Connect with us

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

zoran lakušić

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”,  naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”,  rekao je Lakušić.

 

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Dr Jelena Mijušković dobitnica Dunavske nagrade za mlade naučnike

Foto UCG

Dr Jelena Mijušković, saradnica u nastavi na Studijskom programu Fizika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnica je prestižne Dunavske nagrade za mlade naučnike (Danubius Young Scientist Award) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izuzetna naučna dostignuća istraživača iz zemalja Dunavskog regiona, u okviru inicijative austrijskog Saveznog ministarstva za žene, nauku i istraživanje (BMFWF) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM).

Ovo priznanje dodjeljuje se mladim istraživačima na osnovu naučne izvrsnosti, inovativnosti i međunarodnog značaja njihovog rada, kroz postupak nominacije i međunarodne stručne evaluacije. Svečana dodjela nagrada održana je 5. novembra 2026. godine.

Dr Mijušković bavi se fizikom visokih energija, a njen naučnoistraživački rad vezan je za eksperimente u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je članica međunarodne CMS kolaboracije. U okviru ove saradnje učestvuje u istraživanjima fundamentalnih osobina materije, sa posebnim fokusom na sudare teških jona, strukturu snopova čestica (džetova) i osobine kvark-gluonske plazme.

Osnovne i specijalističke studije završila je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dok je doktorsku disertaciju odbranila 2022. godine u okviru zajedničkog doktorskog programa Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Paris-Saclay u Francuskoj. Nakon doktorata nastavila je istraživački rad na Univerzitetu Sapienza u Rimu, gdje se dodatno usavršavala u oblasti fizike sudara teških jona.

Od 2019. godine koautorka je naučnih publikacija CMS kolaboracije, a rezultate istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim konferencijama. U okviru kolaboracije obavljala je i odgovorne koordinatorske funkcije, uključujući rukovođenje grupom za monitoring i kalibraciju elektromagnetnog kalorimetra. Trenutno predvodi istraživačku grupu koja se bavi mjerenjima sudara teških jona pri visokim transverzalnim impulsima.

Učestvovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima finansiranim kroz evropske programe Horizon 2020 i Horizon Europe, doprinoseći razvoju naprednih metoda za proučavanje fundamentalnih osobina materije. Među njenim naučnim doprinosima izdvaja se učešće u prvim mjerenjima takozvanog dead-cone efekta u proton-proton sudarima i sudarima teških jona u okviru CMS kolaboracije.

Pored naučnog i nastavnog rada, aktivno je posvećena popularizaciji fizike i približavanju savremenih naučnih istraživanja mladima kroz međunarodne obrazovne programe i naučne manifestacije, uključujući Međunarodne masterklasove iz fizike čestica i Otvorene dane nauke.

Dodjela Dunavske nagrade predstavlja značajno međunarodno priznanje za naučni rad dr Jelene Mijušković, ali i potvrdu kvaliteta istraživanja i međunarodne naučne saradnje koja se razvija na Univerzitetu Crne Gore.

Continue Reading

Priroda i društvo

Izvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića

Foto ŽICG

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković podnijela je ostavku na tu funkciju, navodeći da je zbog političkih okolnosti i opstrukcija onemogućena da obavlja poslovne obaveze u skladu sa zakonom.

Bošković je u obavještenju upućenom Odboru direktora navela da ostavku podnosi jer više nije u mogućnosti da nesmetano obavlja svoje dužnosti.

„Ostavku podnosim iz razloga što sam, ne svojom voljom i zaslugom, onemogućena u realizaciji svih poslovnih obaveza ovog privrednog društva u skladu sa zakonom“, navela je Bošković.

Istakla je da je gotovo tri decenije radila u željezničkom sistemu Crne Gore i da je profesionalni put gradila od inženjera pripravnika do izvršne direktorice.

„Iako sam u Željeznici Crne Gore bila zaposlena skoro 30 godina, bez mrlje u profesionalnoj karijeri, prešla put od inženjera pripravnika do izvršnog direktora, ne preskačući nijednu stepenicu, našla sam se u vrtlogu političkih zbivanja suočena sa opstrukcijama, samo zbog činjenice da sam sestra Milana Kneževića“, poručila je Bošković.

Podsjetila je da je u nekadašnjoj Željeznici Crne Gore počela da radi 1997. godine kao diplomirana inženjerka elektrotehnike, u vrijeme kada je njen brat još bio maloljetan.

Kako je navela, imenovanjem na čelo ŽICG postala je prva žena na funkciji izvršnog direktora od osnivanja željeznice u Crnoj Gori, a u tom trenutku i jedina žena na toj poziciji među svim željezničkim privrednim društvima.

Govoreći o rezultatima tokom pet i po godina rukovođenja kompanijom, Bošković je istakla da je, u saradnji sa reprezentativnim sindikatima i Odborom direktora, značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih kroz višestruko povećanje zarada.

Prema njenim riječima, godišnji budžet kojim raspolaže ŽICG povećan je za 241 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je omogućilo kvalitetnije održavanje željezničke infrastrukture.

„Takođe je prvi put od osnivanja ovog društva izvršena raspodjela stambenih sredstava sa jednom rang-listom, bez privilegovanih, iz kog razloga su mnogi najstariji radnici pred odlazak u penziju prvi put u svom radnom vijeku dobili sredstva iz stambenog fonda“, navela je Bošković.

Posebno je izdvojila obezbjeđivanje podrške međunarodnih finansijskih institucija za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

„Sa svojim timom sam obezbijedila podršku za dobijanje sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture u vrijednosti od preko 330 miliona eura od najvećih finansijskih institucija Evrope i šire“, kazala je Bošković.

Bošković tvrdi da tokom mandata nije imala podršku države i da je bila izložena neprekidnim napadima, izdvajajući ministarku saobraćaja Maju Vukićević kao izuzetak.

„Za sve vrijeme nijesam imala nikakvu podršku od države, već naprotiv, sa izuzetkom, moram istaći, ministarke Maje Vukićević, bila neprekidno izložena bezrazložnim napadima sa svih strana“, navela je ona.

Istovremeno, kako tvrdi, njen rad i rad tima koji je predvodila nailazili su na priznanja međunarodnih institucija.

Bošković je navela da su joj pojedini predstavnici značajnih međunarodnih organizacija ponudili podršku na važnim adresama u Evropskoj uniji i preporuke za ostanak na rukovodećoj funkciji, ali da je takvu mogućnost odbila.

Osvrnula se i na ranije najave svoje smjene, koje povezuje sa političkom situacijom.

„Kako je još ranije najavljena moja smjena kao proizvod političke situacije, mogla sam i dalje, ko zna koliko još dugo, koristiti nesposobnost u primjeni novog Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države onih koji su ga i predložili. Međutim, da nijesam neko ko se grčevito drži funkcije, dokazujem ovim činom ostavke“, poručila je Bošković.

Bošković je posebno kritikovala, kako smatra, pokušaje da se njeni profesionalni rezultati predstave kao posljedica porodičnih veza, a ne rada i stručnosti.

„Ne mogu i neću da prihvatim da se uspjeh jednoj ženi u Crnoj Gori opet pokušava svesti na porodične odnose i osporava činjenica da je uspjeh posljedica njenog rada, znanja i sposobnosti, da joj se oduzima i lice i ime i iznova i iznova predstavlja samo kao nečija sestra, kuma ili žena“, naglasila je Bošković.

Na kraju je zahvalila zaposlenima Željezničke infrastrukture, Odboru direktora i predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na saradnji i podršci.

„Želim da zahvalim svim zaposlenima na saradnji i uspjehu koji smo zajedno postigli, Odboru direktora koji nas je vodio i vodećim ljudima u međunarodnim finansijskim institucijama koji su prepoznali naš potencijal“, zaključila je Bošković.

Continue Reading

Priroda i društvo

Dom zdravlja Podgorica: Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa

dom zdravlja zeta

Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.

Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.

Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.

“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto