Connect with us

Zeta

Asanović: Nećemo dozvoliti gradnju kolektora bez saglasnosti građana Zete

asanović zeta botun
screenshot

Pitanje izgradnje kolektora u naselju Botun, koje pripada novoformiranoj opštini Zeta, već godinama izaziva kontroverze i otpor među lokalnim stanovništvom. Mještani su više puta protestovali protiv ovog projekta, zabrinuti za moguće negativne ekološke posljedice, uključujući zagađenje i ugrožavanje zdravlja. Tokom gostovanja u emisiji Slobodna zona na ovu temu, predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović istakao je stav lokalnih vlasti protiv izgradnje kolektora u Botunu, dok je naglasio mogućnost alternativnih rješenja koja bi zadovoljila potrebe bez ugrožavanja građana.

Mihailo Asanović, predsjednik opštine Zeta, kazao je da po odluci, kada je osnovana opština Zeta, Botun se u njoj nalazi i tako će i ostati.

„Mi smo sada druga opština i uvijek smo govorili da smo protiv toga. Ti ljudi treba da imaju septičku jamu ispred kuće, a da nisu povezani na nju. Nije tačno da mora da se radi u slivu Morače. On treba da se gradi, doći će vrijeme i u Zeti da se gradi, ali treba da se gradi tako da neće narušiti život nijednog građanina Crne Gore. Imate npr. kolektor u opštini Budva koji je rađen u brdu, a cijevi vuku naniže“, rekao je Asanović.

Dodaje da dvije godine trpe i da nemaju razgraničenje jer navodno imaju prijavu gradnje i govore da ako se Botun prebaci na opštinu Zeta, da neće sigurno biti gradnje.

„Po odluci Vlade iz 2022. godine, na katastarskim parcelama koje pripadaju Zeti, ne mogu doći kolektori. Meni je žao što neko večeras iz Glavnog grada nije došao, ali ne dolaze u emisije. Bilo je i prije prostora da se napravi kolektor, ali tamo su se napravile zgrade koje se dobro prodaju. Zato su došli u Botun, a ugrozili bi 5-6.000 stanovnika. Nadam se da država ne želi crne ekološke tačke“, kazao je Asanović.

Dodaje da se bez njihove saglasnosti ne može graditi, a ako neko krene, imaće protivnika u građanima Zete i Botuna.

„Imali smo izvorište Boljesestre koje pripada Zeti, a mi nismo povezani na to vodoizvorište, od čega se napaja cijelo crnogorsko primorje. Mi se napajamo dijelom sa Mareze, dijelom iz Tuzi. Sad žele ponovo da donesu kolektor na koji niko od građana Zete neće biti povezan, isto kao i u ovom slučaju“, kazao je Asanović.

Dodaje da ako su već najavili projekat Velje Brdo, zašto se ne bi pravio negdje da uvaži i te potrebe, a da država uloži još malo novca, može bilo koje okolno brdo da bude najavljeno, a da se tu stacionira kolektor.

„Neko je napravio narativ da mora da se gradi uz sliv rijeke. Ne mora“, kazao je Asanović.

Govoreći o razgraničenju između Podgorice i Zete, Mihailo Asanović je kazao da je najveći problem što nije došlo do razgraničenja zbog planirane izgradnje kolektora.

„Ja i sa ove pozicije molim čelnike Glavnog grada da odustanu od ove lokacije. Te cijevi se mogu premjestiti u nekom drugom smjeru, a on se može izmjestiti na nenaseljena mjesta. Tako se neće narušiti život nijednog građanina. Mi smo u stavu da su Cijevna i Botun pripadali Zeti, donijeta je ta odluka, a uputićemo apel da se ta teritorija prevede na opštinu. Mi trpimo veliku štetu, imamo osnovana preduzeća opštine, a još uvijek nemamo opremu. Zašto npr. komunalna oprema koju su i Zećani i Podgoričani svojevremeno kupovali nije pripala nama nakon što su nas odvojili? Mi sada sredstva moramo da ulažemo u kamione i autobuse koji po malo rade na našoj teritoriji. Oni razgovaraju među sobom i sve mogućnosti usmjeravaju ka Podgorici“, kazao je Asanović.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zeta

Zeta se nada dogovoru s Tuzima oko groblja i crkve

zeta tuzi

Arbitražna komisija sredinom juna trebala bi da završi proces razgraničenja Tuzi i Podgorice, nakon čega bi granice trebale da nacrtaju i imovinu podijele Zeta i Podgorica.

Jedan od većih izazova u procesu razgraničenja biće granice između Tuzi i Zete u dijelu Mataguža. Granica bi trebala da bude ulica, i tako bi crkva Svetog Nikole i groblje oko nje pripali Tuzima, a kapela preko puta Zeti. Pravno gledano razgraničenja između ove dvije opštine neće biti, jer se trenutno teritorija Zete vodi na Glavni grad sa kojim se Tuzi razgraničavaju. Kako saznajemo iz Arbitražne komisije još nijesu stigli do razgraničenja u dijelu Mataguža. Kažu i da razgraničenja između Tuzi i Zete neće biti jer je pravno gledano Zeta trenutno teritorija glavnog grada.

Potpredsjednik Opštine Zeta Aleksandar Marković smatra da će se nakon razgraničenja Tuzi i Podgorice lako dogovoriti o granicama u Matagužima. On je rekao da sa Tuzima imaju dobre odnose i saradnju.

“Sa njima ćemo lako naći zajednički jezik. Odlučeno je da Zeta ne bude dio razgraničenja zajedno sa Tuzima i Podgoricom, nego se sada prvo razgraničavaju Glavni grad i Tuzi. Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore jasno je naznačeno koje katastarske opštine pripadaju nama i tako će i biti po završetku razgraničenja. Niti mi možemo uzeti njihovo, niti oni naše. Sa rukovodstvom Opštine Tuzi imamo dobre odnose i lako ćemo se dogovoriti oko granica”,  kaže Marković.

Odluka Arbitražne komisije je konačna i pravo žalbe ne postoji.

“Nemamo pravo žalbe na odluku Arbitražne komisije, ali mi možemo poslije da se sa Tuzima dogovorimo jer ne želimo da crkva bude u jednoj opštini, a kapela u drugoj. Lako ćemo se dogovoriti da to pripadne Zeti. Mislim da ćemo to lako dogovoriti jer su inače i ranije, dok je na čelu Opštine Tuzi bio Nik Đeljošaj, bili raspoloženi da tako bude. Podgorica sigurno sada ne zastupa naše stavove onako kako treba, tako da ćemo postići dogovor sa Tuzima čim se taj proces završi. Ako se gleda s te strane da nemamo pravo žalbe na odluku Arbitražne komisije mi jesmo došli pred svršen čin, ali s obzirom na dobre odnose sa rukovodstvom Opštine Tuzi računamo da ćemo se lako dogovoriti. Ne vjerujem da ne možemo doći do dogovora”,  ističe Marković.

Marković očekuje da će razgraničenje Zete i Podgorice brzo početi.

“Ako smo već morali da idemo u dva procesa logičan slijed događaja je da se Tuzi prvo razgraniče jer su prije nas postali samostalna opština. Mi možemo da se zaštitimo tako što ćemo se dogovoriti sa Opštinom Tuzi koji su mnogo korektniji u pregovorima od Podgorice. Imamo neke nezvanične sastanke sa Opštinom Tuzi, a u narednom periodu ćemo javnost obavijestiti. Građani ne treba da brinu, biće svi zadovoljni razgraničenjem”, kaže Marković.

On kaže da će pokušati da kroz Odbor za razgraničenje postignu dogovor, te ukoliko im to ne pođe za rukom ne bježe ni od arbitraže.

“Pokušaćemo da nađemo zajednički jezik. Nakon prvog sastanka biće svakome jasno da li odmah ići na arbitražu ili zakazati naredni sastanak. Dao bih šansu komunikaciji da nađemo zajednički jezik što do sada nijesmo mogli”, kaže Marković.

U Arbitražnoj komisiji interese Opštine Tuzi zastupaju Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade, Nermin Alibašić, sekretar SO Tuzi i Emin Hadži, sekretar za razvoj i projekte, dok su u Odboru za razgraničenje ispred Zete predsjednik Opštine, Bojan Popović, bivši sekretar za finansije, i Miroslav Brajović, predsjednik OO Nove u Zeti.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da članovi Organizacionog odbora ne moraju biti zaposleni u Opštini, ali moraju biti delegirani od strane SO da predstavljaju Zetu u razgraničenju sa drugim opštinama.

“Nigdje ne piše da moraju biti u opštinskim strukturama. Što se tiče Bojana Popovića on je od početka u priči oko razgraničenja i dao je svoj puni doprinos tako da smatram da to što ne radi više u Opštini nije razlog da ne bude u Organizacionom odboru za razgraničenje. Svi naši članovi odbora su građani Zete i izabrala ih je SO”, rekao je Asanović.

Izvor: Dan

Continue Reading

Zeta

Kroz Zetu voze samo dva autobusa

autobus botun

Sa samo dva autobusa Opština Zeta je organizovala prevoz unutar naselja.

Dakle, na preko 16.000 stanovnika dva autobusa, a pošto organizovati znači proces dovođenja nečega u red, uspostavljanje sistema ili sprovođenje plana kako bi neka struktura funkcionisala besprekorno jasno je da je u ovom slučaju Opština Zeta, odnosno Komunalno preduzeće daleko od ovog glagola. Daleko je i putnicima, jer iz ta dva autobusa se ka Podgorici presijeda, ili kod kružnog toka na skretanju za Luču, gdje staju gradski podgorički autobusi ili na nekoj od stanica Golubovci – Podgorica koju vozi prevoznik Bulatović.

Na teritoriji naše države ne postoji lošije organizovan prevoz putnika u međugradskom prevozu od onog na relaciji Zeta-Podgorica, smatra Luka Krstović, odbornik Demokrata u SO Zeta.

“Kako vrijeme odmiče, rješenja su sve nefunkcionalnija i kao takva u sve lošiji položaj dovode putnike. Scene koje gledamo na kružnom toku, na početku obilaznice, pozivaju na odgovornost i hitan pronalazak rješenja. U prvom redu rukovodstva opštine”, kaže Krstović.

On smatra da su sva dosadašnja rješenja bila loša.

“Donijela su mnogo više problema nego što bi iko očekivao. Neredovnost polazaka, neuslovnost, neispravnost i starost vozila, loše određivanje stanica i glavnog stajališta za Zetu su do nedavno bile ključne zamjerke putnika iz Zete. Zajedno sa skupim autobuskim stajalištima, takav nefunkcionalan oblik javnog prevoza do sada je sve građane koštao više od pola miliona eura. Skupo i bez održivosti. Od početka godine primjenjuje se najlošije rješenje ikada”, kaže Krstović.

Krstović kaže da je izmijenjenom Odlukom o osnivanju Komunalnog preduzeća predviđeno da gradski i prigradski prevoz može obavljati preduzeće.

“Sa druge strane, izmjene Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju nisu otvorile prostor da se na kvalitetan način riješi pitanje mobilnosti sugrađana. Ključno je da se, bez daljih odlaganja, pristupi pronalaženju novog načina. S obzirom na buduće izmjene daljinara i poziva za upis linija, potrebno je da Opština i Komunalno preduzeće, bez odlaganja pristupe primjeni mogućnosti koju definišu statut preduzeća i odluka o osnivanju. Nabavka autobusa je imperativ i krajnje realna potreba”, kazao je Krstović.

Mihailo Asanović, predsjednik Opštine, kazao je da su preko Zajednice opština inicirali izmjene zakona kako bi se omogućilo da susjedne opštine mogu obavljati prevoz kao jedna opština, ali da to nije došlo do poslanika.

“Usvajanje tog zakona bi riješilo probleme. Trenutna situacija je takva da Zakon o saobraćaju omogućava privatnicima koji su upisali polaske u međugradski saobraćaj, u konkretnom slučaju između Zete i Podgorice, da ima neku vrstu monopola jer niko sem njega ne može obavljati međugradski prevoz. Imamo situaciju da putnici presijedaju. Kroz Zetu je besplatno za sve, a do Podgorice za đake penzionere”, rekao je Asanović.

On je naveo da su dva vozila kupili od Puteva, a u toku tender za nabavku novog autobusa koji će ići na liniji Mataguži.

“Preduslov dobre organizacije saobraćaja je usvajanje ovih izmjena tako da nismo mi adresa za kritike već poslanici u Skupštini i ministar koji ne želi jedno takvo rješenje. Pozivamo nadležno ministarstvo da dozvoli predloženo rješenje kako bi građani imali prednost u odnosu na privatnike kojima je profit jedini interes”, poručio je Asanović.

Direktor Puteva Radoš Zečević rekao je da ne postoji mogućnost da Putevi voze od Podgorice do Zete jer to zabranjuje zakon.

“To je slučaj i sa Tuzima i Danilovgradom. Imali smo razgovoe u Ministarstvu saobraćaja, pitali možemo li na neki način da organizujemo prevoz u Zeti, rečeno je da po zakonu to ne smijemo, pa čak i da ta opština nije organizovala svoj. Glavni saobraćajni inspektor nam je rekao da ako se pojavimo na teritoriji Zete da će nam isključiti autobuse”,  rekao je Zečević.

 

Izvor: DAN

Continue Reading

Zeta

Knežević i Asanović ugostili studente Harvarda i MIT-a u Zeti

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ugostili su juče u Zeti učesnike međunarodnog programa „Balkan Trek 2026“, studente master i doktorskih studija sa prestižnih univerziteta Harvard University i Massachusetts Institute of Technology.

Tokom posjete organizovani su večera i druženje sa studentima, koji u okviru desetodnevnog studijskog putovanja obilaze zemlje Zapadnog Balkana kako bi se kroz razgovore sa političkim liderima, predstavnicima institucija i privrede upoznali sa političkim, ekonomskim i društvenim prilikama u regionu. Studenti su prije dolaska u Crnu Goru posjetili Srbiju gdje su pored posjeta istorijskim znamenitostima imali niz sastanaka sa najvišim državnim zvaničnicima.

Predstavnici DNP-a i Opštine Zeta izrazili su zadovoljstvo i čast što su učesnici „Balkan Treka“ iskazali želju da posjete upravo Opštinu Zeta i da se upoznaju sa njenim istorijskim, kulturnim i političkim značajem.

Tokom susreta, Milan Knežević govorio je studentima o bogatom istorijatu Zete, njenoj ulozi kroz različite epohe crnogorske istorije, kao i o značaju koji Zeta ima za savremenu Crnu Goru. Poseban akcenat stavljen je na tradiciju i istorijsko nasljeđe ovog kraja, ali i na potencijale za budući razvoj.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto