Politika

Knežević: Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori

screenshot

Predstojeći popis će pokazati da u Crnoj Gori trenutno živi i radi, kako pokazuju podaci, oko 20% stranih državljana, a država Crna Gora nema nikakvu strategiju, niti plan.

U Crnoj Gori trenutno boravi preko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa a država nema nikakvu strategiju šta će sa tim ljudima, kazao je gostujući u emisiji “Slobodna zona” na TV Prva Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije.

Knežević je precizirao da je najviše Ukrajinaca, 61.000, potom Rusa – oko 37.000 i Bjelorusa, nešto manje od dvije hiljade.

Govoreći o predstojećem popisu, kazao je da će rezultat biti da su Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori, kao i da je veliko pitanje da li će se ti ljudi ikad vratiti u Ukrajnu.

Naime, Ukrajina je svojim građanima između 18 i 60 godina zabranila napuštanje zemlje dok traje ratno stanje, te one koji se eventualno vrate čeka ih vojni sud i zatvor i nakon završetka rata. Dok traje ratno stanje, vjerovatno prisilno slanje na front.

Takođe, nakon izbijanja rusko ukrajinskog sukoba veliki broj građana napustio je i Rusiju u strahu da bi mogli biti poslati na front.

Najviše trpe podstanari

Ogroman broj doseljenih Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, petina ukupnog broja CG stanovništva, izvjesno ima pozitivan uticaj na crnogorski BDP, jer ovdje i zarađuju i troše svoj novac.

Zbog ovako velikog priliva stranaca najveći udar pretrpjeli su podstanari u Crnoj Gori, kao i oni koji su namjeravali da kupe nekretninu, jer su cijene nekretnina otišle “u nebo” dok su istovremeno porasle kamate na stambene kredite, pa je prosječnoj porodici gdje oba roditelja rade za minimalac ili nešto više, postalo nemoguće kupiti stan, ali i plaćati zakup.

Najviše stranih đaka je u školama u Budvi, Baru, Herceg Novom, što govori da oni najrađe biraju primorje koje je već neuporedivo više naseljeno nego sjever Crne Gore, a taj trend traje.

I Turaka na hiljade, država nema plan

Osim Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, u Crnoj Gori boravi i veliki broj Turaka, pretpostavlja se oko 10.000.

U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4 odsto više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.

Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, Rusije 4,38 hiljada ili 23,8 odsto, Srbije 2,14 hiljada ili 11,6 odsto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 odsto.

Država Crna Gora nema strategiju i plan šta će sa novopridošlim stanovnicima, da li kako će ih integrisati u društvo, kao što već decenijama nema strategiju i plan kako da spriječi raseljavanje Sjevera i zadrži mlade u Crnoj Gori.

Predstojeći popis će ogoliti brojne činjenice koje se “guraju pod tepih” godinama i decenijama, a nova vlada će dobiti težak “domaći zadatak” da ove probleme, konačno, počne da rješava.

Sledeće

Danilović: Srba i Srpkinja će biti više nego traktora

Ne propustite

PES: Ruski narativ podmeću Putinovi partneri

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.

Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.

Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.

“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”, kazala je Božović.

Politika

Uhapšena Vesna Bratić

photo by Filip Filipović / Adria

Uhapšena je bivša ministarka prosvjete i nauke Vesna Bratić.

Bratić je privedena poslije 11 sati u SPO.

Iz SDT-a je jutros saopšeno da Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Budvi, zbog postojanja sumnje da su učinile krivična djela zloupotreba službenog položaja.

Još nema zvaničnih detalja o ovoj akciji, a iz SDT-a su u saopštenju najavili da će nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka.

Podsjećamo, SDT je početkom 2023. godine formiralo predmet protiv Bratić koja je državu nezakonitim smjenama oštetila za više milionski iznos.

Bratić je 2021. godine masovno smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donešene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Njoj je u februaru 2022. izglasano nepovjerenje u Vladi.

Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito.

Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.

Politika

Knežević: Izvinjavam se u ime Milatovića što nije čestitao Dan državnosti Srbije

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je javno izvinjenje u ime predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, zbog toga što, kako je naveo, Milatović nije čestitao Dan državnosti Srbije ni Srbima u Crnoj Gori, ni predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Knežević je ocijenio da je takav potez nezamisliv, posebno imajući u vidu da su, kako tvrdi, brojni svjetski zvaničnici uputili čestitke Beogradu. On je podsjetio da je Milatović izabran i glasovima velikog broja Srba u Crnoj Gori, te dodao da mu je brat nastanjen u Beogradu.

„Mogao je bar bratu da čestita Dan državnosti“, rekao je Knežević, navodeći da dan još nije bio završen i da Milatović eventualno može reagovati „pred ponoć, poput Pepeljuge“.

Prema njegovim riječima, izostanak čestitke nije iznenađenje, već dio šire političke matrice. Knežević je ocijenio da se u regionu formira, kako je naveo, antisrpski vojni savez, za koji tvrdi da ima podršku pojedinih zapadnih država, te da takva politika može izazvati ozbiljne turbulencije.