Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković i analitičar DPS-a Zlatko Vujović  koji su prije dva dana kolegama sa Fakulteta političkih nauka uputili  “prijedlog podrške zahtjevima studenata okupljenih oko poketa „Kamo śutra”, ostali su u manjini. Vijeće fakulteta nije podržalo ovu inicijativu, a pritom je sačuvalo svoj kredibilitet.

Iako u vijeću FPN-a sjede sve sami DPS-SDP izdanci poput Srđana Darmanovića, Vesne Simović Zvicer, Ivana Vukovića… koji moraju da rade po nalogu DPS-a, stvar ipak nije dobila epilog koji su poželjeli Vuković i Vujović, takmičeći se ko je prvi pokrenuo inicijativu podrške kolektivu „Kamo śutra” .

Uzdržani na prijedlog ove inicijative Vujovića bili su dekan FPN-a, prof. dr Boris Vukićević, kao i predstavnici studenata s pravom glasa: Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović. Takođe, uzdržan je bio i saradnik u Vijeću, mr Todor Lakić.

Nakon što su se od ovog kontroverznog studentskog kolektiva ogradili predstavnici Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, a broj protestanata nastavio da opada uz istovremeni rast prisustva BIL osoba, uslijedila je podrška Vijeća Pravnog fakulteta u Podgorici pod pritiscima dekanke Anete Spajić. Po inerciji, očekivalo se da će tako postupiti i Vijeće na Fakultetu političkih nauka, međutim sa FPN-a su odbili da učine isto. Ovaj podatak dovoljno govori o stavu akademske zajednice prema protestima, ali i o članovima Viječa sa FPN koji su vodili računa o integritetu svoje institucije.

Prema statutu fakulteta, vijeća su prije svega stručni organi zaduženi za nastavna i naučna pitanja, a ne za davanje podrške ili osporavanje građanskih protesta. Samim tim, odluka Vijeća Pravnog fakulteta nema pravno uporište i ne može proizvesti nikakav direktan efekat na organizaciju aktivnosti unutar fakulteta.

Ostaje pitanje – da li je riječ o legitimnoj podršci ili svojevrsnoj kompromitaciji akademskih tijela kroz političko svrstavanje?

Primjer iz regiona dodatno potvrđuje ovu praksu – iako su studenti u Srbiji organizovali masovne proteste koji su uticali na rad univerziteta, nijedno nastavničko-naučno vijeće fakulteta u Beogradu, Novom Sadu ili Nišu nije se zvanično oglasilo o političkim stavovima, podršci ili blokadama. Razlog za to leži upravo u jasnim statutarnim ovlašćenjima fakultetskih tijela, koja nisu predviđena za ovakve odluke.

Protesti neformalne grupe „Kamo śutra” djeluju kao blijeda imitacija masovnih demonstracija u Srbiji, s pokušajem da se i u Crnoj Gori vještački izazove politička kriza. Ključni cilj, kako se čini, jeste destabilizacija vlasti u trenutku kada se intenzivira obračun s organizovanim kriminalom i korupcijom i ubrzava ulazak u EU.

S druge strane, Vuković i Vujović svojim ponašanjem rade upravo ono što organizatori negiraju – da iza njih stoji cijeli sistem aktera povezanih sa režimom DPS-a.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Dan opštine Zeta rukovodstvu Opštine i Skupštine opštine, kao i svim građanima Opštine Zeta.

“U plodnoj zetskoj ravnici, koja je oduvijek bila žitnica našeg naroda, začeta je istorija – ne samo Zete, već i same srži srpske državnosti. Još prije gotovo hiljadu godina vizantijski hroničar prvi put zapisuje njeno ime, a od tada pa sve do danas, Zeta stoji kao nepokolebljiva tvrđava našeg identiteta i slavne prošlosti”,  kazao je on u čestitki.

Kako je dodao, ona je bila kamen temeljac veličanstvenog carstva Nemanjića.

“Nedaleko odavde, u staroj Ribnici, rodio se Stefan Nemanja, onaj koji će zapaliti buktinju srpske slobode, pretvarajući plamen Zete u vatru koja će osvijetliti čitav srednji vijek. Ali sudbina ovih prostora nikada nije bila laka. Kada se carstvo srušilo, Zeta se našla rastrzana između dva moćna svijeta – Mletačke republike i Otomanskog carstva. No, narod ovog podneblja nikada nije bio sklon da se pokori. Balšići, Lazarevići, Brankovići, Crnojevići – vijek i po su držali zastavu slobode visoko, sve do kobne 1496. godine, kada je Zeta izgubila svoju državnost, ali duboko sačuvavši svoju dušu”, dodao je Mandić.

Zećani su, kako je kazao, bili i ostali najtvrđi bedem otpora.

“Čitavi vjekovi prolazili su u krvi i borbi, u znoju i stradanju, dok ste čekali zoru slobode. I konačno, prije 146 godina, ta zora je osvanula – Berlinski kongres vratio je Podgoricu i Zetu u okrilje Crne Gore, u zagrljaj braće, tamo gdje je oduvijek pripadala. Danas, Zeta nije samo simbol istorije, već i simbol snage, prkosa i viteštva. Ova zemlja, koja hrani i sebe i druge, nosi u sebi duh onih koji su kroz vijekove čuvali čast i pravdu. Vaše polje nije samo plodna zemlja – to je sveto tlo, natopljeno žrtvom vaših predaka, ali i ispunjeno nadom za budućnost”,  naveo je Mandić u čestitki.

“Vrijeme podjela, svađa, sebičnih interesa i lažnih aršina pripada prošlosti. Ispred nas je nova Crna Gora, u kojoj se stvari rješavaju dijalogom, poštovanjem i pravdom. Mir i stabilnost su svetinja koju moramo čuvati. Vaš trud i vaša posvećenost nisu samo za vas, već za sve nas – za cijelu Crnu Goru. Zato vam svima još jednom srdačno želim srećan Dan opštine Zeta! “,  zaključio je Mandić.

Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o budžetu za ovu godinu. Odbijeni su brojni amandmani opozicije. Sjednici Skupštine ne prisustvuju poslanici opozicije kojim je izrečena mjera zabrane. Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da ovaj budžet jača standard građana i da se usvajanjem budžeta stvaraju pretpostavke za nastavak rezultata iz 2024. godine. Skupština je usvojila i odluku o zaduživanju za ovu godinu.

U skupštinskoj sali nisu bili prisutni poslanici opozicije. Odbijeni su brojni amandmani opozicije. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da je na Prijedlog zakona o budžetu podnijeto 54 amandmana. Zakon o budžetu će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

Knežević: Razgraničenje Zete i Podgorice uslov za moj glas za budžet

Izglasan je i predlog odluke o zaduživanju za 2025. godinu.

Ministar finansija Novica Vuković je, prije glasanja,  podsjetio da je budžet trebalo da bude usvojen krajem prošle godine i naveo da je rad Vlade bio kritikovan bez argumenata.

“Privremeno finansiranje nije redovna okolnost. To su okolnosti koje su iscrpile i sve nas u Vladi”,  kazao je Vuković.

On je dodao i da je 2024. završena sa deficitom od 3,2 odsto što je, kako kaže, na nivou plana.

“To govori da smo došli do stabilnosti u finansiranju prihoda i da ne zavisimo od jednokratnih prihoda kako je to možda bilo ranije”, kazao je on i dodao da je javni dug 2020. bio oko 100 odsto BDP-a, a da je sa od 60 do 62 procenta.

Naglasio je da će zaduživanja ići za vraćanje starih dugova i kapitalni budžet, koji je kako kaže, nikad veći i iznosi 280 miliona.