Politika
Knežević: Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori
Predstojeći popis će pokazati da u Crnoj Gori trenutno živi i radi, kako pokazuju podaci, oko 20% stranih državljana, a država Crna Gora nema nikakvu strategiju, niti plan.
U Crnoj Gori trenutno boravi preko 100.000 Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa a država nema nikakvu strategiju šta će sa tim ljudima, kazao je gostujući u emisiji “Slobodna zona” na TV Prva Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije.
Knežević je precizirao da je najviše Ukrajinaca, 61.000, potom Rusa – oko 37.000 i Bjelorusa, nešto manje od dvije hiljade.
Govoreći o predstojećem popisu, kazao je da će rezultat biti da su Ukrajinci treća ili četvrta nacionalnost po brojnosti u Crnoj Gori, kao i da je veliko pitanje da li će se ti ljudi ikad vratiti u Ukrajnu.
Naime, Ukrajina je svojim građanima između 18 i 60 godina zabranila napuštanje zemlje dok traje ratno stanje, te one koji se eventualno vrate čeka ih vojni sud i zatvor i nakon završetka rata. Dok traje ratno stanje, vjerovatno prisilno slanje na front.
Takođe, nakon izbijanja rusko ukrajinskog sukoba veliki broj građana napustio je i Rusiju u strahu da bi mogli biti poslati na front.
Najviše trpe podstanari
Ogroman broj doseljenih Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, petina ukupnog broja CG stanovništva, izvjesno ima pozitivan uticaj na crnogorski BDP, jer ovdje i zarađuju i troše svoj novac.
Zbog ovako velikog priliva stranaca najveći udar pretrpjeli su podstanari u Crnoj Gori, kao i oni koji su namjeravali da kupe nekretninu, jer su cijene nekretnina otišle “u nebo” dok su istovremeno porasle kamate na stambene kredite, pa je prosječnoj porodici gdje oba roditelja rade za minimalac ili nešto više, postalo nemoguće kupiti stan, ali i plaćati zakup.
Najviše stranih đaka je u školama u Budvi, Baru, Herceg Novom, što govori da oni najrađe biraju primorje koje je već neuporedivo više naseljeno nego sjever Crne Gore, a taj trend traje.
I Turaka na hiljade, država nema plan
Osim Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, u Crnoj Gori boravi i veliki broj Turaka, pretpostavlja se oko 10.000.
U Crnoj Gori je u prošloj godini bilo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4 odsto više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.
Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, Rusije 4,38 hiljada ili 23,8 odsto, Srbije 2,14 hiljada ili 11,6 odsto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 odsto.
Država Crna Gora nema strategiju i plan šta će sa novopridošlim stanovnicima, da li kako će ih integrisati u društvo, kao što već decenijama nema strategiju i plan kako da spriječi raseljavanje Sjevera i zadrži mlade u Crnoj Gori.
Predstojeći popis će ogoliti brojne činjenice koje se “guraju pod tepih” godinama i decenijama, a nova vlada će dobiti težak “domaći zadatak” da ove probleme, konačno, počne da rješava.
Politika
Knežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
Lider DNP-a Milan Knežević izjavio je da sebe naziva liderom opozcije, te da je to fakat zbog činjenice da je opozicija, kako je rekao, potpuno poklopljena od ambasadora EU Johana Satlera, zajedno sa parlamentarnom većinom. Kako je kazao, u takvoj situaciji potpuno je logično da DNP bude prava opozicija.
“Sve ostalo je foliranje i čekanje. Ovdje je sad vrćenje ko će da napravi koaliciju sa PES-om poslije izbora, a mi smo jedina politička struktura koja jasno saopštava stavove i nema namjeru da se bilo kome umiljava”, kazao je Knežević gostujući na A+ televiziji.
Kako je rekao, DNP je to pokazao i prilikom glasanja ustavnih promjena.
“Kada se do kasno u noć pregovaralo i razgovaralo, i kada je gospodin Satler morao da poziva na ponoćne sastanke, a neki su izašli sa crvenim obrazima i ušima”, naveo je on, ističući da je odlučio da ne ide kod ambasadora EU na bilo kakve konsultacije.
“Meni samo građani Crne Gore mogu davati instrukcije i naloge”, poručio je on.
Odgovarajući na konstataciju da želi da bude naredni premijer kazao je da bi tu ulogu prihvatio samo pod određenim uslovima.
“Samo pod određenim uslovima možemo da budemo dio vlasti. A i najavljujem da, ako me građani izaberu i prepoznaju sve ovo što smo radili, ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera. Što bi rekao Petar Božović u “Ljepoti poroka”: “Realno, ja sam to i očekivao.” Ako ne premijer, onda predsjednik države. Jer ovakva država zaslužuje mene i ovakav ja zaslužujem Crnu Goru”, poručio je Knežević.
Politika
Ne zna se kako će preko 2.400 poljoprivrednika uplaćivati penzije
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede još ne zna kako će Euro model, čija je primjena najavljena od januara naredne godine, uticati na registrovane poljoprivredne proizvođače koji su sami sebi uplaćivali penzijsko-invalidsko osiguranje.
Euro model predvidio je ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, a očekuje se da dilemu poljoprivrednika razriješi Fond PIO.
Kako će se Euro model odraziti na poljoprivrednike koji sebi uplaćuju osiguranje „Dan“ je pitao Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Ne znam ništa dok ne vidim predlog Euro modela. Predlog još nisam vidio i ne znam kako će za to ići”, kazao je Joković.
Iz Ministarstva poljoprivrede „Danu“ je saopšteno da je, prema zadnjem spisku koji su dobili od Poreske uprave, broj poljoprivrednika koji su uplatili sredstva od 1. jula 2025. godine do 31. decembra 2025. godine 936 korisnika.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede snosi 40 odsto ukupnih troškova, a 60 odsto osiguranik. Broj aktivnih osiguranika upisanih u registar je 2.482”, saopšteno je iz Ministarstva.
Da li će poljoprivrednici od 1. januara moći nastaviti da plaćaju osiguranje informaciju nema ni Mladen Stanović, sekretar za poljoprivredu Opštine Zeta. Opština Zeta je subvencionisala poljoprivrednicima 50 odsto sredstava koje su bili u obavezi da uplaćuju Fondu PIO.
“Ove godine smo kao podsticajnu mjera uveli da od ukupnog iznosa sredstava koje oni uplaćaju Fondu PIO, 50 odsto mi isplaćujemo. Polovinu od ukupnog iznosa poljoprivrednicima je uplaćivalo Ministarstvo, dok je od preostalih 50 odsto Opština isplaćivala pola toga iznosa. Kod nas je ove godine 23 ljudi apliciralo za ovu mjeru i što će biti sa njima, veliko je pitanje i ja na to odgovor nemam. Vidim da se ide u pravcu da će posle Nove godine stupiti na snagu Euro model i mislim da ni oni što ga propisuju ne znaju šta će da se desi. Pitanje je šta će biti u budućnosti”, kazao je Stanović.
Izvor: Dan
Politika
Ibrahimović: Crna Gora neće ispunjavati nerazumne zahtjeve Hrvatske
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović poručio je da njegova zemlja neće prihvatiti zahtjeve Hrvatske koji nisu, kako je rekao, utemeljeni na pravu i koji zadiru u nacionalne interese Crne Gore. Ipak, naglasio je da to ne znači odustajanje od evropskog puta niti sukob sa Zagrebom.
Ibrahimović je, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu Crne Gore, poručio da Podgorica želi dobre odnose sa susjednom Hrvatskom, ali da neće, kako kaže, automatski prihvatiti svih osam zahtjeva koje je Zagreb postavio u toku pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU).
“Ako kažemo ‘ne’ zahtjevima koji nisu racionalni i koji se ne temelje na pravu, ne znači da smo rekli ‘ne’ Evropskoj uniji, već da smo rekli ‘da’ poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Ibrahimović.
Naglasio je da Hrvatska za Crnu Goru ima poseban značaj kao susjedna i prijateljska država, ali da otvorena pitanja, od kojih neka traju više od tri desetljeća, nije moguće riješiti u kratkom roku.
Prema njegovim riječima, crvene linije u pregovorima sa Zagrebom predstavljaju nacionalni interesi Crne Gore.
“Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvaćanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno. Kada govorimo o crvenim linijama, podsjećam da su naše crvene linije zaštita nacionalnih interesa Crne Gore”, rekao je Ibrahimović.
Na pitanje opozicionih poslanika o mogućim ustupcima Hrvatskoj, Ibrahimović je rekao da Crna Gora nije preuzela nove obaveze, niti prihvatila rokove, ali ni učinila ustupke na štetu svojih interesa u vezi sa školskim brodom “Jadran”, razgraničenjem na Prevlaci i obeštećenjem bivših logoraša.
Andrija Nikolić, poslanik opozicionog DPS-a, upozorio je da potezi crnogorske vlasti, uključujući usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, narušavaju povjerenje Hrvatske i drugih evropskih partnera te otežavaju završetak pristupnih pregovora.
“Rezolucija o Jasenovcu, kontroverzna zakonska rješenja u oblasti unutarnjih poslova i ANB-a, veličanje Ratka Mladića – sve su to potezi koji su stvarali ozbiljne probleme i narušavali povjerenje naših partnera. Bez takvih poteza napredovali bismo brže ka EU”, rekao je Nikolić.
Odgovarajući na ovo upozorenje, Ibrahimović je priznao da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu izazvalo negativne reakcije Zagreba, ali je dodao da je riječ o odluci parlamenta, a ne vlade.
-
Kolumne4 дана ranijeVuk Bačanović: Od Kremlja do kreča – kratka istorija jednog lažnog proročanstva
-
Hronika4 дана ranijeAkcija protiv krivolova na Skadarskom jezeru: Policija odbila da izađe na teren
-
Zeta2 сата ranijeAsanović podnio ostavku, Jelena Aligrudić predsjednica Opštine Zeta
-
Zeta16 сати ranijeSlađana Kaluđerović ponovo izabrana za predsjednicu SNP-a u Zeti
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Politika4 дана ranijeSpajić: Pokazaćemo ko je branio državne interese, a ko pokušavao da zaustavi EU put
-
Region3 дана ranijeUhapšen Davor Macura: Najbrže rastuća banka pod led otišla za pet dana
-
Region3 дана ranijeKako je tokom vlasti SNS-a vrtoglavo raslo poslovno carstvo Davora Macure?


You must be logged in to post a comment Login