Politika

Bojović: Drago mi je što se Knežević osmjelio da direktno oslovi mene

Drago mi je što se Milan Knežević konačno osmjelio da, u jednom od svojih najnovijih TV gostovanja, direktno oslovi mene, umjesto što danima, na najprizemniji način, atakuje na moju suprugu i moju djecu, saopštio je poslanik Dragan Bojović.

Njegovo saopštenje prenosimo integralno:

Kada sam napuštao Demokratsku narodnu partiju, zamolio me je da od toga ne pravimo medijsku senzaciju. Taj dogovor sam poštovao bez izuzetka, prije svega zbog godina koje smo proveli zajedno u politici, ali i zbog elementarnih međuljudskih odnosa. Važno je podsjetiti da sam partiju napustio u trenutku kada je ona još uvijek bila dio parlamentarne većine. Nijesam odlazio zbog funkcija, niti zbog političkog interesa, već upravo zato što sam smatrao da politički pravac koji je Milan Knežević tada trasirao vodi ozbiljnoj destabilizaciji većine koja je smijenila DPS.

Očigledno je bilo da istupanje iz parlamentarne većine i neprestano otvaranje sukoba sa dotadašnjim partnerima ne može voditi ničemu drugom do slabljenju tridesetoavgustovske pobjede i, na kraju, političkoj rehabilitaciji DPS-a. Nažalost, vrijeme je pokazalo da moje tadašnje pretpostavke nijesu bile bez osnova.

Milan Knežević se u proteklom periodu nije, naravno, držao prećutnog dogovora o „nenapadanju“. Umjesto otvorene političke polemike, birao je sporadične napade, lične diskvalifikacije i “argumentum ad hominem” kao osnovni metod obračuna. Uvijek nisko, uvijek ispod pojasa i bez minimuma političke ili ljudske zadrške. U poslednje vrijeme je prešao sve granice. Iako uporno, kroz usta drugih, tvrdi da je “visoko” iznad svih nas, ne prestaje da udara nisko, niže od najosnovnijih ljudskih i političkih kriterijuma.

Ni nedavno TV gostovanje nije bilo drugačije. Ponovo se oglasio iz medijskih zaklona koje sam uređuje, kontroliše i kreira, pa sam njegove najnovije političke „umotvorine“ uočio sa zakašnjenjem, tim prije što imam prečeg posla od praćenja njegovih fingiranih televizijskih intervjua.

Od svega što je izgovoreno, tačno je da sam bio član Demokratske narodne partije. Tačno je i da sam na taj period ponosan. Ponosan sam na program, principe i vrijednosti koje je DNP nekada zastupao. Ponosan sam na mnoge časne i hrabre ljude koje sam tamo upoznao i sa kojima smo vodili tešku borbu protiv koruptivnog režima, koji je decenijama držao Crnu Goru zarobljenom.

Tačno je i da sam u toj borbi dao svoj puni doprinos.

Jednako je tačno da od tih principa nijesam odstupio ni za jotu.

Nije, međutim, tačno da me je on „zaposlio“. U DNP-u sam, po osnovu ugovora o djelu, četiri ili pet godina primao po 200 eura, i jednu godinu 300 eura (u periodu prije 2020. godine), kao predsjednik Opštinskog odbora u Danilovgradu. Hvala mu na toj navodnoj privilegiji koju danas pokušava predstaviti kao čin lične i posebne dobrote. Taj novac uglavnom je pokrivao troškove goriva i svakodnevnog rada na terenu, dok smo gradili partiju i ostvarivali rezultate i mandate od kojih je korist imala sama partija.

Ali, ako sam toliko loš, nesposoban i bezvrijedan kako danas pokušava da me predstavi, onda se nameću sasvim logična pitanja:

Zašto me je predlagao za predsjednika Opštinskog odbora u Danilovgradu?Zašto me je predlagao za potpredsjednika partije?

Zašto me je kandidovao za poslanika?

Zašto me je predlagao za ambasadora?

Naglašavam – predlagao.
Jer, koliko znam, još uvijek nije postao Kim DŽong Un da samostalno odlučuje o svemu. Niti je DNP, valjda, njegova privatna firma u kojoj po sopstvenom nahođenju dijeli novac, funkcije, privilegije, političke i ljudske presude.

Ili možda smatra da jeste? Koliko se sjećam, u DNP-u postoje organi partije koji bi trebalo da donose odluke. Osim ako danas ne želi da prizna da je sve vrijeme bilo drugačije.

Kada je riječ o mojoj supruzi, ona nije bila član DNP-a, niti ju je on postavljao za ministra. To je bio rezultat šireg političkog dogovora više subjekata. Međutim, ako ima makar minimum političke korektnosti, trebalo bi da se prisjeti koliko je uradila za

DNP i za njega lično u periodu kada joj to nije bila ni obaveza ni politički interes.

Ako je i ona, kako danas sugeriše, toliko loša i nesposobna, zašto ju je dva puta podržao za nositeljku liste u Podgorici?

Da li je to uradio iz „ljudske širine“ ili zato što je donosila rezultat? Da li smatra da ona, kao nositeljka liste, nije doprinijela rezultatu u Podgorici?

Upravo zahvaljujući tim rezultatima Milan Knežević danas raspolaže funkcijama u gradskim preduzećima, rukovodećim mjestima u administraciji Glavnog grada i ima četiri odbornika koji su postali ključni instrument njegovog političkog pritiska na dojučerašnje prijatelje i saveznike.

Uostalom, politika nije takmičenje u tome ko će koga glasnije uvrijediti, niti se svodi na svakodnevno etiketiranje i prozivanje političkih protivnika i nekadašnjih saveznika. Politika je prije svega sistem donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti za posljedice tih odluka.

Kada se danas podvuče crta, teško je sjetiti se političke ličnosti u Crnoj Gori koju Milan Knežević u nekom trenutku nije javno optužio, napao ili pokušao politički i ljudski da denuncira. Od nekadašnjih saveznika do političkih protivnika, lista je gotovo beskonačna. To samo po sebi otvara jedno jednostavno pitanje: da li je zaista moguće da niko ne valja osim njega? Ili je problem možda u političkom modelu koji se godinama zasniva isključivo na kritikovanju drugih, bez spremnosti da se preuzme odgovornost za sopstvene odluke i njihove posljedice?

Stoga bi, umjesto svakodnevnih tirada i ličnih napada, bilo korisnije da građanima odgovori na nekoliko ključnih političkih pitanja.

Kako funkcioniše njegova nova politička saradnja sa DPS-om?

Da li će prava srpskog naroda ostvariti zajedno sa Milom Đukanovićem i Duškom Markovićem?

Kako svojim biračima objašnjava političke saveze koje je do juče proglašavao neprihvatljivim, nemoralnim i izdajničkim?

Udruživanje sa DPS-om pravda tezom da je tako spriječio navodnu krađu u Podgorici.Građani se stoga danas s pravom pitaju: ako je sa DPS-om spriječio krađu, kako to da ih sada, na taj način, preporučuje kao politički subjekt koji „sprečava krađe”, nakon što ih je dvije decenije optuživao da su simbol političke korupcije i zloupotreba?

I konačno, pošto gotovo svakodnevno govori o mandatima i političkom moralu, zar ne bi bilo prirodno da najprije odgovori na pitanje sopstvenog političkog kontinuiteta? Zar i on ne bi trebalo da vrati „fotelju“ i mandat koji, evo već sedamnaest godina, ljubomorno čuva? I kome bi, u tom slučaju, trebalo da ga vrati?

Neće biti da je na političkoj sceni nastao sam od sebe.

Zato važi jednostavno pravilo: onoga dana kada on vrati mandat onima od kojih je politički potekao, biću spreman da razgovaramo i o mom mandatu za kojim danas toliko neutješno jadikuje. Ja svoj „mandat” dugujem građanima i građankama i samo njima polažem račune.

Do tada, neka moju porodicu ostavi van političkih obračuna.

Ako ima problem sa mnom, neka se obratia meni.

To je pitanje elementarne političke pristojnosti, ali i ličnog integriteta.

Sledeće

Živković: DPS ima snagu da ponovo bude stožer građanske i evropske Crne Gore

Ne propustite

NSD: Odluka MVP-a primjer selektivnog odnosa prema istoriji, tradiciji i državnim simbolima

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Đukanović: Ne poznajem nosioca Studentske liste Iliju Srdanovića

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da ne poznaje doktora Iliju Srdanovića, nosioca Studentske liste u Srbiji.

Mediji bliski vlasti u Srbiji pisali su da je Srdanović ljekar Ðukanovića i da bivši crnogorski predsjednik preko „Studentske liste“ ruši vlast u Srbiji i njenog predsjednika Aleksandra Vučića.

“Imam mnogo prijatelja u Srbiji, među njima i mnogo ljekara. Sticajem okolnosti, dr Ilija Srdanović nije jedan od njih. Nijesam čak ni imao zadovoljstvo da ga upoznam”, rekao je Đukanović za Pobjedu.

On je odbacio i tvrdnje da preko Studentske liste pokušava da sruši vlast u Srbiji.

“Sve što se prethodnih nedjelja o tome panično i priča i piše – gola je laž i služi predizbornoj kampanji koja je u toku u Srbiji”, kazao je Đukanović.

On je ocijenio da je dobro što Srdanović „tu hajku dostojanstveno i superiorno ignoriše“, navodeći da danas nije lako biti Crnogorac u Srbiji.

Đukanović je rekao da vjeruje da većinska Srbija ne podržava atmosferu koju, kako smatra, stvaraju velikosrpski nacionalisti.

Politika

Spajić: Euro model investicija u građane i njihovu budućnost

Program je investicija u budućnost Crne Gore i svih njenih građana koji su godinama živjeli u prošlosti i podjelama, dok su životni standard i položaj radnika bili zapostavljeni, poručio je premijer Milojko Spajić u emisiji “Okvir” na RTCG-u.

Premijer Spajić ističe da je reforma Euro model pripremana veoma dugo i da su sa svakim korakom procjenjivali kada je pravi trenutak da je objave i primijene, te da smatra da je pravi trenutak sada, kada je Crna Gora pred zatvaranjem svih pregovaračkih poglavlja.

„Tačno znamo šta će se desiti po ulasku u EU, jer imamo iskustva 13 zemalja prije nas. Uz velike benefite, postoje i veliki izazovi, kao što je egzodus stanovništva. Svaka nova članica imala je velike probleme sa tim, a neke su izgubile i do 20 odsto stanovništva. Jako je teško građanima, kada jednom odu, da se vrate i zato su i cifre u programu tolike da bi motivisale radno sposobno stanovništvo da ostane ovdje“, kazao je Spajić.

Pojašnjava da su na umu imali i Hrvatsku, u kojoj se, kako navodi, osipanje stanovništva zaustavilo kada je neto zarada dostigla 1.400 eura.

Premijer napominje da je ovakav model primijenjen i kroz programe Evropa sad 1 i 2, te da su u pitanju programi koji imaju isti pravac i predvidljivost.

„Od 2020. ja pričam istu priču i ne znam zašto svaki put jednostavno reforma izazove iste reakcije i priče. Mislim da smo do sada dokazali da su svi programi koje smo sproveli bili održivi i apsolutno vjerujem da će tako biti i sa Euro modelom, i poslije izbora i dugoročno i neće doći do otpuštanja radnika i gašenja preduzeća“, naglasio je Spajić.

Doprinosi ne znače ništa, ako nam ode 150.000 radno sposobnih ljudi

Tvrdi i da neće doći do gašenja preduzeća, kako se to ovih dana može čuti u javnosti.

„U razgovoru sa ekonomistima često dobijam pitanje zašto se odričemo najstabilnijeg prihoda – doprinosa, da bismo dobili prihod od akciza, PDV-a, carina, nečega što je vezano za promet. Ja odgovaram da je to možda nekada bio najstabilniji prihod, međutim, ako vam ode 150.000 radno sposobnih ljudi, gdje je ta stabilnost? O tom koraku ne razmišljaju i zato mislimo da je sada posljednji trenutak da se takva reforma sprovede“, naveo je Spajić, dodajući da je vrijedno investirati u zaustavljanje odlaska mladih i radno sposobnih ljudi iz Crne Gore.

Dodaje da je Euro model poslat evropskim partnerima, ali da fiskalna politika nije oblast kojom se bavi Evropska komisija, te da će svakako uslijediti analize i preporuke za koje su otvoreni.

Spajić napominje da je ministar finansija upoznat sa programom, te da nije očekivao da će kazati nešto drugačije od onoga što je izjavio prije nekoliko dana.

„Normalno je i očekivano, jer Ministarstvo finansija septembar, oktobar i prvi dio novembra provodi u jako nezavidnoj poziciji pregovaranja fiskalnih okvira, potrošnje i predviđanja rasta. Mikroanaliza na nivou potrošačkih jedinica, naravno, ne može se brzo obaviti. Oni to posmatraju sa mikro nivoa, a ja sa makro, ali analiza će završiti istim zaključkom – da je ovo održiv program“, objasnio je Spajić.

Objasnio je i da na telefonskim sjednicama često ne glasaju svi članovi Vlade, jer ne vide poruku na vrijeme ili su spriječeni da joj prisustvuju, jer one nijesu redovne, pa nije neobično što ministar finansija nije glasao, i što još neki ministri nijesu glasali.

Analize dubinske, zamjerke kao deža vi

Kaže da mu je drago što je program dobio podršku koalicionih partnera i da očekuje podršku i u parlamentu za izmjenu šest zakona povezanih sa programom.

„Očekujem podršku u parlamentu i ne vidim razlog zašto bi i opozicija bila protiv. To što oni nalaze kao zamjerke, da nije rađena fiskalna analiza i da ga nema u planovima Vlade…, kao da imamo deža vi u septembru 2021. kada smo predstavljali Evropu sad 1 ili Evropu sad 2. Analize su dubinski rađene, jako dugo, svi smo bili uključeni i imamo egzaktne podatke o fiskalnim uticajima, nije problem da predstavimo svaki podatak, onakav kakav jeste. Čuli smo i da su sugrađani glupi što vjeruju u ovo, a nijesu kada se vraćamo u nacionalizam devedesetih ili četrdesetih prošlog vijeka“, naglasio je premijer i ponovo izbjegao da voditelju kaže ko je činio tim koji je radio na Euro modelu. Samo je ponovio da tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati.

Euro model neće ugroziti opštine ni malu privredu

Kada je riječ o dilemama opština, kazao je da je normalno što žele da zadrže nivo prihoda koji su imale do sada, ali tvrdi da ovaj model ni na koji način ne ugrožava njihove prihode.

„Porez na dohodak fizičkih lica do sada je bio takav da je do 700 eura bilo neoporezivo, od 700 do 1.000 eura stopa je bila devet odsto, a preko 1.000 eura 15 odsto. Sada će preko 700 eura stopa biti devet odsto, ali je oporezivi dio značajno veći. Sada ćete imati prosječnu bruto zaradu preko 1.500 eura, 1.550 eura imate 850 eura preko 700 eura puta devet odsto, što je oko 70 eura, i imate značajno veće prihode iako vam je stopa preko hiljadu eura smanjena. To će amortizovati. Nijesu sve opštine u istoj poziciji, ali prihvatićemo svaki konstruktivan predlog i sugestiju kako da poboljšamo primjenu ovog programa“, istakao je Spajić.

Ističe da im niko ne može garantovati finansijsku stabilnost ukoliko uruše svoj sistem, ali da će država učestvovati u tome da se rizik distribuira na pravi način i da opštine ne moraju da razmišljaju o nedostatku prihoda u odnosu na prethodne godine. Niži prihodi se neće desiti kao što s nije desio ni prillikom primjene Evrope sad 1.

Smatra da će mala i mikro preduzeća biti zaštićene, da porez na dobit i dalje ostaje stimulativan i da su poreske stope među najnižima u Evropi i ostajemo konkurentni. Fer je, kako kaže, da poslodavci, kada već ostvare profit, malo više daju za javni interes.

Kazao je i da ne računaju na idealne uslove, već na one koji postoje u EU i na tržište Evropske unije, te da ima empatiju prema poslodavcima, ali da se privreda ne može graditi na jeftinoj radnoj snazi na dugi rok.

“Moramo jačati privredu, otvaraju se EU fondovi i brojne mogućnosti, ali zarade moraju biti veće kako bi radnici ostali u Crnoj Gori. Standardi EU se moraju primijeniti i radnici moraju dati svoj doprinos, biti fokusiraniji”, naglašava predsjednik Vlade.

Kada je riječ o Zakonu o radu i njegovim izmjenama zbog ovog programa, kaže da je namjera časna i da žele da preduprijede ponašanje nesavjesnih poslodavaca koji bi mogli da iskoriste vremenski vakuum, promijene sistematizacije i ugovore o radu i izvrše pritisak na zaposlene da prihvate niže minimalne zarade.

Država ojačala i garantuje isplatu penzija

Predlog zakona o doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, prema kojem bi doprinos bio nula, izazvao je najviše pažnje javnosti, a Spajić objašnjava da je država garant isplate i plata i penzija.

„Država je nekada bila slaba, ali sada je napredovala, prihodi stabilni, rashodi pod kontrolom, imamo fiskalni deficit koji je u prosjeku bio manji od tri odsto u posljednjih šest godina, a ranije je bio skoro šest odsto. Obračun penzije ostaje isti i do sada se velikim dijelom plaćala iz generalnih prihoda, a Fond je uvijek bio u deficitu. Novac koji je uplaćivan u Fond ostaje tu. Mislim da od 2009. godine, imamo jednotrezorski sistem, što znači da se svi prihodi slivaju na jedno mjesto i odatle dijele potrošačkim jedinicama. Država garantuje svojim stanjem, a napredovali smo na međunarodnom nivou i kreditna tržišta nas cijene, tako da država garantuje da svi koji su uplaćivali neće izgubiti. Novac je tu i nastaviće građani da uplaćuju, samo ne kroz doprinose, već kroz PDV, akcize, porez na dobit, porez na dohodak… Ovaj model ne utiče na obračun penzija, samo se penzije mogu povećavati zbog povećanja bruto zarada“, poručio je Spajić.

Kaže da ne mogu da utiču na socijalne partnere i u slučaju da se potpiše Opšti kolektivni ugovor (OKU) do nove godine i da obračunska vrijednost bude za sve veća, na čemu su insistirali u Vladi, zarade će porasti i od janura će se i penzije usklađivati sa tim zaradama.

Nada se da će biti postignut dogovor oko Opšteg kolektivnog ugovora, a ako toga ne bude za penzionere su obezbijedili za zimu 100 eura.

Komentarišući zaključke sa sastanka sa Unijom poslodavaca, kazao je da je to bio otvoren skup na kojem su iznijete kritike i primjedbe, ali uglavnom granskog karaktera. Na sastanku, tvrdi, nije bilo riječi o tome da su poslodavcima potrebne godinu do dvije pripreme za evropsko tržište. Kaže i da su se ti ljudi pripremali decenijama i ne vidi šta bi se moglo uraditi za još godinu ili dvije, te da javni interes mora biti iznad svega i da je ovaj program u dugoročnom interesu svih.

“Podstićemo privredu da više radi i više privređuje i 2028. ćemo vidjeti prave efekte ovog programa. Deficit će u prvoj tranzicionoj godini biti blago povećan, ali već 2028. godine vraćamo se na fiskalnu održivost“, istakao je premijer.

Ocijenio je da je ovo međukorak ulaska u EU.

“Ulaskom ćemo imati pritisak velikog tržišta da se zarade dalje povećavaju. Tržište određuje zarade, i traži radnike i stranci ne mogu da zamijene našu radnu snagu. Mislim da je to neodrživ sistem i ne želim to da vidim. Borim se da ovdje ostanu naša djeca i ljudi koji žele da ostanu dugoročno. I ta investicija od 200 miliona eura deficita je kapitalna investicija u ljude, nije trošak, jer time zaustavljate odlazak tih ljudi“, naglasio je Spajić.

Politika

Đurović: Rezultat 3:0 za Mandića i evropsku budućnost

Crna Gora je odlučila – ne želi da se vraća u mračnu prošlost, ona želi da ide u izvjesnu i slobodnu evropsku budućnost, rekao je predsjednik poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.

“Rezultat na tabli je sada već tri naprema nula. Tri za predsjednika Mandića, tri za evropsku budućnost, tri za Crnu Goru kao zemlju slobodnih, srećnih i bogatih ljudi. Nulu imaju oni koji našu državu, naše građane, naše društvo u kontinuitetu žele da vrate u podjele, u mračnu prošlost, u ono doba kada su oni imali apsolutnu većinu”, kazao je Đurović na konferenciji za novinare u parlamentu.

Đurović je ukazao da je Mandić na mjesto predsjednika parlamenta izabran 2023. godine, i ovo je već treća neuspješna inicijativa za njegovu smjenu.

“Do nove godine, dok zatvorimo sva poglavlja, nemamo vremena da ga gubimo na ovakve inicijative. Pozivamo opoziciju da učestvuje sa nama u zatvaranju svih poglavlja, i onome što podržava 80 odsto građana Crne Gore, a to je da budemo 28 članica EU”, kazao je Đurović.

Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu danas raspravljali o predlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića jer nije bilo kvoruma za održavanje sjednice.

Đurović je rekao da je danas većina poslanika stavila do znanja da im je najvažnije da se Crna Gora razvija, da napreduje, da bude prva naredna članica EU i da mi hoćemo da raspravljamo o većim platama, većim penzijama i novim radnim mjestima koja će nastati kao proizvod “Euro modela” i “Novog srpskog odgovora”.

“Mi se kolegama poslanicima koji su sa nama dio istog evropskog broda istinski zahvaljujemo, i danas i za sve ono što je bilo. Politika nije pravo DPS-a da odlučuje ko je podoban da bude dio vlasti, a ko nije. Građani biraju parlament, u parlamentu se formira većina i ta većina snosi odgovornost za rezultate svoga rada. Nova srpska demokratija neće dozvoliti da se legitimno političko učešće srpskog naroda u vlasti predstavlja kao problem Crne Gore, što DPS u kontinuitetu radi. Naše učešće u institucijama je dio demokratskog poretka ove zemlje, isto kao i učešće svake druge političke i nacionalne zajednice. Biću toliko odvažan da kažem da je Crna Gora najviše i iskoračila onog trenutka kada su Srbi postali dio evropske Vlade u našoj državi, kada su postali dio većine u Vladi Crne Gore”, rekao je Đurović.

Istovremeno, kako ukazuje, “od nas niko ne treba da očekuje revanšizam”.

“Cilj nije zamijeniti jednu isključivost drugom. Cilj je da više niko u Crnoj Gori ne osjeća da mu je država zatvorila vrata zbog imena, nacionalnosti, jezika, vjere ili političkog uvjerenja. Zato poslije ovoga ne treba tražiti novi sukob. Treba se vratiti poslu. Većina mora da pokaže rezultate, a opozicija ima pravo i obavezu da je kontroliše. Naša poruka je jednostavna – nećemo se vratiti nazad. Nastavićemo da branimo ravnopravnost srpskog naroda, da čuvamo stabilnost parlamentarne većine i da radimo na evropskoj budućnosti Crne Gore. O našim rezultatima na kraju neka sude građani”, istakao je Đurović.