Politika
Knežević: Očekujem još hapšenja, naročito osoba iz CB Podgorica
Predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik u Skupštini Milan Knežević nije iznenađen hapšenjem bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katića i nekadašnjeg istaknutog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i očekuje da se ovih dana dese hapšenja i nekih osoba iz Centra bezbjednosti Podgorica ali iz drugih djelova bezbjednosnog sektora.
Ovo je saopštio gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore. Kazao je da naredba o istrazi Katnića i Lazovića ide još od hapšenja tužioca Saše Čađenovića.
“Ovo je logičan nastavak da je Lazović optužen za stvaranje kriminalne odrganizacije, a Katnić optužen za člana te organizacije i tu se sigurno radi o slučaju zbog koga je Čađenović uhapšen prije dvije godine i nadam se da ćemo imati više elemenata o istrazi i da ćemo znati da li se radi o slučaju iz Skaj prepiske i zloupotrebe službenog položaja”, istakao je Knežević.
Kako je rekao, postoji određeni broj ljudi iz dijela bezbjedosnosnog sektora naročito iz CB Podogrica koji su zloupotrijebili položaj, te su, prema njegovim riječima, dozvolili da Belivuk i Miljković uđu u Crnu Goru.
“Upravo su se najmonstruozniji zločini desili kada su došli u Crnu Goru i tada su bila ta najmonstruoznija ubistva. Prvi takvi predmeti došli su kad je Katnić bio GST, a Čađenović njegov zamjenik i tada oni nijesu postupali po ovim skaj aplikacijama, a bilo je dovoljno optužbi. Prikrivali su su ono što su dobili od Europola. Tada je Europol prekinuo sa komunikacijom i sada se to nastavilo i sad ćemo da vidimo ko će da bude u naredbi za istragu”, istakao je Knežević.
Kako je rekao, juče su se svi pohvalili hapšenjem Katnića i Lazovića, a sve su to ljudi koji nijesu imali veze sa hapšenjima.
“Ostalo je još Zvicer da čestita i kaže da je učestvovao u hapšenju, jer su se javljali ljudi koji nijesi imali veze sa hapšenjem. Možda bi trebalo da ih puste pa da ih hapsi ko treba, jer od juče ne znam ko ih je uhapsio”, rekao je Knežević.
Kaže kako poštuje prezumpciju nevinosti i nema namjeru da presuđuje.
“A razumijem i DPS, oni su izašli sa narativom koji samo dokazuje da su uhapšeni bili udarne pesnice političkog krila DPS i da su u značajnoj mjeri učestvovali 2016. godine da DPS pobijedi na izborima kad su iscenirali državni udar i omogućili pad izlaznosti”, kategoričan je Knežević.
Komentarišući saopštenje VDT Milorada Markovića koji se nakon hapšenja Lazovića i Katnića juče oglasio, Knežević je rekao da je imao barokne rečenice i da je teško “locirati šta će da kaže”.
“Trebalo je da pozove političke partije da se suzdrže od komentara. Ali naše tužilaštvo je takvo, poslanici su ga izabrali i ne može se izbrisati veza između politike i tužilaštva. Sad oni govore o nezavisnosti i posvećenosti ali neka to govore na seminaru a ne nama ovdje”, ističe Knežević.
Govoreći o validnosti skaj aplikacije u ovakvim slučajevima, Knežević navodi da je prva skaj presuda donešena prije mjesec i da je važno imati uz to i validnog svjedoka saradnika. Kaže da će možda i Čađenović biti svjedok saradnik.
“Ako svjedok saradnik ne govori bar u jednom slučaju istinu, čak i oko stvari koje se tiču njegovog privatnog života, on postaje optuženi i više nije svjedok saradnik”, kazao je Knežević.
Rekao je da će se suzdržati od kvalifikacija kolega koji su se juče oglasili.
“Ali u ovom trenutku je jasno da su Katnić i Lazović lišeni slobode do strane tužilaštva i SPO, a ne političara, poslanika i ministara. Ovdje se dešava jedna vrsta političkog folklora”, istakao je Knežević.
Svako je kaže, nevin dok se ne dokaže suprotno.
“Postoji naredba o istrazi, ali se mora sačekati da se vidi imamo li optužnicu”, navodi Knežević.
IBAR se, kako je rekao, pominje od prije dvije nedjelje i može da bude povezan sa jučerašnjim hapšenjima.
“Prije se nije ni znalo što je to, pa ova hapšenja mogu imati refleksiju za dobijanje IBAR-a. Ali moramo li mi da hapsimo samo da dobijemo IBAR, pa će im tada biti omogućeno da se brane sa slobode, kao što je slučaj sa Vesnom Medenicom. Nisam pristalica da radimo nešto zbog Evrope, ako to ne radimo zbog nas, ako hapsimo Lazovića i Katnića zbog dobijanja IBAR-a ja sam za to da ih odmah puste”, poručio je Knežević.
Na konstataciju novinara da se ne slažu svi oko toga kada sudije Ustavnog suda treba da idu u penziju, Knežević navodi da ne mogu da se dogovre unutar parlamentane većine, to je jasno.
“Pominjući da u maju možemo da ostanemo bez jednog i u maju dvoje sudija to je problem jer onda nemamo troje sudija i Ustavni sud pada na brojku od četiri sudije” naveo je Knežević.
Procjenjuje da će se rekonstrukcija Vlade desiti u junu i ne vidi nijedan razlog da se to ne ostvari.
“Ako bude kako smo predvidjeli sporazumom, dogovaraćemo sa premijerom Milojkom Spajićem jer smo sa njim potpisali sporazum o takozvanom čekanju i ne vidim zašto bi s nekim drugim pregovarali na tu temu, ja sam bio širok da im dam blanko podršku kada su izabrani za određene pozicije u Vladi”, kazao je Knežević.
Govoreći o izgradnji kolektora u Zeti, on je istakao da to građani neće dozvoliti.
“Imate kolektor za pet primorskih opština i Podgoricu i on ne treba da se gradi u Zeti jer ne bi oni ni bili prikopčani na taj kolektor. Znači, tu nema priče. Ta lokacija neka se pomjeri 500 metara ka Podgorici. Ljudi iz Botuna su dali nekoliko predloga i Glavni grad nije htio da pregovara sa njima. Oni to neće dozvoliti i to su saopštili premijeru i pozivam Evropsku komisiju i Glavni grad da razumiju situaciju i da se to pitanje riješi”, zaključio je Knežević.
U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.
Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.
A efekat je višeslojan.
Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.
Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.
Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.
To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.
U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.
Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.
I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.
A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.
(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)
Politika
Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada
Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.
Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.
“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.
Politika
Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove
Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.
Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.
Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.
Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.
Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.
Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.
-
Hronika1 дан ranijePucnjava u Zeti, policija opkolila lokal
-
Sport3 дана ranijeMaraš: Od dječačke ljubavi do kapitenske trake Zete
-
Hronika18 сати ranijeUhapšen Zećanin, osumnjičen za pucnjavu u Golubovcima
-
Politika4 дана ranijeZašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?
-
Hronika14 сати ranijeTrostruko ubistvo u Podgorici, policija traga za Vehidom Murićem
-
Politika2 дана ranijeŽivković: DPS na 28 odsto podrške, PES na 15
-
Politika1 дан ranijeMujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada
-
Hronika2 дана ranijeDanilo Mandić osuđen na godinu dana zatvora zbog oduzimanja službenog vozila Skupštine

