Politika

Kaluđerović: Sud potvrdio, nema diskriminacije u vezi sa Temeljnim ugovorom

Potpredsjednica Socijalističke partije Crne Gore (SNP) Slađana Kaluđerović pozdravila je odluku Višeg suda, ocjenjujući da je njome potvrđena neopravdanost optužbi kojima su, kako je kazala, bili izloženi članovi Vlade koja je potpisala Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

Kaluđerović je podsjetila da je potpisivanje Temeljnog ugovora bilo jedan od ključnih uslova SNP-a za ulazak u 43. Vladu Crne Gore.

“Mnogi od nas dobro pamte kakvim smo oblicima napada bili izloženi kao članovi Vlade Crne Gore koja je potpisala Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Bilo je svega i bilo je svačega u optužbama”, kazala je Kaluđerović.

Ona je istakla da je SNP insistirao na potpisivanju Temeljnog ugovora kao osnovnom uslovu za ulazak u 43. Vladu.

“Građani se sjećaju da je potpisivanje Temeljnog ugovora bio osnovni i najvažniji uslov nas iz SNP-a za ulazak u 43. Vladu. I on je ispunjen”, navela je potpredsjednica SNP-a.

Prema njenim riječima, nekoliko godina kasnije stigla je i sudska potvrda o neopravdanosti optužbi koje su, kako tvrdi, bile intenzivne i usmjerene protiv tadašnjih članova Vlade.

“Danas, nekoliko godina kasnije, stigla je i sudska potvrda o neopravdanosti optužbi koje su bile aktivne, intenzivne i koje nisu štedjele nikoga od nas”, rekla je Kaluđerović.

Ona je poručila da očekuje da odluka Višeg suda doprinese smirivanju političkih tenzija i, kako je navela, „vještački konstruisane propagande“.

“Pozdravljamo odluku Višeg suda, uz uvjerenje da će ova svojevrsna pobjeda prava i pravde doprinijeti jenjavanju vještački konstruisane propagande, čiji je cilj bio destabilizacija odnosa u Crnoj Gori i pokušaj novog ataka na SPC”, kazala je Kaluđerović.

Poručila je i da država ne smije biti u poziciji da predstavlja prijetnju vjerskim zajednicama.

“Država ne smije biti prijetnja Crkvi, kao što je to bio slučaj 2020. godine”, istakla je potpredsjednica SNP-a.

Kaluđerović je zaključila da bi fokus društva trebalo da bude na budućnosti i rješavanju pitanja od značaja za građane.

“Za nas kao društvo važno je da se okrenemo budućnosti i zajedničkim snagama gradimo stabilnost i bolji život za naše društvo”, poručila je Kaluđerović.

Slične teme:Crna gora slađana kaluđerović temeljni ugovor

Ne propustite

Spajić: Opštine saglasne da povećanje zarada sprječava odlazak građana nakon ulaska u EU

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Spajić: Opštine saglasne da povećanje zarada sprječava odlazak građana nakon ulaska u EU

Premijer Milojko Spajić saopštio je da su Vlada i opštine saglasne da su povećanje zarada i ukupnog životnog standarda ključni mehanizmi za sprječavanje odlaska građana nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.

Spajić je na Fejsbuku naveo da je sa predsjednicima opština razgovarao o najavljenom „Euro modelu“.

„U konstruktivnom razgovoru sa predsjednicima opština konstatovali smo da ćemo zajedničkim radom i punom koordinacijom lokalne i centralne vlasti učiniti Euro model pravim odgovorom za najveći izazov koji kroji budućnost naše zemlje“, naveo je Spajić.

On je poručio da će se do rješenja dolaziti postepeno, uz ocjenu da bi ono trebalo da donese korist svim građanima Crne Gore.

„Korak po korak doći ćemo do najboljeg rješenja, koji će donijeti benefit svakom građaninu Crne Gore“, napisao je Spajić.

Politika

DNP neće prisustvovati sjednici na kojoj će se raspravljati o smjeni Mandića

Poslanici Demokratske narodne partije (DNP) sjutra neće prisustvovati sjednici na kojoj je planirana rasprava o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića, saopšteno je iz poslaničkog kluba te stranke.

Navodi se da je poslanički klub DNP-a, nakon razgovora koji su obavili lider te partije Milan Knežević i Mandić, još jednom sagledao aktuelni politički trenutak i odlučio da ne obezbjeđuje kvorum podnosiocima inicijative, koji su dobili podršku i potpise i od djelova parlamentarne većine.

“Iako je poslanički klub DNP-a ranije najavio da će prisustvovati sjednici Skupštine i glasati protiv predloženog dnevnog reda i smjene Mandića, najave stranaka iz parlamentarne većine i jednog broja poslanika iste, jasno ukazuju da postoji dogovor sa podnosiocima inicijative za smjenu predsjednika Skupštine”, kaže se u saopštenju.

Iz DNP-a su rekli da je to i rezultiralo današnjom odlukom poslaničkog kluba, a poslije obavljenog razgovora Kneževića i Mandića.

“Bez obzira na činjenicu što je DNP u januaru ove godine napustila parlamentarnu većinu, na političke razlike koje imamo sa Novom srpskom demokratijom, klub poslanika DNP-a nikad neće povući potez koji bi omogućio smjenu Mandića, a tako će biti i sjutra”, navodi se u saopštenju.

Politika

Ispunjeni uslovi za zatvaranje Poglavlja 22: Nakon članstva dostupno oko 3,2 milijarde

Vlada Crne Gore usvojila je finalnu Pregovaračku poziciju i Izvještaj o ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime su ispunjeni ključni uslovi iz svih šest završnih mjerila i stvorene pretpostavke za njegovo zatvaranje, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.

Poglavlje 22 biće među posljednjima koja će Crna Gora zatvoriti u decembru, u završnici pregovaračkog procesa.

„Ispunjavanje završnih mjerila u ovom poglavlju rezultat je zajedničkog rada Ministarstva evropskih poslova, Ministarstva finansija i kompletne strukture Radne grupe za ovo pregovaračko poglavlje“, navodi se u saopštenju.

Usvojenim dokumentima definisani su i konkretni koraci koje Crna Gora treba da sprovede do pristupanja Evropskoj uniji.

Iz Ministarstva evropskih poslova ističu da je Poglavlje 22 posebno važno jer Crnu Goru priprema za kohezionu politiku EU i znatno veći obim evropskih sredstava nakon članstva.

„Prema procjenama predstavljenim u okviru finansijskog paketa za pristupanje, ukupni procijenjeni budžetski efekat pristupanja Crne Gore u periodu 2028–2034. iznosi oko 3,2 milijarde eura“, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, to znači znatno veće mogućnosti za ulaganja u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, energetiku i zaštitu životne sredine, ali i obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu politiku, inovacije i konkurentnost privrede.

Kroz Evropski fond za regionalni razvoj i Evropski socijalni fond plus sredstva će moći da se usmjeravaju u konkretne projekte – od puteva, željeznice, vodovodne i kanalizacione mreže i upravljanja otpadom, do škola, vrtića, zdravstvene i socijalne infrastrukture, programa zapošljavanja, obuka i unapređenja vještina.

Istovremeno, kroz Poglavlje 22 već se gradi institucionalni sistem koji će upravljati tim sredstvima nakon članstva.

Ministarstvo evropskih poslova imaće centralnu koordinacionu ulogu u pripremi i sprovođenju Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana, koordinaciji institucija uključenih u sistem, praćenju realizacije i komunikaciji sa Evropskom komisijom, dok će istovremeno upravljati programima teritorijalne saradnje.

Budući sistem obuhvatiće upravljačka tijela nadležna za različite programske oblasti, kao i nezavisno Revizorsko tijelo.

„Paralelno se jačaju administrativni kapaciteti, a planirano je 100 novih radnih mjesta u sistemu upravljanja EU fondovima, kako bi Crna Gora od prvog dana članstva bila sposobna da efikasno koristi znatno veći obim sredstava“, navode iz Ministarstva.

Priprema se i programska osnova za buduća ulaganja. Kroz Strateški planski dokument analizirano je 15 oblasti javnih politika i identifikovano 105 razvojnih izazova, koji predstavljaju osnovu za pripremu Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana i usmjeravanje evropskih sredstava prema stvarnim razvojnim potrebama Crne Gore.

„Zato Poglavlje 22 nije samo tehničko pregovaračko poglavlje niti pitanje koliko će novca Crnoj Gori biti dostupno nakon članstva. Ono definiše kako ćemo taj novac planirati, ko će njime upravljati i kako ćemo ga pretvarati u konkretne projekte, investicije i rezultate za građane“, zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.