Politika

Pejović: Opozicija osporava Evropu Sad 2, jer nemaju ni program, ni rezultate

Suficit u budžetu, veći prihodi od planiranih, uz redovno finansiranje starih dugova pokazatelj je koliko su bile bismeslene tvrdnje opozicije prilikom usvajanja budžeta za 2024. godinu da isti nije održiv, saopštio je Boris Pejović generalni sekretar Pokreta Evropa sad.

On je kazao da su to dominantno isti oni koji su 2020. godine ostavili dug od 105 odsto BDP-a, a nakon programa Evropa Sad 1 najavljivali “grčki scenario” i slom javnih finansija, te ukidanje Fonda za zdravstvo.

“Ništa se od toga nije desilo. Međutim, nakon kritike programa Evropa Sad 1, opozicija osporava Evropu Sad 2, jer nemaju ni program, ni rezultate”, istakao je Pejović.

Naglašava da iako se programima Evropa Sad 1/2 minimalne zarade i penzije u prosjeku uvećavaju preko tri puta, a prosječne plate skoro dupliraju, javni dug je u odnosu na naslijeđenih 105 odsto iz 2020. godine, sada pao na oko 63 odsto.

“U međuvremenu je skočio BDP i drastično su smanjeni neproduktivni troškovi. Na sve to opozicija pokušava da stvori utisak kako nas sada i rekonstrukcija Vlade koja ima dvotrecinsku podršku parlamenta vodi gotovo u bankrot zbog povećanog broja resora. Ukupni godišnji troškovi za proširenje Vlade iznose po nekim procjenama oko milion eura, što je 0,03 odsto sadašnjeg budžeta. Interesantno da na ovaj trošak najviše ukazuju oni koji su od 2010. godine iz budžeta isplatili oko 190 miliona eura samo na osnovu državnih garancija za kredite koje nijesu vratile firme, a kojima je država bila žirant”, kazao je on.

Pejović dodaje da su pokušaji da se poskupljenja vezuju za povećanja zarada programima Evropa Sad 1/2 potpuno neodrživi, jer je inflacija u brojnim zemljama Evropske unije i regiona bila veća i bez uvećanja zarada.

“Pravo je pitanje kako bi građani živjeli sa efektima globalnog poskupljenja da se dinamika rasta zarada primjenjivala kao u zadnjih deset godina vladavine opozicije, kada je prosječna plata uvećana za svega 37 eura, a Crna Gora se dodatno zadužila za oko tri milijarde eura. Situacija u Crnoj Gori nije idealna, ali je mnogo bolja i biće još bolja”, zaključio je Pejović.

Slične teme:boris pejović Crna gora evropa sad 2 potpredsjednik skupštine crne gore

Sledeće

Knežević: Dvojno državljanstvo sa Srbijom otkloniće nepravdu

Ne propustite

Božović: Oluja je događaj koji treba da nas podstakne na promišljanje o prošlosti i izgradnju bolje budućnosti

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada će bivšim radnicima Radoja Dakića isplatiti 7,7 miliona eura

Vlada će bivšim radnicima „Radoja Dakića“ na ime neizmirenih zarada država će isplatiti preko 7,7 miliona eura.

Navodi se da je nakon utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada zaključila da su se stekli uslovi za ispunjenje svoje pozitivne obaveze izvršenja konkretnih nespornih pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka donijetih u korist ostalih bivših radnika „Radoja Dakića“, a po osnovu kojih su potraživanja priznata u stečajnom postupku.

Dodaje se da broj radnika, čija potraživanja nijesu isplaćena u cjelosti, iznosi 1,5 hiljada.

“Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, najkasnije do 15. decembra, prenese na depozitni račun Privrednog suda 7.787.128 eura, radi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike „Radoja Dakić“, koja nijesu izmirena u dosadašnjem toku stečajnog postupka”, kaže se u saopštenju.

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.

Kako se navodi, predloženim zakonom stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebala da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi.

“Cilj ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, kao i uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje penzionim fondovima u Crnoj Gori, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u ovoj oblasti “, rekli su iz Vlade.

To bi, kako se navodi, trebalo da se pozitivno odrazi kako na tržište kapitala tako indirektno i na poslovanje realnog sektora i na privredu u cjelini.

“Penziona štednja predstavlja periodičnu isplatu u novcu koja se isplaćuje licu koje je ostvarilo pravo na nju nakon ispunjavanja uslova propisanih predloženim zakonom, pri čemu isplate mogu imati oblik doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog”, kaže se u saopštenju Vlade.

Oni su naveli da iz ugla fiskalnog tretmana, u skladu sa važećim ali i predloženim zakonom, penziona štednja predstavlja dio već oporezovanog neto iznosa sredstava građana.

Vlada je na sjednici utvrdila i Predlog zakona o energetici, s izvještajem sa javne rasprave, kojim će se izvršiti dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u toj oblasti – Direktivom (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije.

“Direktiva uspostavlja zajednička pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju i skladištenje energije i snabdijevanje električnom energijom, zajedno s odredbama o zaštiti potrošača, kako bi se stvorila istinski integrisana, konkurentna, fleksibilna, pravedna i transparentna tržišta električne energije orijentisana na potrošače u Uniji”, navodi se u saopštenju.

Politika

Vuković je na službena putovanja trošio duplo više od sadašnje gradonačelnice Podgorice

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac u prvih 11 mjeseci ove godine na reprezentaciju i službena putovanja potrošila je 18.169 eura, odnosno oko trećine ukupnog budžeta namijenjenog za ove svrhe.

Ova suma predstavlja svega 26 odsto budžeta predviđenog za službena putovanja i 38 odsto budžeta predviđenog za reprezentacije.

To proizilazi iz dokumenta Glavnog grada u koji je Portal RTCG imao uvid.

Ukupna potrošnja je 2023. godine iznosila 24.629 eura. Olivera Injac je na poziciju gradonačelnice izabrana u aprilu te godine.

Njen prethodnik na ovoj poziciji, Ivan Vuković, 2019. godine je po ovom osnovu utrošio 54.936 eura, a 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa, 25.994 eura.

Podaci pokazuju da je 2022. utrošeno 59.784 eura, a godinu ranije 51.747 eura.

Kada su u pitanju troškovi po kategorijama, za službena putovanja najviše je potrošeno 2019. godine, 40.436 eura. Pretprošle godine potrošeno je 40.000 eura.

U prvih 11 mjeseci ove godine, potrošeno je 10.495 eura.

Za reprezentaciju je najviše potrošeno 2021. godine, 26.000 eura. U 2023. godini, s druge strane, potrošeno je 4.201 euro. Ove godine, ti troškovi su iznosili nešto preko 7.600 eura.

Visoki troškovi za reprezentaciju zabilježeni su i 2022. godine, kada je potrošeno skoro 20.000 eura.

Politika

Kabinet premijera: Đurović će imati priliku sve da objasni nadležnim organima

Iz Kabineta Milojka Spajića oglasili su se povodom tvrdnji bivšeg ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića da 43. Vlada nema nikakve veze sa garancijom izdatom za gradnju hotela u Kolašinu, privrednog društva Magnum Dvelopment.

“43. Vlada Crne Gore navedeni projekat uvrstila je u listu prioritetnih projekata, i usvojila taj dokument; 42. Vlada taj projekta nije uvrstila na listu prioritetnih projekata; 44. Vlada je, prilikom pokretanja postupka naplate bankarske garancije, u iznosu od 2,5 miliona eura, utvrdila da ista ne postoji, odnosno da je za navedeni projekat izdata lažna garancija”, navode u saopštenju.

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Dodaju da u skladu sa tim, na današnjoj sjednici Vlade odlučeno je da ministar Ernad Suljević u ime Vlade dostavi cjelokupne spise predmeta nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje i odluku.

“Na ovaj način, 44. Vlada Crna Gore postupila je odgovorno, a za sve eventualne nedoumice, gospodina Đurovića upućujemo na svog prethodnika u resoru ekonomskog razvoja”, zaključuju u saopštenju.