Connect with us

Politika

Pejak: Knežević da u Skupštini Srbije, pokrene proceduru “otpriznavanja” Kosova

Ovih dana G-din Knežević najavljuje da će, kako kaže, “otpriznati lažnu državu Kosovo”.

Kako navodi Pejak, zbog istine i zbog građana Crne Gore i Srbije, koji imaju pravo da znaju šta je zaista potpisivano, vrijedi podsjetiti šta je njegov politički mentor Aleksandar Vučić već prihvatio tokom svoje vlasti.

Pejak napominje da su ovo formalna dokumenta do kojih je moguće doći i da su sve ostalo špekulacije.

19. april 2013. – Prvi briselski sporazum

Tačka 7: Srbija prihvata da na Kosovu postoji jedna policija – Policija Kosova. Sva policija na sjeveru Kosova integriše se u okvir Policije Kosova.

Tačka 10: Pravosudne vlasti se integrišu i rade u okviru kosovskog pravnog sistema.

Tačka 12: Lokalni izbori u sjevernim opštinama organizuju se u skladu sa zakonima Kosova.

Tačka 14: Srbija prihvata da neće blokirati drugu stranu na njenom evropskom putu.

Drugim riječima: policija, sudovi i izbori Srba na sjeveru Kosova uvedeni su u sistem Kosova.

9. februar 2015. – Sporazum o pravosuđu

Tačka 1: Primjenjuju se zakoni Kosova na pravosudne institucije, u skladu sa Prvim sporazumom.

Tačka 2: Za region Mitrovice postoji jedan Osnovni sud i jedno Osnovno tužilaštvo.

Tačke 6, 7 i 8: Raspodjela predmeta, rad tužilaca i odlučivanje sudija vrše se u skladu sa zakonima Kosova.

Dakle, srpsko pravosuđe na sjeveru nije ostalo poseban sistem, nego je uvedeno u pravni poredak Kosova.

25. avgust 2015. – Sporazum o energetici

Tačka 2: KOSTT se priznaje kao operator prenosnog sistema za teritoriju Kosova.

Tačka 4: Nova elektroenergetska kompanija osniva se u skladu sa kosovskim pravnim i regulatornim okvirom.

Tačka 5: Ta kompanija učestvuje na tržištu električne energije Kosova i potpisuje ugovore sa KOSTT-om.

Drugim riječima: Srbija prihvata kosovski energetski regulatorni sistem.

25. avgust 2015. – Sporazum o telekomunikacijama

Tačka 1: Kosovo dobija trocifreni međunarodni pozivni broj od ITU.

Tačka 3: Fiksna telefonija srpske kompanije registruje se kroz kosovski regulatorni okvir.

Tačka 4: Mobilna telefonija dobija privremeno ovlašćenje od kosovskih vlasti, pod kosovskim regulatornim okvirom.

Dakle, Srbija prihvata poseban međunarodni telefonski kod i regulatorni sistem Kosova.

27. avgust 2022. – Sporazum o ličnim kartama

Srbija prihvata da ukine ulazno-izlazne dokumente za nosioce kosovskih ličnih karata.

Drugim riječima: građani Kosova mogu da prelaze sa ličnim kartama koje izdaju institucije Kosova.

23. novembar 2022. – Sporazum o registarskim tablicama

Srbija prihvata da prestane da izdaje registarske tablice sa oznakama kosovskih gradova, uključujući KM i druge oznake.

Dakle, Srbija prihvata da pitanje tablica na Kosovu više nije jednostrano pitanje Srbije, nego dio dogovora sa Kosovom.

27. februar 2023. – Sporazum o putu normalizacije odnosa (najvažniji!!!)

Član 1: Srbija i Kosovo razvijaju normalne, dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava. Obje strane međusobno priznaju dokumenta i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate.

Član 2: Obje strane poštuju ciljeve i principe Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenu jednakost svih država, pravo na samoopredjeljenje, poštovanje nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta.

Član 4: Srbija se obavezuje da se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.

Ovo je, kako kaže Pejak, najdalje što se otišlo: pasoši, diplome, tablice, carinski pečati, teritorijalni integritet i međunarodne organizacije.

“Zato građani treba sami da procijene” kaže Pejak i dodaje da neko može svakog dana na televiziji da viče da “ne priznaje Kosovo”, ali ako prihvatiš kosovsku policiju, kosovske sudove, kosovske izbore, kosovske lične karte, kosovske tablice, kosovske pasoše, kosovske diplome, kosovske carinske pečate, kosovski pozivni broj i neprotivljenje članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama – onda se postavlja samo jedno pitanje: Šta je još ostalo da se prizna?

“Zato pozivam gospodina Kneževića da u Skupštini Srbije, kao državljanin te države, pokrene proceduru “otpriznavanja” Kosova. Siguran da ima dovoljno veliki uticaj da to stavi kao tačku dnevnog reda na nekoj od budućih sjednica Skupštine Srbije”, poručio je Pejak.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Koprivica: Očekujem podršku Skupštine za ukidanje imuniteta članovima Vlade

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica kazao je za Portal RTCG da vjeruje da će Skupština podržati Predlog za promjenu Ustava kojim se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična djela, ističući da Vlada jednoglasno stoji iza tog rješenja, koje predstavlja važnu antikorupcijsku mjeru i doprinosi ispunjavanju preporuka GRECO i evropskim integracijama.

Koprivica je podsjetio da je Vlada utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela i uputila ga Skupštini na razmatranje.

„To je antikorupcijska mjera najvišeg ranga. Čvrsto stojimo iza tog predloga, polazeći od stava da javna funkcija ne smije biti zaklon od primjene zakona. To bi bila kapitalna antikorupcijska norma za budućnost. Prevencija korupcije zahtijeva upravo ovako snažne norme“, rekao je Koprivica.

On je podsjetio da je riječ i o jednoj od preporuka GRECO-a, zbog čega je, kako je naveo, ovaj predlog važan i za evropske integracije.

„Akcioni plan za implementaciju preporuka GRECO sastavni je dio Poglavlja 23 i apelujem da i to Skupština ima u vidu, kako se ne bi stvorio utisak da su samo norme o pravosuđu i Centralnoj banci od značaja za članstvo u EU, iako jesu direktnije postavljene kao preduslov“, kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, najbolji način borbe protiv korupcije jeste sistem koji podstiče dosljednu primjenu zakona.

„Takav sistem, čist od korupcije, stvara sigurnost i predvidivost i to bi bila najvažnija komparativna prednost Crne Gore i na međunarodnom ekonomskom planu. Praktično gledano, ova promjena Ustava znači da onaj ko vodi državu mora prvi da odgovara i da obavljanje najviših javnih funkcija podrazumijeva punu odgovornost za svaku donesenu službenu odluku, bez ikakvog izuzetka. To je njena kapitalna vrijednost“, rekao je Koprivica.

On je istakao da je Predlog za promjenu Ustava prošao Ustavni odbor i apelovao da se što prije nastavi skupštinska procedura.

„Na Vladi je predlog jednoglasno podržan i stoga nema dileme u pogledu pune podrške parlamentarne većine. Skupština je pokazala kapacitet da ostvaruje opšti interes i ne sumnjam da će se u nastavku njenog, vrlo zahtjevnog i opsežnog rada, vrlo brzo naći i ovaj predlog, od značaja za vladavinu prava i EU integracije“, zaključio je Koprivica.

Continue Reading

Politika

Dragović: Knežević od poslaničke plate kupio stan od pola miliona eura?

Poslanik Darko Dragović optužio je u Skupštini Milana Kneževića da javnosti duguje objašnjenje o porijeklu imovine i načinu života koji, prema njegovim tvrdnjama, nije u skladu sa prihodima od poslaničke plate.

Dragović je tokom obraćanja naveo da Knežević poseduje stan od 138 kvadrata, čiju je vrijednost procijenio na oko 500.000 evra, automobil „audi A8“, kao i još jednu nekretninu koju je, kako tvrdi, dobio na poklon. Posebno je ukazao na Kneževićeva česta putovanja u Beograd i troškove avionskih karata.

„Vi ste živjeli od 2.000 evra plate, a mislim da trenutno imate stan od 138 kvadrata, vrijednosti nekih 500.000 evra. Ako se saberu vaši prihodi, putovanja u Beograd svake nedelje, avionske karte i ‘audi A8’, objasnite to, pre svega, svojim biračima koji su časni i pošteni ljudi“, poručio je Dragović.

On je naveo da su brojni Kneževićevi birači godinama živjeli teško i ostajali bez mogućnosti da se zaposle zbog političkog protivljenja prethodnoj vlasti, dok njihov politički predstavnik, prema Dragovićevim riječima, danas uživa u privilegijama.

Dragović je Kneževića optužio i da je promijenio političko ponašanje i počeo da se podsmijeva ljudima koji su tokom prethodnih decenija trpjeli posledice zbog svojih političkih stavova.

„Objasnite zašto ste promijenili ćurak, promijenili kapu i sada se bukvalno sprdate na njihov račun. Sprdate se na račun potpredsjednika Parlamenta koji je vozio kamion jer, iako je vrhunski intelektualac, nije mogao ovdje da se zaposli“, rekao je Dragović.

On je na kraju ponovio tvrdnju da Knežević svake nedelje putuje u Beograd „kod svojih šefova“, dok istovremeno poseduje vrednu nekretninu, još jedan stan i luksuzno vozilo.

„Za sve to vreme živeli ste od poslaničke plate“, zaključio je Dragović, pozivajući Kneževića da pred svojim biračima odgovori na iznete tvrdnje.

 

Izvor: Press online

Continue Reading

Politika

Krstonijević i Ružičić izglasani za sudije Ustavnog suda

Skupština Crne Gore danas je izglasala Predraga Krstonevijića i Jelenu Ružičić za sudije Ustavnog suda Crne Gore.

Za Predraga Krstonijevića glasala su 64 poslanika i poslanice, dok je petoro bilo uzdržano.

Jelena Ružičić dobila je podršku svih 69 poslanika.

Danas ne odlučujemo samo o izboru sudije Ustavnog suda Crne Gore. Odlučujemo o tome koliko smo spremni da zaštitimo ustavni poredak, prava građana i povjerenje u institucije naše države, poručio je predsjednik Jakov Milatović obrazlažući predloge za sudije Ustavnog suda.

“Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. On je institucija koja štiti svakog građanina od mogućeg prekoračenja ovlašćenja svake vlasti. Zato sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini. Biramo ih da štite Ustav. Građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu. Imaju pravo da budu sigurni da će njihova prava biti zaštićena, od volje bilo koje većine, da će izborni procesi imati punu pravnu sigurnost i da će se odluke donositi u skladu sa Ustavom i zakonom. Naša je dužnost da im takvu državu obezbijedimo. To nije političko obećanje. To je ustavna obaveza svih nas”,  kazao je Milatović.

Poručio je da Ustavni sud mora biti iznad partijskih interesa, političkih pregovora i trenutnih odnosa snaga u parlamentu.

“Pravosudne institucije ne smiju biti taoci političkih kalkulacija niti dogovora koji nemaju uporište u znanju, stručnosti i integritetu. O njihovom sastavu mora se odlučivati odgovorno, isključivo na osnovu profesionalnih rezultata i sposobnosti kandidata da ovu odgovornu funkciju obavljaju nepristrasno, samostalno i dostojanstveno”,  naveo je predsjednik.

Upravo zbog značaja koji Ustavni sud ima za zaštitu ustavnog poretka i prava građana, odgovornost predlagača je da Skupštini predloži kandidata čije profesionalno iskustvo, stručnost i integritet pružaju puno uvjerenje da će ovu važnu funkciju obavljati nezavisno i u skladu sa Ustavom.

“Rukovodeći se isključivo tim kriterijumima, u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova i rezultata razgovora sa kandidatima, odlučio sam da Skupštini Crne Gore za sutkinju Ustavnog suda predložim Jelenu Ružičić”, kazao je Milatović navodeći biografske podatke kandidatkinje.

Smatra da je važno što je između vlasti i opozicije postignut dogovor o pitanjima koja se tiču evropske budućnosti naše zemlje. Dijalog o ključnim državnim interesima uvijek je važan.

“Ne biramo sudije samo zbog evropskih izvještaja. Ne jačamo pravosuđe samo zbog  očekivanja naših partnera. To činimo zato što građani imaju pravo na državu u kojoj su njihova prava zaštićena i u kojoj institucije odgovorno obavljaju svoj posao. Upravo zato što gradimo takvu državu, Crna Gora danas ima istorijsku priliku da postane naredna članica Evropske unije”,  dodao je.

Kao predsjednik Crne Gore smatraa daje izvršio svoju ustavnu nadležnost i dostavio obrazložen predlog.

“Sada je na Skupštini Crne Gore da, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, obezbijedi izbor sudija i omogući puno funkcionisanje Ustavnog suda. Istinski napredak ne mjeri se obećanjima i deklaracijama. Stvaran napredak postoji onda kada građanin osjeti da institucije funkcionišu, da zakon jednako važi za sve i da država svoje obaveze izvršava odgovorno i na vrijeme”,  istakao je on.

Očekuje da Skupština ovaj predlog razmotri odgovorno i odluku donese prema stručnosti, iskustvu i integritetu kandidatkinje.

“Pred nama nije samo odluka o izboru jedne sutkinje. Pred nama je odluka o tome kakvu državu želimo da gradimo. Državu u kojoj institucije zavise od politike ili državu u kojoj politika poštuje institucije”, zaključio je Milatović.

Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore pola godine radi sa šest umesto sedam sudija, među kojima je i sutkinja koja je ispunila uslove za penziju.

Nakon glasanja sjednica je završena, iako je dnevnim redom bilo predviđeno otvaranje pretresa o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u vladajućoj većini nema saglasnosti oko pomenutog predloga jer je Bošnjačka stranka kazala da ga ne može podržati u postojećem obliku, pa će se o tome naknadno izjasniti.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto