Ekonomija
Mikavica: U ovom trenutku Vlada nema našu podršku za Euro model
Slobodan Mikavica predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da su premijera Milojka Spajića na sastanku povodom programa Euro model, pozvali da se razmotri održivost ove mjere na duži rok.
“Tako bismo pokušali da napravimo komrpomis kako bi Vlada možda dobila našu podršku. U ovom trenutku je nema”, , rekao je Mikavica novinarima nakon sastanka s premijerom.
Kako je dodao, analiziraju sve efekte – kako bi na izvršnom odboru donijeli zvanične stavove u kom pravdu dalje da se ide.
“Pozvali smo i Vladu da to uradi. Moraju da saslušaju argumente, predloge o realizaciji ovog projekta u etapama ili kad uđemo u EU da to bude cilj”, rekao je Mikavica.
Dodaje da se preko noći ne može popraviti produktivnost.
“Moramo podići produktivnost ali treba nam godinu ili dvije dana uz podršku fondova i svega pa da preporodimo ekonomiju. Treba i Vladi da sanira prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost”, rekao je on.
Mikavica kaže da kao socijalni partneri ne mogu blanko da prihvate ponuđeno zakonsko rješenje.
“Ako dođe do potpisivanje kolektivnog ugovora, mi bismo time samo dodatni teret dodali poslodavcima na najavljeni paket povećanja zarada. Dobili bismo još veću neizvjesnost za privredu ako se to desi”, , rekao je Mikavica.
Ekonomija
Vuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage
Najavljeni program povećanja minimalnih zarada Euro model mogao bi se posmatrati kao preventivna mjera, kojom se prije pristupanja EU nastoji sačuvati radna snaga na kojoj počiva budući rast, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da u prilog Euro modelu ide i njegov mogući doprinos ublažavanju odliva radne snage nakon pristupanja Crne Gora EU.
“Takođe, ako Crna Gora izgubi značajan dio radno sposobnog stanovništva, posljedice uključuju manju raspoloživost radne snage, niži potencijalni rast, pritisak na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Euro model bi stoga trebalo posmatrati i kao preventivni odgovor na potencijalne ekonomske troškove odlaska stanovništva u inostranstvo povezane sa pristupanjem EU”, rekao je Vuković.
Zadržavanje radnika, prema njegovim riječima, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makroekonomsku dimenziju.
“Ukoliko značajan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatkom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi na taj način izgubila poreske obveznike”, upozorio je Vuković.
On je kazao i da Euro model ne smanjuje politike koje podižu produktivnost, već ih dopunjuje, jer stvara uslove da radna snaga ostane u zemlji dok se te politike i sprovode.
Vuković je objasnio da reforma ima dvije komponente.
“Smanjenje poreskog opterećenja rada koje povećava neto zarade bez rasta troškova poslodavca i povećanje minimalne zarade koje podiže troškove rada u poslovima sa niskim platama”, saopštio je Vuković.
On smatra da sve treba posmatrati odvojeno, kroz tri pitanja – odliv radne snage, odnos neto zarada i konkurentnosti i deficit tekućeg računa, odnosno ono što crnogorsku ekonomiju muči 30 godina.
Vuković je kazao da Ministarstvo pravi stabilne izvore finansiranja, jer se sve reforme – Evropa sad 1 i 2, a sada i Euro model, odnose na stabilizaciju prihoda.
On je dodao i da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije.
“Taj argument je opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Ali rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada, već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Zato je ključno da se prati ono što utiče na ukupni trošak rada, a ne samo na neto zaradu”, objasnio je Vuković.
Takođe, kada zaposleni imaju veće neto zarade, raste njihov raspoloživ dohodak, a time i potrošnja.
Vuković je, odgovarajući na pitanja poslanika, kazao da usvajanje i primjena Euro modela ne zavisi od Ministarstva finansija, nego od poslanika u parlamentu, te da vjeruje da su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa svim što taj program predviđa.
„Sljedeći korak je ispostavljanje zakonskih rješenja ispred poslanika, i odluka je vaša da li ćete nastaviti da štitite interes i standard građana“, rekao je Vuković.
Kad je riječ o eventualnom zaduživanju za potrebe isplate svega što je najavljeno, on je kazao da do toga neće doći, jer se suficit tekuće potrošnje zadržava do kraja godine, odnodno sve tekuće obaveze se finansiraju iz tekućih prihoda.
Ekonomija
Vuković budžetom za narednu godinu brani Euro model
Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o “Euro modelu” i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković.
Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića, nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.
Milović je pitao kada će Ministarstvo iznijeti zvaničan stav o euro modelu i da li će Vuković preuzeti političku i profesionalnu odgovornost, uključujući ostavku, ukoliko se pokaže da njegove posljedice ugrožavaju javne finansije, održivost penzionog sistema, konkurentnost, privredu i radna mjesta u Crnoj Gori.
“O ovom pitanju govorićemo kroz brojke, analize i mjere, a ne kroz političke konstrukcije”, naveo je Vuković u pisanom odgovoru dostavljenom Skupštini 28. oktobra.
Istakao je da Ministarstvo finansija svakodnevno nosi punu profesionalnu i institucionalnu odgovornost za upravljanje javnim finansijama.
“Odgovornost se ne mjeri političkim izjavama niti najavama ostavki, već je to obaveza koja se dokazuje kvalitetom odluka i ostvarenim rezultatima. Upravo zato”, na konkretne bojazni, odgovaramo činjenicama – poručio je ministar.
Prema njegovim riječima, stabilnost javnih finansija osigurana je novim fiskalnim okvirom, fiskalnim pravilima i nezavisnim Fiskalnim savjetom, rekordnom naplatom budžetskih prihoda i unapređenjem kreditnog rejtinga države. U tom kontekstu naveo je da je agencija „Mudis” podigla kreditni rejting Crne Gore na nivo Ba2, uz pozitivne izglede.
Vuković tvrdi da održivost penzionog sistema ostaje zaštićena redovnim usklađivanjem penzija i mjerama kojima se čuva realna vrijednost primanja penzionera.
Objasnio je da je jedna od svrha euro modela sprečavanje odliva radne snage nakon otvaranja evropskog tržišta rada.
“Pri tome je rast zarada uravnotežen rasterećenjem troškova rada i prilagođavanjem poreskih opterećenja kako bi se očuvala pozicija privrede”, naveo je Vuković.
Podsjetio je da su, kako je kazao, gotovo identični scenariji najavljivani prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1 i 2”, kada se govorilo o bankrotu i takozvanom grčkom scenariju. Nasuprot tim prognozama, tvrdi ministar, javne finansije pokazale su se izrazito stabilnim, uz kontinuirani rast prihoda, suficit tekuće potrošnje i deficit manji od planiranog.
“Zato je legitimno postaviti i pitanje odgovornosti onih koji su samouvjereno najavljivali ekonomski slom. Ne sjećam se da je neko od zagovornika takvog narativa u prethodnom periodu preuzeo odgovornost, bilo političku ili profesionalnu, za dezinformisanje javnosti i to što su javnim tvrdnjama pokušavali da stvore pogrešnu ekonomsku sliku države”, naveo je Vuković.
Najavio je da će Ministarstvo kroz budžetski dokument i prateće analize detaljno obrazložiti model pred Skupštinom.
“Naš odgovor biće konkretne brojke, ostvareni i očekivani rezultati. Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima”, zaključio je Vuković.
Ekonomija
Anketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza
Najavljeno povećanje zarada kroz Euro model izazvalo je podijeljene reakcije među zaposlenima i privrednicima u Crnoj Gori. Dok dio radnika očekuje veća primanja i bolji životni standard, poslodavci upozoravaju na rast troškova poslovanja, moguća otpuštanja i poskupljenja proizvoda i usluga, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Prema rezultatima ankete CIN-CG-a, od 425 privrednika koji su odgovorili na pitanje kako bi reagovali na značajan rast troškova zaposlenih, njih 163, odnosno 38,4 odsto, povećalo bi cijene, dok bi 119 (28 odsto) smanjilo broj zaposlenih. Čak 52 ispitanika (12,2 odsto) razmatraju zatvaranje firme, a dio privrednika najavljuje smanjenje investicija ili gašenje pojedinih djelatnosti.
Vlasnik ugostiteljskih objekata Miroslav Šukić upozorava da bi povećanje minimalnih zarada moglo pokrenuti lančani rast plata i dodatno opteretiti poslovanje.
„Ako damo prodavačici 1 250, a majstor da radi za 1 700 eura, istog časa će i taj majstor da traži platu od 2 200 ili 2 300 eura“, kazao je Šukić za CIN-CG.
On procjenjuje da bi troškovi pojedinih zaposlenih mogli porasti između 60 i 70 odsto, zbog čega predlaže postepeno povećanje zarada.
„Smatram da je sve ovo na silu, predizborna kampanja“, ocjenjuje Šukić.
Slične rezerve ima i arhitekta i univerzitetski profesor Dragan Komatina, koji tvrdi da je zbog neizvjesnosti izazvane najavljenom reformom već otpustio dvoje zaposlenih.
„Ovaj model obezvređuje i obrazovanje. Doktor sam nauka, 30 godina sam učio školu, a razlika između nekoga ko se godinama školovao i srednjoškolca je 150 eura. Razlika u platama između onih sa osnovnom i srednjom školom je veća, nego između onih sa srednjom i fakultetom. Poruka je dakle da ne treba učiti“, kaže Komatina, nazivajući to „udarom na obrazovanje“.
Međutim, među zaposlenima postoje i drugačija mišljenja. Dio radnika smatra da su sadašnje zarade nedovoljne za pristojan život i da povećanje plata ne bi smjelo biti predstavljeno isključivo kao opterećenje za privredu.
„Nijeste pitali kako ocjenjujem trenutne plate u Crnoj Gori. Svo vrijeme se bavite finansijskom računicom za državu i privredu, a niko ne pita ljude koji rade za 750 eura kako im je“, poručio je jedan od učesnika ankete.
Drugi zaposleni smatraju da pojedine kompanije ostvaruju dovoljno visoke profite da mogu povećati primanja radnika.
„‘Euro model’ je sjajna stvar“, navodi jedan od anketiranih, kritikujući protivljenje dijela poslodavaca povećanju zarada.
Ipak, pojedini zaposleni već ukazuju na moguće negativne posljedice reforme. Prema odgovorima iz ankete, neki poslodavci razmatraju smanjenje broja radnika ili skraćivanje radnog vremena, dok se u pojedinim kompanijama najavljuje smanjenje bonusa uz povećanje osnovne zarade.
Na potencijalne rizike upozorila je i Evropska komisija, koja je u Izvještaju o Crnoj Gori za 2026. godinu ukazala da najavljene reforme mogu ugroziti održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu.
Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je detaljnu procjenu makroekonomskih i fiskalnih efekata, dok je Centralna banka Crne Gore najavila predstavljanje nalaza 24. novembra.
Dodatnu neizvjesnost pokazuje i podatak da od 426 anketiranih privrednika njih 196 smatra da nema dovoljno informacija o troškovima reforme, dok 103 navode da su samo djelimično informisani.
-
Priroda i društvo2 дана ranijeNa Skadarskom jezeru uklonjeno 19 nelegalnih ribarskih mreža, izrečena kazna od 500 eura
-
Sport4 дана ranijeZećani donijeli pobjedu Crnoj Gori: Krstović i Maraš strijelci protiv Letonije
-
Politika13 сати ranijePejović: Za DPS i URA povećanje plata je izvodljivo samo kada ga oni predlažu
-
Ekonomija3 дана ranijeRast primanja kroz Euro model mogao bi dovesti do većeg broja bankarskih kredita
-
Priroda i društvo2 дана ranijeGutić o slučaju djece na Cetinju: Procedure ispoštovane, o moralnoj odgovornosti ni riječi
-
Sport4 дана ranijeOd Meridianbet 1. CFL do Lige šampiona…
-
Ekonomija13 сати ranijeAnketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza
-
Sport2 дана ranijeKrstović u 83. minutu presudio Lovćenu, Zeta se vratila na pobjednički kolosijek


You must be logged in to post a comment Login