Connect with us

Politika

Knežević: Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori

milan knežević
screenshot

Predstojeći popis će pokazati da u Crnoj Gori trenutno živi i radi, kako pokazuju podaci, oko 20% stranih državljana, a država Crna Gora nema nikakvu strategiju, niti plan.

U Crnoj Gori trenutno boravi preko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa a država nema nikakvu strategiju šta će sa tim ljudima, kazao je gostujući u emisiji “Slobodna zona” na TV Prva Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije.

Knežević je precizirao da je najviše Ukrajinaca, 61.000, potom Rusa – oko 37.000 i Bjelorusa, nešto manje od dvije hiljade.

Govoreći o predstojećem popisu, kazao je da će rezultat biti da su Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori, kao i da je veliko pitanje da li će se ti ljudi ikad vratiti u Ukrajnu.

Naime, Ukrajina je svojim građanima između 18 i 60 godina zabranila napuštanje zemlje dok traje ratno stanje, te one koji se eventualno vrate čeka ih vojni sud i zatvor i nakon završetka rata. Dok traje ratno stanje, vjerovatno prisilno slanje na front.

Takođe, nakon izbijanja rusko ukrajinskog sukoba veliki broj građana napustio je i Rusiju u strahu da bi mogli biti poslati na front.

Najviše trpe podstanari 

Ogroman broj doseljenih Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, petina ukupnog broja CG stanovništva, izvjesno ima pozitivan uticaj na crnogorski BDP, jer ovdje i zarađuju i troše svoj novac.

Zbog ovako velikog priliva stranaca najveći udar pretrpjeli su podstanari u Crnoj Gori, kao i oni koji su namjeravali da kupe nekretninu, jer su cijene nekretnina otišle “u nebo” dok su istovremeno porasle kamate na stambene kredite, pa je prosječnoj porodici gdje oba roditelja rade za minimalac ili nešto više, postalo nemoguće kupiti stan, ali i plaćati zakup.

Najviše stranih đaka je u školama u Budvi, Baru, Herceg Novom, što govori da oni najrađe biraju primorje koje je već neuporedivo više naseljeno nego sjever Crne Gore, a taj trend traje.

I Turaka na hiljade, država nema plan

Osim Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, u Crnoj Gori boravi i veliki broj Turaka, pretpostavlja se oko 10.000.

U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4 odsto više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.

Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, Rusije 4,38 hiljada ili 23,8 odsto, Srbije 2,14 hiljada ili 11,6 odsto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 odsto.

Država Crna Gora nema strategiju i plan šta će sa novopridošlim stanovnicima, da li kako će ih integrisati u društvo, kao što već decenijama nema strategiju i plan kako da spriječi raseljavanje Sjevera i zadrži mlade u Crnoj Gori.

Predstojeći popis će ogoliti brojne činjenice koje se “guraju pod tepih” godinama i decenijama, a nova vlada će dobiti težak “domaći zadatak” da ove probleme, konačno, počne da rješava.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Spajić objasnio povećanje penzija i plata

Premijer Milojko Spajić kazao je da je reforma, kako je naveo, „pažljivo isplanirana“ i da je finansijski pokrivena kroz više izvora.

„Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase“, naveo je Spajić u objavi na društvenoj platformi X.

Prema njegovim riječima, dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine – tj. one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije“, kazao je Spajić.

On je naveo da o održivosti reforme, kako tvrdi, govori i projekcija budžetskog deficita.

„Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko četiri do pet odsto, da bi već u 2028. deficit bio oko tri odsto, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kada je to najbitnije“, naveo je Spajić.

Continue Reading

Politika

Skupština odložila izjašnjenje o ustavnim izmjenama i provjeri integriteta ministara

Skupština Crne Gore danas nije glasala o Vladinom predlogu ustavnih izmjena, kojima je planirano uvođenje obavezne prethodne provjere integriteta za mandatara i kandidate za članove Vlade. Razlog za odlaganje je nedostatak neophodne dvotrećinske većine u sali, s obzirom na to da je za ustavne promjene potrebno 54 glasova, dok je za stavljanje predloga na dnevni red glasalo 46 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u trenutnim okolnostima nema uslova za usvajanje izmjena, pa je nakon utvrđivanja kvoruma za dnevni red dao pauzu, uz napomenu da će poslanici naknadno biti obaviješteni o nastavku sjednice.

„Kao što vidite, mi nemamo dvotrećinsku većinu neophodnu za promjenu Ustava“, rekao je Mandić.

On je dodao da u narednom periodu slijede dodatni razgovori između predstavnika Vlade, parlamentarne većine i opozicije.

Vlada je ovaj predlog za izmjenu člana 103 Ustava, koji uređuje izbor izvršne vlasti i uslove za kandidate kroz zakonsku provjeru integriteta, uputila Skupštini sredinom avgusta. Iako je Ustavni odbor prije dva dana predložio parlamentu da usvoji predložene izmjene — uprkos ocjenama većine članova Odbora da pojedine odredbe nijesu dovoljno jasno obrazložene — nedostatak političkog konsenzusa i broja poslanika u plenumu za sada je zaustavio ovaj proces.

Continue Reading

Politika

Đeljošaj: Svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija

Nikad nisam vjerovao da sudska odluka može biti ovoliko nepravedna, rat Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) je bio oslobodilački, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma (AF) Nik Đeljošaj na Fejsbuku, komentarišući današnju odluku Specijanog suda u Hagu.

Taj sud osudio je danas bivše vođe OVK Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora, a saoptužene Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija na 18, odnosno 13 godina zatvora, proglasivši ih krivim za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.

“Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama”, kazao je Đeljošaj.

Kako je dodao, nikad nije vjerovao da sudska odluka može biti “ovakva i toliko nepravedna”.

“Ovo je prvostepena odluka i sudski proces nije završen. Vjerujemo da će se, do potpunog okončanja procesa, dokazati nevinost svih. Rat OVK bio je samoodbrambeni, oslobodilački i pravedan. Bio je to rat za opstanak, slobodu i državu Kosovo, uz podršku naših zapadnih saveznika. Agresor ne može i ne smije biti izjednačen sa onim ko je bio prinuđen da se brani. Albanci i sami optuženi poštovali su međunarodne institucije. Niti su pobjegli, niti su se skrivali, već su se pojavili pred pravdom i svoju pravnu bitku nastaviće do kraja”, kazao je.

Đeljošaj je istakao da “svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija”, ali i da “svaki Albanac vjeruje u njihovu nevinost”.

“Sloboda i nezavisnost imaju jedan pečat: OVK i Amerika!”, poručio je.

On se osvrnuo i na svoju izjavu iz sinoćnje emisije “Reflektor” na Televiziji “Vijesti”.

“U Crnoj Gori imamo političke partije koje učestvuju na izborima. Nema otvorenih lista. Lista koju sam predvodio imala je moje ime i prezime u nazivu. Ja zastupam politički subjekat, ali imamo odluke predsjedništva. Smatramo da glasamo o vrijednostima. Osnovne vrijednosti su jeste li poštovali međunarodne odluke sudova”, rekao je tom prilikom, komentarišući stav njegove partije da glasa za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića zbog saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Lider AF je poručio da “ne vrijedi komentarisati izvlačenje jedne moje izjave iz konteksta i manipulaciju njome”.

“Razgovor je bio o poštovanju odluka međunarodnih sudova od strane Albanaca, za razliku od stava druge strane. Nikada nisam vjerovao da međunarodni sudovi mogu činiti nepravdu. I Ante Gotovina je doživio nepravdu u prvom stepenu, ali je u drugom stepenu pravda pobijedila. Vjerujemo do kraja; borba za pravdu se nastavlja”, kazao je.

Uz objavu na albanskom jeziku, Đeljošaj je objavio fotografiju na kojoj je prikazana mapa Evrope, kruna od trnja (simbol koji se vezuje za Isusa Hrista) i natpis “sramota”.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto