Priroda i društvo

Gazdić: Sanacija bazena crvenog mulja blokirana jer je u privatnom vlasništvu

Svim nadležnim organima stojimo na raspolaganju, poručio je Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, odgovarajući na krivičnu prijavu koju su protiv njega podnijeli Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta, i Milan Knežević, poslanik DNP-a.

Asanović i Knežević podnijeli su krivičnu prijavu protiv Gazdića zbog, kako su naveli, propusta u saniranju bazena crvenog mulja u krugu KAP-a.

Gazdić je rekao da podržava svakog građanina da podnese krivičnu prijavu i poručio da većina građana zna da je prijava podnijeta zbog davanja saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za gradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Botunu.

“Žao mi je što je upravo Knežević podnio krivičnu prijavu jer ja sam ovde već četiri, pet godina i ovo je već ko zna koji put da se podnose krivične prijave protiv mene i Agencije”, saopštio je Gazdić.

Gazdić je naveo dokle se stiglo sa projektom rekonstrukcije bazena crvenog mulja.

“Ne znam ko im je dostavljao informacije i kako su dolazili do njih jer su to netačne informacije. Kroz projekat koji je finansirala Svjetska banka, odnosno od kredita Svjetske banke, a koji je obuhvatao i ovu lokaciju, bazena crvenog mulja, Agencija zaštite životne sredine je napravila projekat sanacije bazena crvenog mulja, koji je dobio i saglasnost i koji ima dozvolu. Nažalost, Svjetska banka nije mogla da finansira samu rekonstrukciju ove lokacije zbog toga što se u tom trenutku lokacija, kao i sada, nalazi u privatnom vlasništvu, a pravila Svjetske banke su da ne sprovode projekte koji se nalaze u privatnom vlasništvu. Agencija zaštite životne sredine je dakle napravila projekat, projekat ima saglasnosti i sve ove informacije smo slali nadležnim institucijama da što prije riješe pitanje ekspropriacije zemljišta, odnosno eksproprijacije te lokacije, kako bismo kroz neki sledeći projekat koji bi trebalo da krene uskoro, mogli da saniramo tu crnu ekološku tačku”, rekao je Gazdić.

Gadzić kaže da se nije odustalo od projekta rekonstrukcije bazena crvenog mulja i da se nikada neće odustati.

“Nije se odustalo nikada od tog projekta, već jednostavno Agencija za zaštitu životne sredine nema nadležnost da vrši eksproprijaciju zemljišta. To nije naša nadležnost. Pozivam Milana Kneževića i njegovog kolegu da se raspitaju ko vrši eksproprijciju i da sa svoje pozicije moći probaju da utiču da se to pitanje što prije riješi, jer će se stvoriti preduslovi da se i sprovede projekat koji smo odavno planirali, koji je bio planiran i više od deset godina”, naveo je Gazdić.

Milan Gazdić kaže da su prilikom odlučivanja o elaboratu o procjeni zaštite životne sredine radili sve po zakonu.

“U Evropi i u razvijenim evropskim zemljama za ovako postrojenje se ne traži ekološka saglasnost, odnosno ne vrši se procjena uticaja na životnu sredinu. Znate zbog čega? Zbog toga što se po automatizmu smatra da će takvo postrojenje unaprijediti sredinu u tom području gde se bude gradilo. Vi imate situaciju da desetine miliona kubika otpadnih voda svake godine se uliva u Moraču, pa i u to područje zagađuju se podzemne vode, zagađuje se zemljište, zagađuje se poljoprivredno zemljište. Imate situaciju da je Kombinat aluminijuma u neposrednoj blizini, imate situaciju da se tu radi o industrijskoj zoni, preko puta imate divlje deponije otpada, eksploataciju šljunka, pored svega toga imate i bazene crvenog mulja. Pozivam Kneževića kao poslanika da utiče da se ova pitanja riješe sa svoje pozicije moći. On je moćniji i od Agencije za zaštitu životne sredine i od mene kao direktora Agencije. Hajde da svi utičemo da pomognemo građanima Botuna”, naveo je Gazdić.

Direktor Agencije navodi da je projekat ocjenjivala stručna komisija, te da je na uvid morala imati izvještaje nadležnih iz 2001. i 2004. godine koji su pokazali da je životna sredina zbog bazena crvenog mulja bila zagađena.

“Vodio sam računa jer sam znao da je pitanje jako problematično i od samog početka smo bili jako neutralni. Htjeli smo upravo da neko stručan pogleda dokumentaciju i da svoju ocjenu. Postupak je vođen na osnovu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu i na osnovu podzakonskih akata, apsolutno je sve po zakonu, siguran sam bez jedne proceduralne greške. Svaka komisija mora sadržati i članove i spoljne članove jer Agencija nema kapaciteta da pokrije svaki segment životne sredine. Mi do skora nismo imali u Agenciji mamologa, tehnologa ili hemičare koji se bave upravo tim vrstama projekata i zbog toga smo angažovali ljude koji su doktori nauka. Vidio sam da je Knežević iznosio i neke informacije o primanjima članova komisije. Moram da napomenem da se sredstva članove komisija ne izdvajaju iz državnog trezora, već nosilac projekta je dužan da plati ta sredstva koja idu kasnije članovima komisije koji rade na ovom projektu”, rekao je direktor Agencije.

Poručuje da izgradnja kolektora u Botunu ne zavisi od Milana Gazdića ili od Agencije za zaštitu životne sredine već da se odluka donosi na mnogo većem nivou.

“Ne bježimo od odgovornosti, donosimo teške odluke i trpimo ovakve pritiske već četiri godine. Navikli smo na ovo i kažem još jednom, stojimo na raspolaganju svim nadležnim organima, neka dođu i neka ispitaju cijeli slučaj, ne samo ovaj, nego i sve druge za koje se smatra da su nezakoniti u Agenciji. Ja ih prvi pozivam”, poručio je Gazdić.

On je naveo da je kolektor prošao Prostorni plan Crne Gore i Prostorno urbanistički plan Podgorice.

“Pitam Kneževića ko je dao saglasnost na Prostorni plan i PUP i zašto su u oba ta planska dokumenta dozvolili da stoji kolektor u Botunu. Tako planiran projekat, kada dođe u Agenciju za zaštitu životne sredine, posao Agencije je da da mjere koje će uticati na smanjenje uticaja tog projekta na prirodu. Agencija za zaštitu životne sredine daje set mjera koje će smanjiti uticaj tog projekta na životnu sredinu. Dakle, to je praktično naš posao. Ne odlučujemo mi da li će se neki projekat graditi ili neće. Jednostavno, ako ne postoji alternativa, ako ne postoji mogućnost da se smanje ti uticaji kroz ove mjere, tek u tom slučaju dolazi do negativnog mišljenja”, naveo je Gazdić.

Sledeće

Ekološki aktivista Dragićević podnio prijavu protiv Kneževića zbog prijetnji

Ne propustite

Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Strani influenseri donijeli opasan trend „surfovanja“ na teretnim vozovima

screenshot

Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.

Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.

Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели NotMe (@im_just_notme)

Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.

Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.

Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.

Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.

Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.

Izvor: Volim Danilovgrad

Priroda i društvo

Poljoprivrednici ne osiguravaju zasade i mašine

Podrška za osiguranje u poljoprivredi otvorena je do 26. oktobra. Za sada, kako je kazala za „Dan“ Zorica Pavićević, rukovoditeljka Službe za poljoprivredu, nijesu imali zainteresovanih aplikanata.

Za ovu mjeru opredijeljeno je 10.000 eura. Pavićević objašnjava da se osiguranje odnosi na mašine, priključne mehanizacije, objekte, sve što aplikant osigura u polisi.

“Podržavamo poljoprivredne proizvođače, ali naglašavam da do sada nijesmo imali nijednog aplikanta. Ponovili smo javni pozov, ali sumnjamo da ćemo ih uopšte imati. Za tu mjeru jako je slab odziv. Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje jedan dio, a mi izdvajamo 20 odsto. Tu godinama nema zainteresovanih. Dešavali su se i požari u određenim predjelima i očekivali smo da će aplikanata biti, ali interesovanje je malo”, kazala je Pavićević.

Podrška za voćarstvo otvorena je do 1. novembra.

“Ovu podršku podržavamo sa 70 procenata od ukupnog iznosa, odnosno maksimalno 700 eura. U fakturi mogu biti različite voćne vrste uključujući i maslinu. Za tu mjeru opredijeljeno je 13.000 eura”, ističe Pavićević.

Ratarstvo podržavaju sa 2.000 eura, a javni poziv je otvoren do 30. novembra.

“Samo jedan aplikant se javlja na ovaj javni poziv u zadnje dvije godine. U pitanju je mjera za mehanizovanu berbu kukuruza. Do 30. avgusta imali smo mjeru za strna žita, a pošto se kukuruz bere sezonski imamo ovu posebnu mjeru koja je otvorena do 30. novembra. Na raspolaganju imamo 2.000 eura, a aplikantu se može dati 150 eura po hektaru za berbu kukuruza”, kaže Pavićević.

Ona je istakla da je do sada realizovano 750.000 eura bespovratne podrške za 670 poljoprivrednih proizvođača.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Sajam „Najbolje iz Crne Gore“ u Podgorici: Među izlagačima i proizvođači iz Zete

Trinaesti nacionalni sajam „Najbolje iz Crne Gore“, koji okuplja domaće proizvođače i promoviše tradicionalne proizvode, biće održan 16. i 17, kao i 19. i 20. oktobra u tržnom centru BIG Fashion u Podgorici. Među učesnicima ovogodišnje manifestacije naći će se i proizvođači iz Zete.

Sajam, koji se organizuje već više od decenije, okupiće proizvođače iz brojnih crnogorskih opština, među kojima su Kotor, Bar, Ulcinj, Zeta, Podgorica, Tuzi, Danilovgrad, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Plužine i Žabljak.

Posjetioci će imati priliku da besplatno degustiraju i po sajamskim uslovima kupe različite domaće proizvode, među kojima su tradicionalni mliječni i mesni delikatesi, med i pčelinji proizvodi, masline i maslinovo ulje, crnogorska vina, prirodni sokovi, organsko voće i povrće, kao i ljekovito bilje.

Manifestacija ima za cilj promociju domaće proizvodnje, povezivanje proizvođača sa potrošačima i jačanje svijesti o značaju kupovine lokalnih proizvoda. Poseban akcenat stavljen je na podršku malim preduzetnicima koji svojim radom doprinose očuvanju tradicionalnih načina proizvodnje i autentičnih crnogorskih ukusa.

„Cilj nam je da proizvođačima obezbijedimo maksimalnu vidljivost na tržištu, a građanima i posjetiocima pružimo priliku da iz prve ruke otkriju i podrže vrhunski kvalitet domaće izrade. Očekujemo da će sajam, kao i prethodnih godina, posjetiti nekoliko desetina hiljada ljudi koji prepoznaju vrijednost i emociju uloženu u svaki domaći proizvod“, ističu organizatori.

Učešće proizvođača iz Zete predstavlja priliku za dodatnu promociju lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali i za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i širenje tržišta.

Organizatori pozivaju građane da posjete sajam i podrže domaće proizvođače, naglašavajući da kupovina lokalnih proizvoda doprinosi razvoju domaće privrede.

Ulaz na sajam je besplatan.