Politika

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva

Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.

On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.

“Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica”, kazao je Milatović.

On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.

“Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje”, poručio je Milatović.

On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.

Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.

“Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba”, rekao je Milatović.

On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.

“A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost”, naveo je Milatović.

On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.

“Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini”, rekao je Milatović.

On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.

Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.

“Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju”, istakao je Milatović.

Sledeće

Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski

Ne propustite

Milatović razgovarao sa Botunjanima

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako izgradnja kolektora krene, okupićemo se i stati ispred mašina

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tvrdi da se od Opštine Zeta i javnosti kriju ugovori o nadzoru nad radovima na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor), te sumnja da se radi o koruptivnim radnjama u koje su umiješani djelovi prošle i aktuelne vlasti.

On je to saopštio tokom konferencije za medije, a nakon što mu je podgorički “Vodovod”, prije par dana, i zvanično odbio uvid u neophodnu dokumentaciju.

Knežević je rekao da mu je direktor “Vodovoda” Aleksandar Nišavić poslao zvaničan odgovor u kojem ističe da se odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama.

“… I da mi se dostave ugovori koje je bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao sa turskim kompanijama. Dostavlja mi izjašnjenje Njemaca koji treba da vrše nadzor nad postrojenjem i od KfW banke”, kazao je Knežević.

Izjavio je da je “ispada da je pravilnik KfW banke jači od svih zakona u Crnoj Gori i da ne mogu da dobiju ugovore o tome kome su plaćene konsultantske usluge i za koji iznos”.

“Fihtner grupa nema sjedište u Crnoj Gori… Ta grupa ima svog podizvođača, izvjesnu Iva konsalting grupu koja je turska. Tražio sam je juče i nijesam mogao da je nađem”, kazao je Knežević.

Pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da “pod hitno sprovede istragu ugovora koje je potpisao Ivan Vuković”.

“Ovo je skandal. KfW pravilnik nije međunarodni ugovor i on ne može imati primat nad Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Sumnjam da se ovdje radi o lopovluku djelova bivše i sadašnje vlasti”, ocijenio je Knežević.

Izjavio je da će uraditi sve da “raskrinkaju kriminalnu ‘hobotnicu’”.

Upitan hoće li napustiti vlast na državnom nivou ako neko “bude krenuo na Botunjane” u slučaju da pokušaju da blokiraju izgradnju kolektora, Knežević nije odgovorio na taj dio pitanja, ali je još jednom upozorio da će DNP izaći iz gradske vlasti.

Naglasio je da izgradnja kolektora ne može ići bez konsultacija sa Botunjanima.

“Referendum je za nas obavezujući i ako krenu do 14. decembra sa izgradnjom, okupićemo se na tom mjestu, staćemo ispred mašina i ispred policije i neka nas sve pohapse, pa neka uđe Crna Gora u Evropsku uniju preko Zete”.

Politika

Knežević: Kolektor neće počinjati, Zeta će poštovati samo odluku referenduma

Lider Demokratske narodne partnije (DNP) Milan Knežević poručio je danas da građane Zete, uključujući i njega, odluke ministarstava povodom gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun, neće obavezivati. “I to im javno poručujem“, rekao je Knežević, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, izdalo dozvolu za gradnju kolektora u Botunu.

Jedina odluka koju će poštovati, istakao je danas Knežević, biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar.

“Udruženi poduhvat protiv Zete i zdravlja njenih građana, koji ovih dana dobija novi zamah, sve nas, koji se protivimo izgradnji kolektora, obavezuje na jedinstven i beskompromisan odgovor. I ministarstvo ekologije i ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja nijesu donijeli odluke utemeljene na zakonima i činjeničnom stanju o višedecenijski ugroženoj životnoj sredini u Gornjoj Zeti, već su se rukovodili političkim kalkulacijama da Zetu treba pretvoriti u crnogorski Černobilj“, kazao je Knežević.

On je, kako je rekao, “dobronamjerno savjetovao Deniza Albarjaka, predstavnika turske Kuzu grupe, da se suzdrži od davanja bilo kakvih zapaljivih izjava kako jedva čeka da počne s radovima u Zeti“.

“Jer ga neće počinjati onako kako je zamislio, ni on, ni njegovi poslovni partneri iz Glavnog grada i Vlade. Jedina odluka koju ćemo poštovati biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar“, istakao je Knežević.

Njihova borba za zdravu životnu sredinu, naveo je on, traje tri i po decenije.

“I u njoj ćemo istrajati po svaku cijenu. Za razliku od svih donosioca antizetskih odluka iz Glavnog grada i Vlade, mi u Botunu i Zeti branimo živote naše djece, i u toj odbrani nećemo odstupiti ni korak nazad. Naša obaveza da zaštitimo živote naše djece mnogo je svetija od preuzetih koruptivnih obaveza iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković s dvije turske kompanije. Ili kako kaza najveći Njegoš – “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka””, rekao je danas Knežević.

SDT da ispita ugovor o kolektoru

Lider DNP-a je ranije, gostujući u emisiji “Fakti“ na TV Adria, pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita ugovor o kolektoru.

“Njemačku banku ne interesuje gdje će da bude kolektor. Dio opreme je kupljen i prije nego što je urađen elaborat o uticaju na zaštitu životne sredine, što je van evropskih standarda. Još se kupuje zastarjela tehnologija sa spalionicom, koja je još skuplja i koja dodatno ugrožava životnu sredinu i štetnija je po zdravlje ljudi. Ta spalionica izbacuje kancerogene čestice u vazduh. Ovo je najzastarjelija tehnologija, mi smo na konsultantske usluge dali preko 13,675 miliona eura, a da nijesmo uradili elaborat“, rekao je tada Knežević.

Resor ministra Radunovića je prije dva dao zeleno svjetlo za izgradnju kolektora u Botun.

Time su se stekli uslovi za početak realizacije projekta, kojem se oštro protive mještani Botuna, koji su, kako su istakli u više navrata, spremni da životima brane svoje naselje.

Lider DNP-a je ranije zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, srušiti vlast u Podgorici.

Izvor: Adria

Politika

Zeta daleko za proteste DPS-a

Urednik

Dok Demokratska partija socijalista (DPS) pokušava da se vrati na političku scenu kroz seriju protesta u opštinama gdje je opozicija pod parolom “odbrane Crne Gore”, jedna stvar postaje očigledna među tim opštinama nema Zete. Iako je partija Danijela Živkovića imala partijske skupove u Pljevljima i Beranama a najavila u Herceg Novom i Nikšiću, opština Zeta, koja im je doslovno “pred vratima”, ostaje po strani.

Prvi ulični skup DPS-a koji je održan 9. oktobra u Pljevljima, pod sloganom „Bori se za Pljevlja! Bori se za Crnu Goru!”, pratili su govori o “antifašizmu”, “retrogradnim politikama” i “odbrani vrijednosti”, a prisutni su bili i stranački čelnici Danijel Živković, Jevto Eraković i Nermin Abdić.

Međutim, iako je najavljen kao veliki početak “narodnog otpora”, skup je više ličio na stranačko okupljanje DPS-a — mediji su izvijestili da je prisustvovalo svega dvjesta do trista simpatizera, među kojima i oni dovedeni iz drugih gradova. Na terenu nije bilo euforije, već tek pokušaja da se probudi ono što je DPS godinama gradio, a izgubio — povjerenje građana.

Slična scena ponovila se juče u Beranama, na Jasikovcu, gdje je održan protest pod sloganom „Bori se za Berane”.

„Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se”, poručili su iz DPS-a u najavi skupa.

Poslanik Nikola Janović istakao je da građani treba da „pokažu da osuđuju nasilje, mržnju i nacionalizam“. Za sada nije poznato da li je mislio na pisaniju u Rožajama pod pokroviteljstvom Draga Spičanovića ili možda na grafite u Pljevljima koje je Petar Lazović organizovao nakon izbora 2020. godine.

Okupljeni u Beranama su nosili crnogorske zastave i pjevali patriotske pjesme, ali ni ovdje odziv nije bio onakav kakvom su se organizatori nadali.

Dok DPS “brani Crnu Goru” od Pljevalja do Herceg Novog, Zeta za njih postaje nedodirljiva tačka na mapi. Opština u kojoj su izgubili povjerenje građana i vlast očigledno nije dovoljno “ugrožena” da bi se tamo borili za Crnu Goru. Geografski blizu Podgorice, ali politički miljama daleko, Zeta je postala simbol promjene koje DPS najviše boli — mjesto gdje su nekada bili neprikosnoveni, a danas bi svaki pokušaj protesta bio dočekan sa negodovanjem.

Možda zato iz DPS-a biraju daleke gradove i velike riječi, a izbjegavaju teren koji im je pred nosom.