, ta gazdinstva su imala ukupno 309,240 hektara raspoloživog zemljišta, dok je prosječno porodično poljoprivredno domaćinstvo imalo 6 hektara.

“Obuhvaćeno je 32,67 hiljada domaćinstava koja uzgajaju stoku i čine 66,9 odsto od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava. Ukupan broj uslovnih grla stoke je 117,75 hiljada”, navodi se u popisu.

Kada su u pitanju goveda, tada ih je uzgajano više od 80 hiljada, dok je ovaca bilo 229,03 hiljada, od čega je više od polovine služilo za mužu.

Što se tiče strukture zemljišta, većinu od 95 odsto su tada činili pašnjaci i višegodišnje livade, a ostatak okućnice, oranice i vinogradi.

Gotovo polovina gazdinstava uzgajala stoku

Gotovo polovina ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava se prema popisu iz 2010. godine specijalizovala za uzgoj stoke, dok se oko 25 odsto bavilo ratarstvom.

“Svega 8 odsto su gazdinstva za uzgoj svinja i živine, zatim 4,53 odsto gazdinstava ima mješovitu stočnu proizvodnju. Mješovitu biljnu i stočnu proizvodnju ima oko 5 odsto”, navodi se u dokumentu.

Ekonomski gledano, ukupna vrijednost ovih gazdinstava u Crnoj Gori tada je iznosila 125,81 milion eura.

Sledeće

Mladi u Crnoj Gori žive sa roditeljima do 33. godine

Ne propustite

Zeta dobar primjer opštine bez automat klubova?

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Priroda i društvo

Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom

Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu njen svakodnevni izvor inspiracije.

„Žene na selu su one koje me inspirišu svaki dan. Njihove ruke rade bez predaha, a njihova snaga nosi našu zajednicu, tiho ali uporno. Moj zadatak, kao žene i kao poslanice, jeste da danas, na Međunarodni dan žena na selu, kažem ono što se nikada nije čulo u Crnoj Gori– one su izgradile Crnu Goru”, naglasila je Kaluđerović.

Kaluđerović je kazala da svjedoči pričama o tome kako su žene na selu upravljale domaćinstvima, radile na poljima, brinule o djeci i porodici, a da rijetko dobijaju zasluženu zahvalnost.

„Znam koliko je težak njihov rad. Znam koliko su se odricale da bi njihova djeca imala bolji život. Njihov napor, rad i uspjeh i danas su nevidljivi“, rekla je Kaluđerović, dodajući da je njihov doprinos neizmjeran.

Ona se prisjetila priča koje je slušala kao dijete, posebno o „Vilama sa Durmitora“, ženama koje su tokom ratova čuvale porodice dok su muškarci bili na frontu.

“One su stvorile našu istoriju, one su gradile našu budućnost. Danas, žene sa sela, i nasljednice koje će doći posle njih, nastavljaju da rade bez pauze, u teškim uslovima, bez priznanja i podrške”, kazala je.

Kaluđerović je izrazila zabrinutost da moderne žene, kao i muškarci koji žive u gradovima, nisu svjesni svakodnevnog tereta koji žene na selu nose.

“Moderne žene, one koje žive u gradu, ali i njihovi sinovi, očevi, nisu svjesni njihovog svakodnevnog tereta. Uživamo zahvaljujući njima, a one i dalje rade, u tišini, dok naše društvo prelazi preko njihovih napora kao da su nevidljive. Ali ja ih vidim i vjerujem da ćemo ih od danas svi vidjeti. Vidim svaku ženu koja dan započinje prije svitanja, koja brine o svojoj porodici, drži je na okupu, dok ćuteći nosi teret sela na svojim plećima”, objasnila je Kaluđerović.

Kao poslanica i žena koja vjeruje u socijalnu pravdu, Kaluđerović je poručila da stoji uz te žene i da one zaslužuju više od riječi – zaslužuju bolji život, poštovanje i podršku. SNP, kako je rekla, planira posebne mjere koje će uključivati socijalne programe, lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i ekonomsku sigurnost za žene sa sela.

Podsjetila je i na svoj amandman na Zakon o popisu poljoprivrede 2024. godine, koji je usvojen, a kojim je osigurano uvođenje rodne perspektive u popis poljoprivrede, što omogućava bolje razumijevanje učešća žena u ovom sektoru.

Kaluđerović je naglasila da žene sa sela ne traže mnogo, ali su dale sve.

“Zato je naša odgovornost da stvorimo društvo u kojem one neće morati da nose sve na svojim leđima. Njihove priče ne smiju ostati neispričane, njihov rad ne smije ostati prekriven tišinom. Na Međunarodni dan žena na selu, zahvaljujem se svim ženama koje nikada ne staju, koje u tišini grade naše selo, našu zemlju, našu Crnu Goru. One su naše nevidljive heroine i ja ću se boriti da budu vidljive i podržane. Jer njihova snaga je snaga svih nas”, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Od 20. oktobra u Crnoj Gori zabrana i za štapiće za uši, slamčice i čačkalice

Od 20.oktobra stupa na snagu zabrana upotreba plastičnih kesa, laganih kesa za nošenje, debljine zida od 15 – 50 mikrona, dok će u upotrebi i dalje biti tanke kese za pakovanje voća i mesa, kao i kese debljine preko 50 mikrona, koje će kupci moći da kupe na kasi, kazala je šefica odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije, Jasmina Janković Mišnić.

,Biće dozvoljene kese do 15 mikrona, to su one tanje kese u kojima se obično pakuje voće, povrće, sir, kajmak. Dok kese preko 50 mikrona će biti dozvoljene, to su deblje kese koje dobijemo kad kupujemo odjeću i obuću, te kese će biti dozvoljene, međutim, proizvođači tih kesa će plaćati određenu nadoknadu za te kese. Novac od te nadoknade će se uplaćivati u fond za zaštitu životne sredine, odnosno Eko fond, i ta sredstva, od naknade tih kesa će se koristiti za neke kampanje podizanja ekološke svijesti građana, u svakom slučaju ta sredstva mogu jedino da se koriste u ekološke svrhe”, rekla je Mišnić.

Pošto trenutno ne postoji alternativa, ostaće u upotrebi te tanje kese za pakovanje voća i povrća, objašnjava Višnjić, one se ipak mogu razgraditi, što je važno, kako kaže, jer Crna Gora ima veliki problem sa odlaganjem plastike.

,,Pored zabrane upotrebe plastičnih kesa, koje stupa na snagu 20.oktobra, pojedini plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu su, takođe, zabranjeni, kao što su štapići za uši, osim štapića za uši koji se koriste u medicinske svrhe, plastični pribor za jelo, tanjiri, kašike, slamčice, plastične čaše za piće, kao i plastične posude za hranu i piće od ekspandiranog polistirena”, naglasila je Mišnić.

Cilj je bio da se u prirodi nađe manje plastičnog otpada, poručuje Višnjić, te za sve ovo proizvode koji će podleći zabrani upotrebe, kako kaže ona, postoji alternativa u vidu kartonske ambalaže ili drugih biorazgradivih materijala.

,,Uglavnom su pozitivni komentari, jer svima nama je zajednički cilj da nam životna sredina bude zdrava,jer svima nama koristi zdrava životna sredina, međutim, malo ima negativnih komentara što se tiče privrednika, međutim na usvajanje ovoga Zakona se čekalo dvije godine, tako da se o novinama i izmjenama priča odavno”, ističe Mišnić.

Privrednici su imali period od pola godine, podsjeća Mišnjić, te su privrednici imali dovoljno vremena da se prilagode novinama.

Oblast upravljanja otpadom je komplikovan proces, ali, ističe Mišnić, Crna Gora u okviru poglavlja 27 se obvezala da će svoje zakonske regulative uskladiti sa evropskim,i, nada se da će ova zabrana bitijedan koraka ka uspješnom zatvaranju tog poglavlja.