Jedan od najvećih stočara u Zeti Zlatko Rašović nije zadovoljan subvencijama od strane Opštine Zeta, a ni ministarstva poljoprivrede.

On je u emisiji „Vrijeme je selo“ istakao da se ništa ne može završiti u opštini jer u kancelarijama ima previše ljudi.

„Tu u Opštinu kad pođem da vidim što treba za ove IPARD programe, ne mogu ništa da završim. Previše ljudi u jednoj kancelariji je deset ljudi, a kad pitam da nešto završe, to ne može, jer, ja sam kriv. Đe god da pođem u koju god instituciji da pođeš ti kod njih, većinom si ti kriv. Ne tražim ja da mi napravite farmu, nego da mi pomognete kako da dođem do toga“, poručuje Rašović.

Premije su iste, a Rašović poručuje da je predsjednik Opštine Zeta prošle godine govorio da će u ovoj godini premije rasti, međutim od toga nema ništa.

„Kad smo se razdvojili od Podgorice, rekao je da ove godine nije u mogućnosti da ništa završava. A li od iduće godine će to da bude bolje. Ista priča mu je bila i ove godine da ćemo do godine imati povećanje…Isto su se i Tuzi odvojili od Podgorice, ali tamo je premija bila 8 centi, sad je kod naših komšija 12 centi“, kaže Rašović.

Takođe, ističe da se sa istim ljudima koji su danas na vlast u Zeti trudio da dođe do promjene i da bude bolje.

„Ja sam se sa tim ljudima što su danas na vlast borio da nam bude bolje, meni je sad gore, jer bih da smo ostali u sastav Podgorice danas imao premiju od 14 a ovako imam 6 centi. Ali kad dođu izbori, kad dođu kampanje, tada je sve, “ovako kako ti mi kažemo, sve će da bude super” ja sam zbog toga i želio da nam bude bolje. Zeta je jedna od najbogatijih opština u Crnoj Gori, ali za poljoprivredu i stočarstvo nemaju para“, objasnio je Rašović.

Bilo je obećanja da će da bude bolje ali, nije precizirano kome.

„Zbog čega sam bio srećan što se odvajamo, zbog toga što si mi lično obećao da će da bude bolje, ali se moram ograditi, nijesu rekli kome će da bude bolje, nama poljoprivrednicama i stočarima nije ništa bolje“,  kaže Rašović.

Takođe, ističe da oni što su na vlasti su do juče bili isto što i on, ali danas je to veliki ljudi, ne može se doći do njih.

Rašović očekuje da ga neko posjeti, da vidi kako se radi kod njega na farmi.

„Koja god vlast da dođe sve je isto. Nikoga nema da me obiđe, da vide kako se radi na farmi. Ne moraju dolazit ni pred izbore“, rekao je Rašović.

Podsjećamo, Rašović je 2022. godine od strane Opštine Zeta proglašen za najboljeg stočara u kategoriji govedarstva u Zeti.

Izvor: TV 7

Univerzitet Crne Gore (UCG) je svjetionik u moru brzih i plitkih signala i zato ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji, a društvo se popravlja sistematično i posvećeno u učionicama, a ne dnevno-piolitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu.

To je poručio rektor prof. dr Vladimir Božović na svečanoj ceremoniji povodom Dana Univerziteta i 51 godine rada najstarije visokoškolske institucije u Crnoj Gori. Na svečanosti su najprije dodijeljena posebna priznanja profesorima Univerziteta Crne Gore koji su se našli među 2% najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi, zatim su promovisana 26 novih doktora nauka i uručene plakete za pet najboljih studenata.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, kazao je da danas slavimo ono što Univerzitet najdublje određuje, znanje koje se stvara i predaje. „Slavimo nove doktore nauka, čije su teze pune tragova mukotrpnog rada, pitanja na koja, možda, još uvijek ne postoje odgovori, ali golicaju maštu i prizivaju kreativna lutanja kad se skrene van utabanih istraživačkih staza. Slavimo i najbolje studente, mlade ljude, čiji talenat, rad i postojanost volje jesu osnova za vedriji pogled na budućnost ove zemlje. Ono što im možemo ponuditi više od svake nagrade jeste uvjerenje da ovaj Univerzitet ostaje njihov oslonac, ne samo dok studiraju, već i kada pođu da mijenjaju svijet“, poručio je Božović.

Kazao je da u saradnji sa najuspješnijim privrednicima iz Crne Gore Univerzitet postavlja novu paradigmu, ne samo podrške, već i povjerenja. „Dokument koji je nedavno svečano potpisan nije puki ugovor, već manifest naše vjere u budućnost, vjere u mlade ljude, znanje, zajedničku izgradnju društva, koje svoje najbolje ne prepoznaje samo na svečanostima, već im otvara vrata i pruža podršku da postanu oslonac naše ekonomije, kulture i javnog života“, rekao je Božović. Ove godine se, kako je istakao, prvi put dodjeljuju posebna priznanja naučnicima sa Univerziteta Crne Gore, koji su, prema podacima Stanfordove baze podataka, svrstani među dva odsto2% najcitiranijih istraživača u svijetu.

„Ta činjenica nije samo profesionalno dostignuće. To je vrlo snažna poruka da se upornošću, integritetom i predanošću istini gradi naučna relevantnost koja prelazi granice zemlje i jezika. To je i poruka da se glas sa našeg Univerziteta itekako čuje u globalnom naučnom razgovoru. Oni su najbolji i najljepši dokaz da je moguće iz male zemlje, poput naše, biti na vrhu svijeta. To je snažan podsticaj za sve ljude u Crnoj Gori“, jasan je Božović.

Uloga Univerziteta, kako je rekao, nije da podigne ton, već da podigne nivo i u vremenu brzine odgovor ostaje isti- misliti sporo, ali temeljno i slobodno. „I možda najvažnije – Univerzitet nije samo akademsko znanje. On je zajednica u kojoj neko otkriva prvu ljubav prema nauci, neko svoju ulogu u društvu, a neko i samog sebe. I ta zajednica je jaka onoliko koliko je spremna da se preispituje, da prašta, uči, da stvara prostor za one koji dolaze. Zato na ovu 51. godišnjicu neka naše najdublje obećanje bude da ćemo i dalje graditi Univerzitet koji ima svoje pamćenje i poštovanje prema prethodnicima, ali i viziju – Univerzitet koji stoji kao svjetionik u moru brzih i plitkih signala, Univerzitet koji ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji“, rekao je Božović.

Siguran je da se društvo ne popravlja dnevno-pilitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu, nego sistematično i posvećeno u učionicama. Prof. dr Gojko Joksimović sa Elektrotehničkog fakulteta kazao je da biti priznat među dva odsto najuspješnijih svjetskih naučnika veoma znači, ali najvažnija je, kako smatra, poruka mladim ljudima da ne treba da imaju predrasude, kompleks niže vrijednosti i da se iz male Crne Gore, sa malog i mladog Univerziteta mogu raditi istraživanja prepoznata i vrijedna pažnje u svijetu.

„Nije potrebno mnogo novca, nisu potrebni veliki timovi, dovoljno je da ljudi imaju kontinuitet u svojim istraživanjima, da su istrajni i uporni u ostvarivanju svojih ciljeva i rezultat će da dođe“, uvjeren je Joksimović.