Politika
Bojović: Drago mi je što se Knežević osmjelio da direktno oslovi mene
Drago mi je što se Milan Knežević konačno osmjelio da, u jednom od svojih najnovijih TV gostovanja, direktno oslovi mene, umjesto što danima, na najprizemniji način, atakuje na moju suprugu i moju djecu, saopštio je poslanik Dragan Bojović.
Njegovo saopštenje prenosimo integralno:
Kada sam napuštao Demokratsku narodnu partiju, zamolio me je da od toga ne pravimo medijsku senzaciju. Taj dogovor sam poštovao bez izuzetka, prije svega zbog godina koje smo proveli zajedno u politici, ali i zbog elementarnih međuljudskih odnosa. Važno je podsjetiti da sam partiju napustio u trenutku kada je ona još uvijek bila dio parlamentarne većine. Nijesam odlazio zbog funkcija, niti zbog političkog interesa, već upravo zato što sam smatrao da politički pravac koji je Milan Knežević tada trasirao vodi ozbiljnoj destabilizaciji većine koja je smijenila DPS.
Očigledno je bilo da istupanje iz parlamentarne većine i neprestano otvaranje sukoba sa dotadašnjim partnerima ne može voditi ničemu drugom do slabljenju tridesetoavgustovske pobjede i, na kraju, političkoj rehabilitaciji DPS-a. Nažalost, vrijeme je pokazalo da moje tadašnje pretpostavke nijesu bile bez osnova.
Milan Knežević se u proteklom periodu nije, naravno, držao prećutnog dogovora o „nenapadanju“. Umjesto otvorene političke polemike, birao je sporadične napade, lične diskvalifikacije i “argumentum ad hominem” kao osnovni metod obračuna. Uvijek nisko, uvijek ispod pojasa i bez minimuma političke ili ljudske zadrške. U poslednje vrijeme je prešao sve granice. Iako uporno, kroz usta drugih, tvrdi da je “visoko” iznad svih nas, ne prestaje da udara nisko, niže od najosnovnijih ljudskih i političkih kriterijuma.
Ni nedavno TV gostovanje nije bilo drugačije. Ponovo se oglasio iz medijskih zaklona koje sam uređuje, kontroliše i kreira, pa sam njegove najnovije političke „umotvorine“ uočio sa zakašnjenjem, tim prije što imam prečeg posla od praćenja njegovih fingiranih televizijskih intervjua.
Od svega što je izgovoreno, tačno je da sam bio član Demokratske narodne partije. Tačno je i da sam na taj period ponosan. Ponosan sam na program, principe i vrijednosti koje je DNP nekada zastupao. Ponosan sam na mnoge časne i hrabre ljude koje sam tamo upoznao i sa kojima smo vodili tešku borbu protiv koruptivnog režima, koji je decenijama držao Crnu Goru zarobljenom.
Tačno je i da sam u toj borbi dao svoj puni doprinos.
Jednako je tačno da od tih principa nijesam odstupio ni za jotu.
Nije, međutim, tačno da me je on „zaposlio“. U DNP-u sam, po osnovu ugovora o djelu, četiri ili pet godina primao po 200 eura, i jednu godinu 300 eura (u periodu prije 2020. godine), kao predsjednik Opštinskog odbora u Danilovgradu. Hvala mu na toj navodnoj privilegiji koju danas pokušava predstaviti kao čin lične i posebne dobrote. Taj novac uglavnom je pokrivao troškove goriva i svakodnevnog rada na terenu, dok smo gradili partiju i ostvarivali rezultate i mandate od kojih je korist imala sama partija.
Ali, ako sam toliko loš, nesposoban i bezvrijedan kako danas pokušava da me predstavi, onda se nameću sasvim logična pitanja:
Zašto me je predlagao za predsjednika Opštinskog odbora u Danilovgradu?Zašto me je predlagao za potpredsjednika partije?
Zašto me je kandidovao za poslanika?
Zašto me je predlagao za ambasadora?
Naglašavam – predlagao.
Jer, koliko znam, još uvijek nije postao Kim DŽong Un da samostalno odlučuje o svemu. Niti je DNP, valjda, njegova privatna firma u kojoj po sopstvenom nahođenju dijeli novac, funkcije, privilegije, političke i ljudske presude.
Ili možda smatra da jeste? Koliko se sjećam, u DNP-u postoje organi partije koji bi trebalo da donose odluke. Osim ako danas ne želi da prizna da je sve vrijeme bilo drugačije.
Kada je riječ o mojoj supruzi, ona nije bila član DNP-a, niti ju je on postavljao za ministra. To je bio rezultat šireg političkog dogovora više subjekata. Međutim, ako ima makar minimum političke korektnosti, trebalo bi da se prisjeti koliko je uradila za
DNP i za njega lično u periodu kada joj to nije bila ni obaveza ni politički interes.
Ako je i ona, kako danas sugeriše, toliko loša i nesposobna, zašto ju je dva puta podržao za nositeljku liste u Podgorici?
Da li je to uradio iz „ljudske širine“ ili zato što je donosila rezultat? Da li smatra da ona, kao nositeljka liste, nije doprinijela rezultatu u Podgorici?
Upravo zahvaljujući tim rezultatima Milan Knežević danas raspolaže funkcijama u gradskim preduzećima, rukovodećim mjestima u administraciji Glavnog grada i ima četiri odbornika koji su postali ključni instrument njegovog političkog pritiska na dojučerašnje prijatelje i saveznike.
Uostalom, politika nije takmičenje u tome ko će koga glasnije uvrijediti, niti se svodi na svakodnevno etiketiranje i prozivanje političkih protivnika i nekadašnjih saveznika. Politika je prije svega sistem donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti za posljedice tih odluka.
Kada se danas podvuče crta, teško je sjetiti se političke ličnosti u Crnoj Gori koju Milan Knežević u nekom trenutku nije javno optužio, napao ili pokušao politički i ljudski da denuncira. Od nekadašnjih saveznika do političkih protivnika, lista je gotovo beskonačna. To samo po sebi otvara jedno jednostavno pitanje: da li je zaista moguće da niko ne valja osim njega? Ili je problem možda u političkom modelu koji se godinama zasniva isključivo na kritikovanju drugih, bez spremnosti da se preuzme odgovornost za sopstvene odluke i njihove posljedice?
Stoga bi, umjesto svakodnevnih tirada i ličnih napada, bilo korisnije da građanima odgovori na nekoliko ključnih političkih pitanja.
Kako funkcioniše njegova nova politička saradnja sa DPS-om?
Da li će prava srpskog naroda ostvariti zajedno sa Milom Đukanovićem i Duškom Markovićem?
Kako svojim biračima objašnjava političke saveze koje je do juče proglašavao neprihvatljivim, nemoralnim i izdajničkim?
Udruživanje sa DPS-om pravda tezom da je tako spriječio navodnu krađu u Podgorici.Građani se stoga danas s pravom pitaju: ako je sa DPS-om spriječio krađu, kako to da ih sada, na taj način, preporučuje kao politički subjekt koji „sprečava krađe”, nakon što ih je dvije decenije optuživao da su simbol političke korupcije i zloupotreba?
I konačno, pošto gotovo svakodnevno govori o mandatima i političkom moralu, zar ne bi bilo prirodno da najprije odgovori na pitanje sopstvenog političkog kontinuiteta? Zar i on ne bi trebalo da vrati „fotelju“ i mandat koji, evo već sedamnaest godina, ljubomorno čuva? I kome bi, u tom slučaju, trebalo da ga vrati?
Neće biti da je na političkoj sceni nastao sam od sebe.
Zato važi jednostavno pravilo: onoga dana kada on vrati mandat onima od kojih je politički potekao, biću spreman da razgovaramo i o mom mandatu za kojim danas toliko neutješno jadikuje. Ja svoj „mandat” dugujem građanima i građankama i samo njima polažem račune.
Do tada, neka moju porodicu ostavi van političkih obračuna.
Ako ima problem sa mnom, neka se obratia meni.
To je pitanje elementarne političke pristojnosti, ali i ličnog integriteta.
Politika
Koprivica: Očekujem podršku Skupštine za ukidanje imuniteta članovima Vlade
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica kazao je za Portal RTCG da vjeruje da će Skupština podržati Predlog za promjenu Ustava kojim se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična djela, ističući da Vlada jednoglasno stoji iza tog rješenja, koje predstavlja važnu antikorupcijsku mjeru i doprinosi ispunjavanju preporuka GRECO i evropskim integracijama.
Koprivica je podsjetio da je Vlada utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela i uputila ga Skupštini na razmatranje.
„To je antikorupcijska mjera najvišeg ranga. Čvrsto stojimo iza tog predloga, polazeći od stava da javna funkcija ne smije biti zaklon od primjene zakona. To bi bila kapitalna antikorupcijska norma za budućnost. Prevencija korupcije zahtijeva upravo ovako snažne norme“, rekao je Koprivica.
On je podsjetio da je riječ i o jednoj od preporuka GRECO-a, zbog čega je, kako je naveo, ovaj predlog važan i za evropske integracije.
„Akcioni plan za implementaciju preporuka GRECO sastavni je dio Poglavlja 23 i apelujem da i to Skupština ima u vidu, kako se ne bi stvorio utisak da su samo norme o pravosuđu i Centralnoj banci od značaja za članstvo u EU, iako jesu direktnije postavljene kao preduslov“, kazao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, najbolji način borbe protiv korupcije jeste sistem koji podstiče dosljednu primjenu zakona.
„Takav sistem, čist od korupcije, stvara sigurnost i predvidivost i to bi bila najvažnija komparativna prednost Crne Gore i na međunarodnom ekonomskom planu. Praktično gledano, ova promjena Ustava znači da onaj ko vodi državu mora prvi da odgovara i da obavljanje najviših javnih funkcija podrazumijeva punu odgovornost za svaku donesenu službenu odluku, bez ikakvog izuzetka. To je njena kapitalna vrijednost“, rekao je Koprivica.
On je istakao da je Predlog za promjenu Ustava prošao Ustavni odbor i apelovao da se što prije nastavi skupštinska procedura.
„Na Vladi je predlog jednoglasno podržan i stoga nema dileme u pogledu pune podrške parlamentarne većine. Skupština je pokazala kapacitet da ostvaruje opšti interes i ne sumnjam da će se u nastavku njenog, vrlo zahtjevnog i opsežnog rada, vrlo brzo naći i ovaj predlog, od značaja za vladavinu prava i EU integracije“, zaključio je Koprivica.
Politika
Dragović: Knežević od poslaničke plate kupio stan od pola miliona eura?
Poslanik Darko Dragović optužio je u Skupštini Milana Kneževića da javnosti duguje objašnjenje o porijeklu imovine i načinu života koji, prema njegovim tvrdnjama, nije u skladu sa prihodima od poslaničke plate.
Dragović je tokom obraćanja naveo da Knežević poseduje stan od 138 kvadrata, čiju je vrijednost procijenio na oko 500.000 evra, automobil „audi A8“, kao i još jednu nekretninu koju je, kako tvrdi, dobio na poklon. Posebno je ukazao na Kneževićeva česta putovanja u Beograd i troškove avionskih karata.
„Vi ste živjeli od 2.000 evra plate, a mislim da trenutno imate stan od 138 kvadrata, vrijednosti nekih 500.000 evra. Ako se saberu vaši prihodi, putovanja u Beograd svake nedelje, avionske karte i ‘audi A8’, objasnite to, pre svega, svojim biračima koji su časni i pošteni ljudi“, poručio je Dragović.
On je naveo da su brojni Kneževićevi birači godinama živjeli teško i ostajali bez mogućnosti da se zaposle zbog političkog protivljenja prethodnoj vlasti, dok njihov politički predstavnik, prema Dragovićevim riječima, danas uživa u privilegijama.
Dragović je Kneževića optužio i da je promijenio političko ponašanje i počeo da se podsmijeva ljudima koji su tokom prethodnih decenija trpjeli posledice zbog svojih političkih stavova.
„Objasnite zašto ste promijenili ćurak, promijenili kapu i sada se bukvalno sprdate na njihov račun. Sprdate se na račun potpredsjednika Parlamenta koji je vozio kamion jer, iako je vrhunski intelektualac, nije mogao ovdje da se zaposli“, rekao je Dragović.
On je na kraju ponovio tvrdnju da Knežević svake nedelje putuje u Beograd „kod svojih šefova“, dok istovremeno poseduje vrednu nekretninu, još jedan stan i luksuzno vozilo.
„Za sve to vreme živeli ste od poslaničke plate“, zaključio je Dragović, pozivajući Kneževića da pred svojim biračima odgovori na iznete tvrdnje.
Izvor: Press online
Politika
Krstonijević i Ružičić izglasani za sudije Ustavnog suda
Skupština Crne Gore danas je izglasala Predraga Krstonevijića i Jelenu Ružičić za sudije Ustavnog suda Crne Gore.
Za Predraga Krstonijevića glasala su 64 poslanika i poslanice, dok je petoro bilo uzdržano.
Jelena Ružičić dobila je podršku svih 69 poslanika.
Danas ne odlučujemo samo o izboru sudije Ustavnog suda Crne Gore. Odlučujemo o tome koliko smo spremni da zaštitimo ustavni poredak, prava građana i povjerenje u institucije naše države, poručio je predsjednik Jakov Milatović obrazlažući predloge za sudije Ustavnog suda.
“Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. On je institucija koja štiti svakog građanina od mogućeg prekoračenja ovlašćenja svake vlasti. Zato sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini. Biramo ih da štite Ustav. Građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu. Imaju pravo da budu sigurni da će njihova prava biti zaštićena, od volje bilo koje većine, da će izborni procesi imati punu pravnu sigurnost i da će se odluke donositi u skladu sa Ustavom i zakonom. Naša je dužnost da im takvu državu obezbijedimo. To nije političko obećanje. To je ustavna obaveza svih nas”, kazao je Milatović.
Poručio je da Ustavni sud mora biti iznad partijskih interesa, političkih pregovora i trenutnih odnosa snaga u parlamentu.
“Pravosudne institucije ne smiju biti taoci političkih kalkulacija niti dogovora koji nemaju uporište u znanju, stručnosti i integritetu. O njihovom sastavu mora se odlučivati odgovorno, isključivo na osnovu profesionalnih rezultata i sposobnosti kandidata da ovu odgovornu funkciju obavljaju nepristrasno, samostalno i dostojanstveno”, naveo je predsjednik.
Upravo zbog značaja koji Ustavni sud ima za zaštitu ustavnog poretka i prava građana, odgovornost predlagača je da Skupštini predloži kandidata čije profesionalno iskustvo, stručnost i integritet pružaju puno uvjerenje da će ovu važnu funkciju obavljati nezavisno i u skladu sa Ustavom.
“Rukovodeći se isključivo tim kriterijumima, u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova i rezultata razgovora sa kandidatima, odlučio sam da Skupštini Crne Gore za sutkinju Ustavnog suda predložim Jelenu Ružičić”, kazao je Milatović navodeći biografske podatke kandidatkinje.
Smatra da je važno što je između vlasti i opozicije postignut dogovor o pitanjima koja se tiču evropske budućnosti naše zemlje. Dijalog o ključnim državnim interesima uvijek je važan.
“Ne biramo sudije samo zbog evropskih izvještaja. Ne jačamo pravosuđe samo zbog očekivanja naših partnera. To činimo zato što građani imaju pravo na državu u kojoj su njihova prava zaštićena i u kojoj institucije odgovorno obavljaju svoj posao. Upravo zato što gradimo takvu državu, Crna Gora danas ima istorijsku priliku da postane naredna članica Evropske unije”, dodao je.
Kao predsjednik Crne Gore smatraa daje izvršio svoju ustavnu nadležnost i dostavio obrazložen predlog.
“Sada je na Skupštini Crne Gore da, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, obezbijedi izbor sudija i omogući puno funkcionisanje Ustavnog suda. Istinski napredak ne mjeri se obećanjima i deklaracijama. Stvaran napredak postoji onda kada građanin osjeti da institucije funkcionišu, da zakon jednako važi za sve i da država svoje obaveze izvršava odgovorno i na vrijeme”, istakao je on.
Očekuje da Skupština ovaj predlog razmotri odgovorno i odluku donese prema stručnosti, iskustvu i integritetu kandidatkinje.
“Pred nama nije samo odluka o izboru jedne sutkinje. Pred nama je odluka o tome kakvu državu želimo da gradimo. Državu u kojoj institucije zavise od politike ili državu u kojoj politika poštuje institucije”, zaključio je Milatović.
Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore pola godine radi sa šest umesto sedam sudija, među kojima je i sutkinja koja je ispunila uslove za penziju.
Nakon glasanja sjednica je završena, iako je dnevnim redom bilo predviđeno otvaranje pretresa o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u vladajućoj većini nema saglasnosti oko pomenutog predloga jer je Bošnjačka stranka kazala da ga ne može podržati u postojećem obliku, pa će se o tome naknadno izjasniti.
-
Kolumne22 сата ranijePopović: Zetske sportske igre – krah jedne tradicije
-
Politika2 дана ranijeDragović: Knežević od poslaničke plate kupio stan od pola miliona eura?
-
Kolumne3 дана ranijeВук Бачановић: Босна између тољаге и кахве
-
Region3 дана ranijeRama: Srbija nije spremna da prihvati stvarnost da više ne postoji nešto što se zove Kosovo i Metohija
-
Politika2 дана ranijeHrvatska će nastaviti da blokira Crnu Goru na putu ka EU
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Glasaćemo za oboje sudija a nismo razgovarali sa Satlerom
-
Politika4 дана ranijeCrna Gora zatvorila još dva pregovaračka poglavlja; Spajić: Prešli smo više od polovine puta ka EU
-
Zeta3 дана ranijeU Zeti rod pšenice prepolovljen u odnosu na prošlu godinu

