Zeta

Ombudsman: Osigurati prevoz đacima iz Botuna

Smatraju da je neprihvatljivo da naselje koje broji 800 stanovnika nema obezbjeđenu autobusku linju, da djeca putuju do škola oko osam kilometara u jednom pravcu.

Ministarstvo prosvjete, Glavni grad i osnovne škole u Podgorici moraju preduzeti mjere kako bi se do početka drugog polugodišta uspostavio gradski prevoz od naselja Botun do Zabjela za oko 70 učenika koji putuju do svojih škola. To je preporučila zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković.

Instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore obratili su se predstavnici roditelja djece – učenika osnovnih i srednjih škola sa mjestom prebivališta Botun, u vezi sa ukidanjem autobuske linije broj 26, prevoznika Alivodić.

U obraćanju se, između ostalog, navodi da su zbog ukidanja autobuske linije roditelji i učenici osnovnih i srednjih škola koji žive u Botunu dovedeni u nezavidnu situaciju da nemaju prevoz do škola u Podgorici, da ima oko 70 učenika koji putuju na relaciji Botun-Podgorica a koji su u prethodnom periodu koristili usluge prevoza do škole.

Roditelji su, navode, prinuđeni da sami obezbijede prevoz, ali je to teško izvodljivo jer većina radi. Smatraju da je neprihvatljivo da naselje koje broji 800 stanovnika nema obezbjeđenu autobusku linju, da djeca putuju do škola oko osam kilometara u jednom pravcu.

Ističu da su se obraćali svim nadležnim organima – Sekretarijatu za saobraćaj, Ministarstvu prosvjete, kao i prevozniku, ali da i dalje nije ponuđeno nikakvo rješenje, već se dešava da su djeca prinuđena da odsustvuju sa nastave.

Predstavnici roditelja su 11. novembra obavijestili Zaštitnika da problem i dalje nije riješen, te da djeci nije obezbijeđen prevoz, da je linija bila uvedena pred održavanje izbora, a potom je nepun mjesec nakon istih bez objašnjenja opet ukinuta, te da komuniciraju sa svim nadležnim ustanovama, ali nažalost bez rezultata. Zaštitnika mole da zaštiti interese djece, jer će u suprotnom biti prinuđeni da organizuju proteste kako bi djeci obezbijedili pravo na školovanje

Zaštitnik je ustanovio da djeci koja stanuju u naselju Botun, a pohađaju osnovne škole u naselju Zabjelo, nije obezbijeđen prevoz do svojih škola koje su od mjesta stanovanja udaljene i do osam kilometara, čime se ovim učenicima onemogućava pristup obrazovanju.

Naglašavaju da djeci koja žive u udaljenim krajevima – prigradskom naselju, a koja nemaju obezbjeđen prevoz, nijesu obezbjeđene usluge podrške u punoj mjeri, koje bi obezbijedile potpuno uključivanje djece kako u nastavne, tako i u van nastavne i aktivnosti u zajednici i vršnjačkoj grupi.

“Jedini oblik podrške mogla bi biti finansijska naknada troškova prevoza, odnosno dijela prevoza- participacija, koja često nije dovoljna da obezbijedi adekvatan prevoz djece do i od. Participacija nerijetko ne uvažava realne troškove prevoza, već se određuju u visini cijene karte javnog prevoza čak i tamo gdje javni prevoz nije organizovan. Djeci koja nemaju prevoz, takođe nijesu na raspolaganju usluge koje omogućavaju njihovo puno uključivanje u zajednicu (sekcije, sport, kultura), na koji način je dovedeno u pitanje ostvarivanje drugih prava osim obrazovanja. (pravona slobodno vrijeme, participaciju)”, navodi Mijušković.

Podsjeća da je odredbom člana 14 Pravilnika o kriterijumima i načinu prijema učenika u domove učenika i ostvarivanje prava na participaciju prevoza, propisano da pravo na participaciju prevoza u prigradskom saobraćaju ostvaruju učenici osnovne škole, koji putuju pet i više kilometara do škole, na relacijama gdje je organizovan javni prevoz; da shodno čl. 15 Pravilnika, učenici osnovne škole ostvaruju pravo na participaciju prevoza u iznosu od 40 odsto od cijene karte, a učenici čiji roditelji/ staratelji ostvaruju pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, ostvaruju pravo na participaciju prevoza u iznosu od 50 odsto od cijene karte.

Međutim, u prethodnom periodu autobuska linija koja je prevozila putnike (među kojima i učenika) iz naselja Botun do naselja Zabjelo, ne saobraća.

“Primjećuje se da su roditelji učenika koji nemaju prevoz do škole, obraćali kako Glavnom gradu Podgorici, tako i ustanovama koje djeca pohađaju radi obezbjeđenja prevoza njihovoj djeci, ali do danas, učenicima nije obezbijeđen prevoz”, ukazala je Mijušković.

Po mišljenju Zaštitnika ovakva situacija nije i ne može biti u najboljem interesu ove djece, te je potrebno uključivanje svih nadležnih organa i službi kako bi svak dao doprinos rješavanjem ovog problema.

Zaštitnik razumije činjenicu da Ministarstvo prosvjete nema mandat da organizuje gradski i međugradski prevoz, što je u nadležnostima opština, odnosno Glavnog grada da se bave prevozom, a Ministarstvo participira u cijeni karte.

“Međutim u konkretnom slučaju nema uopšte organizovanog gradskog prevoza (pa roditelji i da žele, ne mogu ostvariti participaciju). I pored domaćih i međunarodnih propisa kojima je garantovano besplatno osnovno-školsko obrazovanje, zapažamo da su prilikom njegovog ostvarivanja prisutni skriveni troškovi – nabavka školskih udžbenika, školskog pribora i dr., a što nijesu zanemarljivi izdaci za porodični budžet. Učenički prevoz, naime još uvijek nije u potpunosti besplatan i dostupan svoj djeci koja imaju potrebu da ga koriste, a na koju činjenicu je Zaštitnik ukazivao u ranijim slučajevima davajući preporuke, kako pojedinačne tako i sistemske u cilju rešavanja ovog, za djecu važnog problema”, ukazala je Mijušković.

Zaštitnik smatra da je u cilju ostvarivanja prava na obrazovanje, potrebno preduzeti sve potrebne aktivnosti da se poboljša pristup kvalitetnom obrazovanju (predškolskom, osnovnoškolskom i srednjem) u ruralnim sredinama i manjim gradovima uključujući i prevoz učenika.

“Naročito imajući u vidu činjenicu da se početkom godine, roditelji suočavaju sa poteškoćama zbog nepostojanja prevoza u udaljenim naseljima, zbog čega u nekim situacijama pribjegavaju i obustavom slanja djece na nastavu, o čemu su i mediji izvještavali”, navodi Mijušković..

Podsjećaju da lokalne zajednice, u skladu sa mogućnostima, učestvuju u obezbjeđivanju uslova i unaprjeđenju raznih djelatnosti, među kojima i obrazovanja.

“Naime lokalna samouprava je nadležna za pružanje raznovrsne podrške djeci/učenicima. Najčešći vid pomoći je obezbjeđenje materijalne pomoći za djecu iz socijalno-ugroženih porodica (besplatni udžbenici, užina, izleti itd.) i prevoz učenicima osnovnih škola. U konkretnom slučaju lokalna uprava – Glavni grad Podgorica, iako faktički nije nadležan za obezbjeđenje đačkog prevoza, ona ima mandat da uređuje i obezbjeđuje prevoz putnika u gradskom i prigradskom linijskom saobraćaju”, ukazala je Mijušković.

Zato Zaštitnik daje preporuku Glavnom gradu Podgorica, Ministarstvu prosvjete i dvjema osnovnim školama u Podgorici da u međusobnoj saradnji, preduzmu radnje i mjere, kako bi se do početka drugog polugodišta 2022/2023 godine, uspostavio gradski prevoz na relaciji Botun – Zabjelo koji bi mogli koristiti učenici koji putuju do svojih škola.

Sledeće

Neuobičajen događaj u Domu zdravlja Golubovci

Ne propustite

Ulica Trešnjica 1 devastirana zbog rekonstrukcije puta Golubovci-Mataguži

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Sekretarka za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta bez državnog ispita

Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave kontrolom je utvrdila da Jelena Aligrudić, vršilac dužnosti sekretarke za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, nema položen državni ispit.

Detalje inspekcijskog nadzora u upravi Opštine Zeta „Dan“ je tražio od glavnog upravnog inspektora Petra Ivezića koji je rekao da će ih dati početkom sledeće nedjelje.

Da je inspekcija konstatovala da Aligrudić nema položen državni ispit potvrdio je Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta.

“Upravna inspekcija je utvrdila nepravilnosti, ne i nezakonitosti. Inspektor ne može da govori o nezakonitostima zaposlenja jer to ne utvrđuje on, to je posao suda. Nepravilnosti, na koje su ukazali, su otklonjive, jer u dokumentaciji za zaposlenje nedostaje potvrda o državnom ispitu. Aligrudić je prijavila polaganje ispita prije pet mjeseci, ali nije stigla na red. Poslali smo prigovor na inspekcijski nalaz i ukazali na činjenice da je mijenjana regulativa koja se tiče uslova”, rekao je Asanović.

Asanović kaže da su oni postupili po instrukcijama koje im je dala Upravna inspekcija i o tome ih obavijestila.

V.d. sekretarka Jelena Aligrudić juče za „Dan“ nije željela da komentariše inspekcijski nalaz. Ona je od juna 2024. godine preuzela rukovođenje sekretarijatom, u v.d. stanju, nakon što je sa te funkcije smijenjen Milan Stanović.

Aligrudić je bila uključena u slučaj gradnje kolektora u Botunu i nedavno je u izjavi za javnost kazala da će Opština uputiti dokumentaciju CETI-ju kako bi uzorkovali zemljište na više dubinskih nivoa, podzemnih voda i iskopanog materijala na parceli. To je traženo nakon što se pojavila sumnja da je na parceli iskopan opasan otpad. Takođe, nedavno je učestvovala u odluci o umrežavanju gradskih prevoza Zete i Podgorice, zatim u izradi lokalnog energetskog plana, kritikovala je izradu DUP-a Industrijska zona KAP-a jer u njemu nije bilo predstavnika Opštine Zeta, svojevremeno je razgovarala sa investitorima iz Egipta koji su najavljivali potencijalnu izgradnju eko-rizorta i akva- parka, iznosila primjedbe na PUP Podgorica, govorila o ozbiljnim ekološkim izazovima i nasleđima koje im je donio bazen crvenog mulja.

Izvor: Dan

Zeta

Radonjić oslobođen optužbe da je napao kolegu iz DNP-a

Osnovni sud u Podgorici oslobodio je odbornika zetskog parlamenta Demokratske partije socijalista (DPS) Dušana Radonjića optužbe za krivično djelo zlostavljanja kolege odbornika Veska Rašovića (Demokratska narodna partija), u vezi sa incidentom koji se dogodio 7. novembra 2025. godine u prostorijama Skupštine Opštine Zeta.

Incident se odigrao tokom zatvorenog sastanka, kada je Rašović odbio da pruži ruku Radonjiću. Sukob je eskalirao, a Radonjić je fizički napao Rašovića, nanoseći mu lake povrede, uključujući podlive, nagnječenja i crvenilo u predjelu glave.

Prvobitno, tužilaštvo je Radonjića teretilo za nasilničko ponašanje, ali je juče, neposredno prije završnih riječi, optužnicu prekvalifikovalo u zlostavljanje. Tužiteljka je navela da je Radonjić Rašoviću rekao: “Ko si ti da mi ne pružiš ruku, magarče stari,” a potom ga udario pesnicama po glavi.

Branilac oštećenog istakao je: “Okrivljeni je postupao nemilosrdno, prvo verbalno, zatim fizički, nanoseći povrede i vrijeđajući ljudsko dostojanstvo. Ovdje je očigledno da nije mogao prihvatiti da mu oštećeni ne pruži ruku, što je bio okidač za događaj.”

Advokat Radonjića, Matija Bulatović, ukazao je da prekvalifikacija nije opravdana: “Radnje okrivljenog nijesu intenzivno i neprimjereno ponižavale oštećenog. Eventualno se mogu kvalifikovati kao laka tjelesna povreda.”

Radonjić je tokom završne riječi izrazio kajanje: “Dozvolite mi da još jednom iskreno izrazim kajanje i žaljenje. Žao mi je što nijesam istrpio uvrede i poniženje i što sam dozvolio da reagujem na način koji je povrijedio druge. Najviše mi je žao što sam na taj način unizio sopstveno dostojanstvo… Time sam učinio nešto što se, makar u mom životu, nikada više neće ponoviti.”

Sud je naveo da u postupku nije dokazano da je Radonjić izvršio krivično djelo zlostavljanja. Utvrđeno je da radnje okrivljenog nijesu bile usmjerene na ponižavanje oštećenog, već da je došlo do fizičkog napada koji se može kvalifikovati kao laka tjelesna povreda, za koju se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi.

Sud je Radonjića oslobodio optužbe, a oštećeni je upućen da eventualni imovinsko-pravni zahtjev realizuje u parničnom postupku. Troškovi postupka padaju na teret budžeta.

Bonus video:

Zeta

Nikica, nilski konj koji je “prošetao” Zetom

Početkom 2000-ih godina u ugostiteljsko-turističkom kompleksu „Plavnica“, na obali Skadarskog jezera, živjela je ženka nilskog konja po imenu Nikica. Smještena u okviru privatnog zoo-vrta, ova impozantna životinja, teška oko dvije tone, ubrzo je postala jedna od najpoznatijih atrakcija tog mjesta i nezaobilazan prizor za brojne posjetioce koji su dolazili na Plavnicu.

Nikica je godinama bila jedna od najzanimljivijih atrakcija na Plavnici. Brojni posjetioci dolazili su upravo da vide ovu nesvakidašnju životinju u srcu Zete, na obali Skadarskog jezera.

U januaru 2010. godine dogodio se događaj koji je Nikicu učinio poznatom širom Crne Gore i regiona. Tada je vodostaj Skadarskog jezera naglo porastao, a veliki dio kompleksa „Plavnica“ bio je poplavljen. Voda je potopila i ograđeni prostor u kojem je Nikica boravila.

U takvim okolnostima nilski konj je preplivao ogradu i izašao u poplavljeno područje. Narednih nekoliko dana Nikica je slobodno lutala selima u okolini Zete, krećući se kroz poplavljene livade i kanale.

Njeno neočekivano „putovanje“ izazvalo je veliku pažnju javnosti i medija. Mještani su je povremeno viđali u poplavljenim područjima, ali, prema njihovim riječima, životinja nije pokazivala agresivno ponašanje.

Kada se voda konačno povukla, dogodilo se nešto što je ovu priču učinilo gotovo legendarnom. Nikica se sama vratila u ograđeni prostor na Plavnici iz kojeg je i izašla. Upravo zbog toga među mještanima se često govorilo da je „otišla u šetnju pa se vratila kući“.

Nedugo nakon ovog neobičnog događaja Nikica je uginula.

Priča o nilskom konju Nikici i danas se prepričava među mještanima Zete kao jedna od najneobičnijih epizoda sa obala Skadarskog jezera – uspomena na vrijeme kada je jedan nilski konj nekoliko dana slobodno lutao ovim krajem i postao prava medijska senzacija.