Politika

Knežević: Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori

screenshot

Predstojeći popis će pokazati da u Crnoj Gori trenutno živi i radi, kako pokazuju podaci, oko 20% stranih državljana, a država Crna Gora nema nikakvu strategiju, niti plan.

U Crnoj Gori trenutno boravi preko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa a država nema nikakvu strategiju šta će sa tim ljudima, kazao je gostujući u emisiji “Slobodna zona” na TV Prva Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije.

Knežević je precizirao da je najviše Ukrajinaca, 61.000, potom Rusa – oko 37.000 i Bjelorusa, nešto manje od dvije hiljade.

Govoreći o predstojećem popisu, kazao je da će rezultat biti da su Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori, kao i da je veliko pitanje da li će se ti ljudi ikad vratiti u Ukrajnu.

Naime, Ukrajina je svojim građanima između 18 i 60 godina zabranila napuštanje zemlje dok traje ratno stanje, te one koji se eventualno vrate čeka ih vojni sud i zatvor i nakon završetka rata. Dok traje ratno stanje, vjerovatno prisilno slanje na front.

Takođe, nakon izbijanja rusko ukrajinskog sukoba veliki broj građana napustio je i Rusiju u strahu da bi mogli biti poslati na front.

Najviše trpe podstanari

Ogroman broj doseljenih Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, petina ukupnog broja CG stanovništva, izvjesno ima pozitivan uticaj na crnogorski BDP, jer ovdje i zarađuju i troše svoj novac.

Zbog ovako velikog priliva stranaca najveći udar pretrpjeli su podstanari u Crnoj Gori, kao i oni koji su namjeravali da kupe nekretninu, jer su cijene nekretnina otišle “u nebo” dok su istovremeno porasle kamate na stambene kredite, pa je prosječnoj porodici gdje oba roditelja rade za minimalac ili nešto više, postalo nemoguće kupiti stan, ali i plaćati zakup.

Najviše stranih đaka je u školama u Budvi, Baru, Herceg Novom, što govori da oni najrađe biraju primorje koje je već neuporedivo više naseljeno nego sjever Crne Gore, a taj trend traje.

I Turaka na hiljade, država nema plan

Osim Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, u Crnoj Gori boravi i veliki broj Turaka, pretpostavlja se oko 10.000.

U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4 odsto više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.

Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, Rusije 4,38 hiljada ili 23,8 odsto, Srbije 2,14 hiljada ili 11,6 odsto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 odsto.

Država Crna Gora nema strategiju i plan šta će sa novopridošlim stanovnicima, da li kako će ih integrisati u društvo, kao što već decenijama nema strategiju i plan kako da spriječi raseljavanje Sjevera i zadrži mlade u Crnoj Gori.

Predstojeći popis će ogoliti brojne činjenice koje se “guraju pod tepih” godinama i decenijama, a nova vlada će dobiti težak “domaći zadatak” da ove probleme, konačno, počne da rješava.

Sledeće

Danilović: Srba i Srpkinja će biti više nego traktora

Ne propustite

PES: Ruski narativ podmeću Putinovi partneri

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.