Priroda i društvo
Ustavni sud odlučio: Vakcinacija uslov za boravak djece u vrtićima
Ustavni sud Crne Gore, većinom glasova, ocijenio je da uslovljavanje boravka djece u vrtićima sprovedenom obaveznom vakcinacijom nije suprotno Ustavu, zbog čega nije prihvatio podnijete inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članova 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Izuzetak je predviđen za djecu kod koje postoji trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju.
Ustavni sud je ocijenio da zaštita zdravlja djece i stanovništva predstavlja legitiman cilj zbog kojeg zakonodavac može propisati obaveznu vakcinaciju. Kako je navedeno, ta mjera štiti dijete koje prima vakcinu, ali i druge osobe koje mogu biti izložene zaraznim bolestima, naročito djecu koja iz medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.
„Ocjenjujući da li za propisano ograničenje postoji stvarna društvena potreba, Ustavni sud je imao u vidu podatke o niskom obuhvatu djece imunizacijom u Crnoj Gori i riziku od širenja zaraznih bolesti. Uzeo je u obzir i podatke o primjeni ranijih mjera, uključujući prekršajne sankcije, koje nijesu dale odgovarajuće rezultate. Sud je zaključio da je zakonodavac imao relevantne razloge da, radi zaštite javnog zdravlja, propiše i vakcinaciju kao uslov za boravak u predškolskoj ustanovi“, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud razmatrao je i prigovor da posljedicu odluke roditelja snosi dijete koje ne može da boravi u vrtiću.
„Naglasio je značaj predškolskog obrazovanja za razvoj ličnosti, učenje i socijalizaciju djece i prihvatio da neispunjavanje zakonskog uslova ograničava pristup tom okruženju. Ipak, ocijenio je da to ograničenje ne zadire u samu suštinu prava na obrazovanje u mjeri koja bi bila nesrazmjerna cilju zaštite zdravlja. Prema ocjeni Suda, pri razmatranju najboljeg interesa djeteta mora se voditi računa i o njegovom pravu na zdravstvenu zaštitu, kao i o interesima druge djece koja borave u istoj ustanovi“, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Posebnu težinu Sud je dao zaštiti djece koja ne mogu biti vakcinisana zbog trajne medicinske kontraindikacije.
„Njihova mogućnost da bezbjednije borave u predškolskim ustanovama zavisi i od visokog obuhvata vakcinacijom ostale djece. Sud je zato ocijenio da je zakonodavac mogao zahtijevati ispunjavanje opšte zakonske obaveze vakcinacije kao izraz zaštite zdravlja drugih i društvene solidarnosti“, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud je razlikovao zakonsku obavezu vakcinacije od prinudnog sprovođenja medicinskog zahvata.
„Osporene odredbe ne predviđaju fizičku prinudu da se dijete vakciniše; neispunjavanje obaveze ima posljedice koje su propisane zakonom. Sud je ocijenio da uslov za boravak u vrtiću ima zaštitnu svrhu i da zakon sadrži izuzetak zasnovan na trajnoj medicinskoj kontraindikaciji“, istaknuto je u saopštenju.
Razmatrajući prigovore koji se odnose na pravnu sigurnost i jedinstvo pravnog poretka, Sud je ocijenio da su obaveza i posljedica njenog neispunjavanja propisane zakonom i da su dovoljno određene da roditelji mogu znati šta se od njih zahtijeva.
„Prema ocjeni Ustavnog suda, zakonodavac je postupao u okviru svojih ustavnih ovlašćenja da uredi zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Sud nije našao ni da osporene odredbe, u normativnom smislu, predstavljaju diskriminaciju ili povredu jednakosti pred zakonom“, navodi se u saopštenju.
Prilikom odlučivanja Ustavni sud je imao u vidu navode podnosilaca inicijativa, dokumentaciju i izjašnjenja nadležnih organa, stavove iznijete na javnoj raspravi, kao i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
„Ocijenio je da je, u okolnostima razmatranog slučaja, postignuta pravična ravnoteža između prava djece na predškolsko obrazovanje i obaveze države da štiti zdravlje i život stanovništva“, navodi se u saopštenju.
Odluka se odnosi na ustavnost zakonskih odredaba, dok eventualna povreda prava načinom njihove primjene u pojedinačnom slučaju može biti predmet ustavnosudske kontrole po ustavnoj žalbi, nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih sredstava.
Sud je odbacio i zahtjev za privremenu obustavu izvršenja pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba, jer nakon neprihvatanja inicijativa nijesu postojale procesne pretpostavke za odlučivanje o tom zahtjevu.
Odluka će, nakon što prođe Redakcionu komisiju, biti objavljena u Službenom listu i na internet stranici Ustavnog suda.
Odluka je donijeta većinom glasova, pet prema dva, nakon što prethodni predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti nije dobio Ustavom potrebnu većinu.
Različito izdvojeno mišljenje dali su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sudija Faruk Resulbegović.
Armenko i Resulbegović smatraju da je osporenom normom došlo do narušavanja jedinstva pravnog poretka.
„Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju propisano je da se obrazovanje i vaspitanje ostvaruje u predškolskoj ustanovi, u skladu sa tim zakonom, a na način i pod uslovima propisanim posebnim zakonom. Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju eksplicitno je propisano da se predškolsko vaspitanje i obrazovanje, kao dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema, ostvaruje na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom“, naveli su Armenko i Resulbegović.
Kako su istakli, tim zakonom propisano je da je predškolsko vaspitanje i obrazovanje jednako dostupno svakom djetetu i ne može biti neposredno ili posredno ograničeno po osnovu drugog ličnog svojstva ili okolnosti, u skladu sa posebnim propisom.
„Dakle, zakonodavac ne samo da nije dao upućujuću normu shodne primjene drugih propisa, već je eksplicitno isključio mogućnost da se u skladu sa drugim propisima neposredno ili posredno ograniči dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja po bilo kojem svojstvu ili okolnosti“, naveli su u izdvojenom mišljenju.
Podsjetili su i na član 26 Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, kojim je, kako navode, izričito propisano da djeca koja su oboljela od zarazne bolesti ne mogu da borave u ustanovi, u skladu sa ljekarskim nalazom, preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, odnosno u skladu sa propisom koji donosi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja.
„Djeca iz stava 1 ovog člana ponovo mogu da borave u ustanovi, uz potvrdu izabranog doktora za djecu, nadležnog doma zdravlja, kojom se potvrđuje da je dijete zdravo i da ne predstavlja rizik za širenje zarazne bolesti“, navodi se u izdvojenom mišljenju.
Nasuprot tome, ističu Armenko i Resulbegović, zakonodavac je pravo na dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja drugačije propisao osporenom odredbom člana 42 stav 1 Zakona.
„Propisao je da je uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama vaspitanja i obrazovanja da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučajevima postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju“, naveli su.
Oni smatraju da zaštita javnog interesa ne može biti obezbijeđena na štetu načela zakonitosti, odnosno neosnovanog odstupanja od sistemskih rješenja.
„Po eksplicitnim odredbama Zakona o predškolskom obrazovanju, zaštita javnog interesa može biti obezbijeđena samo na osnovu odredaba Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, odnosno odredaba Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, kao sistemskog zakona u ovoj oblasti“, naveli su Armenko i Resulbegović.
Armenko smatra i da je uvođenjem osporene odredbe došlo do zadiranja u prava djeteta.
„Ne samo što je došlo do narušavanja jedinstva pravnog poretka, i pored nespornog legitimnog cilja zaštite javnog zdravlja, zakonodavac nije uspostavio pravičnu ravnotežu jer nije omogućio dostupnost vaspitanja i obrazovanja svoj djeci, iako je i ono od javnog interesa“, navela je Armenko.
Ona je ukazala da su Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o predškolskom obrazovanju i vaspitanju predviđene mogućnosti obrazovanja i vaspitanja kod kuće, u skladu sa zakonom.
„Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju eksplicitno je propisano da način organizovanja takvog predškolskog vaspitanja i obrazovanja propisuje Ministarstvo. To u konkretnom zakonodavac nije učinio, čime je narušio jednaku dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja svoj djeci, koje pravo je takođe od javnog interesa“, zaključila je Armenko.
Priroda i društvo
Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva i najzastupljeniji jezik u zemlji, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), prenose Vijesti.
Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potpisivanje je otvoreno od danas do 15. januara ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno prikupiti 6.000 potpisa.
Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa, nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.
U obrazloženju peticije se navodi da je prema članu 13 Ustava Crne Gore, srpski jezik označen kao jezik u službenoj upotrebi. Navodi se da će Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji, između ostalog, biti normirano i uređeno na kojim će jezicima građani Crne Gore biti uvaženi i zastupljeni u radu institucija EU. Podsjeća se da o načinu pristupanja Evropskoj uniji odlučuje Skupština Crne Gore, u skladu sa članom 15 Ustava.
“Peticija ne dovodi u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već vrednosno jača proces pristupanja. Njen cilj je uvažavanje srpskog jezika po ugledu na članice EU poput Belgije, Finske, Irske i Malte. Sposobnost Crne Gore da uvaži jezičku jednakost najvećeg dijela svojih građana potvrdila bi njenu demokratsku i institucionalnu zrelost, čineći je dostojnom članicom Evropske unije”, navodi se u dokumentu.
U peticiji se navodi da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika i njime se, osim Srba koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.
Time , kako se navodi, srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva.
“Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminisanim”, piše u peticiji.
Navodi se da se politika Evropske unije bazira i na ideji multijezičnosti, a u skladu sa tim, od 2007. funkcioniše i organ evropskog komesara za multijezičnost.
“Broj službenih jezika EU trenutno je manji od broja država članica ovog saveza: određeni broj EU jezika se, zvanično, koristi u više zemalja. Pa je tako njemački, osim u Njemačkoj, službeni još i u Austriji, Belgiji i u Luksemburgu, engleski se, službeno, koristi u Irskoj i na Malti …Dok je u Finskoj, osim suomi, tj. finskog jezika, službeni i švedski, kojim govori tek oko pet odsto populacije”, navodi se u peticiji.
Ističe se da se politika jezičke ravnopravnosti sprovodi i na lokalnim nivoima zemalja članica, pa je tako, “u slovačkim opštinama u kojima procenat češkog stanovništva iznosi preko 20 odsto, službeni jezik, pored slovačkog, i češki”.
“Nažalost, Crna Gora u tom smislu predstavlja demokratsko i lingvističko odstupanje od praksi Evropske unije. U njoj status službenog jezika ne uživa jezik kojim govori najveći procenat stanovnika, što u pojedinim crnogorskim opštinama iznosi čak i preko 80 odsto govornika”, ističe se u peticiji.
U peticiji se navodi da srpski jezik, osim što je danas najzastupljeniji među građanima Crne Gore, ima i duboke istorijske korijene na njenom prostoru. Kao potvrda dugogodišnjeg kontinuiteta srpske jezičke i ćiriličke baštine ističu se Miroslavljevo jevanđelje iz 12. vijeka i cetinjski Oktoih iz 1494., kao i činjenica da su tokom postojanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore državne ustanove, škole i institucije koristile srpski jezik.
U peticiji se kao istorijski dokazi navode Srpski bukvar iz 1836., Srpska čitanka za crnogorsku mladež iz 1838., Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori iz 1911., Zemljopis Knjaževine Crne Gore iz 1899., kao i brojne školske diplome, pravna akta i arhivska dokumenta.
O podnijetoj peticiji, kako se navodi, biće upoznat i predsjednik države Jakov Milatović.
Priroda i društvo
Protest vatrogasaca-spasilaca: Heroji smo samo dok gore crnogorske planine i šume
Dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini Vladinih prioriteta, poručili su sa današnjeg protesta ispred zgrade Skupštine Crne Gore crnogorski vatrogasci-spasioci.
Oni su danas protestom ukazali na težak socioekonomski položaj u kojem rade godinama.
“Stojimo ovdje ispred najvišeg zakonodavnog doma naše države. Ne iz hira, već iz krajnje nužde. Mi smo ljudi koji ne pitaju za radno vrijeme, za vremenske neprilike i sopstvenu sigurnost kada se oglasi alarm”, kazao je tokom protesta Darko Pepđonović iz Službe zaštite i spasavanja Opštine Bar.
Dok svi drugi bježe od vatre, dime, poplava, saobraćajnih udesa i ruševina, podsjetio je Pepđonović, zakletva i posao vatrogasaca-spasilaca je da idu upravo tamo.
“Svojim životima i zdravljem svakodnevno štitimo građane Crne Gore, njene gradove, imovinu i šume. Gospodo iz Vlade, dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane naše države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini vaših prioriteta. Ljeti nas nazivate herojima, ponosom države, tapšete nas po ramenu, dok gore crnogorske planine i šume, a čim se ugasi i posljednji plamen, na nas i naše probleme se zaboravlja”, poručio je Pepđonović.
Naglasio je da vatrogasci ne zahtijevaju privilegije, već se bore za pravdu i dostojanstven život svojih porodica.
“Tražimo konkretne odluke, hitan dijalog i uvažavanje naših opravdanih zahtjeva. Tražimo vrednovanje naše profesije, kao vatrogasti i spasioci, sa koeficijentom 9.5 i sa dodacima od 30 odsto za otežene uslove koje smo svojim radom i trudom zaslužili”, kazao je Pepđonović.
Vukašin Đuranović iz Službe zaštite i spasavanja Danilovrad naglasio je da posao vatrogasaca mora biti prepoznat kroz platni status.
“Pojavljuju se razne spekulacije kojima se pokušava unijeti podjela među nama, vatrogascima. Jedna od njih je da se naši zahtjevi ne odnose na komandni kadar. Međutim, to nije tačno. Naši zahtjevi odnose se na vrednovanje profesije vatrogasa-spasioca”, kazao je Đuranović.
Precizirao je da ako se kroz sistemsko rješenje poveća koeficijent osnovnog zvanja, onda se po automatizmu povećava i koeficijent za komandno mjesto.
“Nije cilj da bilo koga isključujemo, niti da pravimo podjele. Naš je cilj da uredimo profesiju, obezbijedimo pravedan sistem za koji se nosi odgovornost, službe zaštite i spasavanje”, precizirao je on.
Darko Žižić iz Službe zaštite i spasavanja Nikšića kazao je da su vatrogasci, kroz inicijalnu grupu, imali razgovore sa predstavnicima partija.
“Imamo veliku podršku. Ali želimo da ta podrška bude u Skupštini, sa podignutom rukom”, poručio je Žižić.
Naglasio je da vatrogasci-spasioci ne žele da “favorizuju nijednu političku partiju”.
“Mi nećemo odustati od ovoga. Moraju da sjednu i da nađu rješenje. Ne možemo u Evropu sa nesređenim sistemom, ako se poglavlje 27 tiče i nas”, zaključio je Žižić.
Izvor: Vijesti
Priroda i društvo
Na Skadarskom jezeru uklonjeno 19 nelegalnih ribarskih mreža, izrečena kazna od 500 eura
Nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero tokom proteklih dana sproveli su više kontrolnih aktivnosti na području Karučkog oka i okolnih lokaliteta, tokom kojih je uklonjeno 19 nelegalnih ribarskih mreža, dok je jednom licu izrečena novčana kazna od 500 eura.
Kako je saopšteno iz Nacionalnih parkova Crne Gore, aktivnosti su sprovedene s ciljem suzbijanja nelegalnog ribolova i zaštite ribljeg fonda Skadarskog jezera.
„Tom prilikom uklonjeno je 19 nelegalnih ribarskih mreža namijenjenih izlovu ukljeve i skobalja, od kojih nijedna nije posjedovala odgovarajuću dozvolu. U samom Karučkom oku pronađeno je pet mreža“, navodi se u saopštenju.
Kontrole su obuhvatile i područje Vranjine i Manastirske tapije, gdje su nadzornici spriječili nelegalno postavljanje ribolovnih alata.
„U blizini Vranjine i Manastirske tapije spriječeno je nelegalno postavljanje ribolovnih alata, a odgovornom licu izrečena je kazna od 500 eura. Spriječeno je i više pokušaja nelegalnog „građenja“ i postavljanja mreža ispod mosta kod Tankog rta“, saopšteno je iz Nacionalnih parkova.
Posebnu zabrinutost izaziva korišćenje nedozvoljenih sredstava za izlov ribe, naročito agregata, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju očuvanju ribljeg fonda i ekosistema jezera.
„Poseban problem predstavlja izlov ribe upotrebom agregata, koji ozbiljno ugrožava riblji fond i prirodnu ravnotežu jezera. Zbog toga će Nacionalni parkovi Crne Gore, uz podršku Uprave policije i ribarskih inspektora, nastaviti sa pojačanim kontrolama“, poručili su iz ovog preduzeća.
Iz Nacionalnih parkova podsjećaju da je ribolov u prirodnim rezervatima riba i ptica zabranjen tokom cijele godine, dok lovostaj na jegulju traje do 1. decembra.
„Apelujemo na ribolovce i sve korisnike prostora da poštuju propise i doprinose očuvanju Skadarskog jezera“, navodi se u saopštenju.
Građani koji primijete slučajeve nelegalnog izlova ribe mogu ih prijaviti nadležnoj službi Nacionalnog parka Skadarsko jezero na broj telefona 067 097 484.
-
Priroda i društvo2 дана ranijeNa Skadarskom jezeru uklonjeno 19 nelegalnih ribarskih mreža, izrečena kazna od 500 eura
-
Sport4 дана ranijeZećani donijeli pobjedu Crnoj Gori: Krstović i Maraš strijelci protiv Letonije
-
Politika13 сати ranijePejović: Za DPS i URA povećanje plata je izvodljivo samo kada ga oni predlažu
-
Ekonomija3 дана ranijeRast primanja kroz Euro model mogao bi dovesti do većeg broja bankarskih kredita
-
Priroda i društvo2 дана ranijeGutić o slučaju djece na Cetinju: Procedure ispoštovane, o moralnoj odgovornosti ni riječi
-
Sport4 дана ranijeOd Meridianbet 1. CFL do Lige šampiona…
-
Ekonomija13 сати ranijeAnketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza
-
Sport2 дана ranijeKrstović u 83. minutu presudio Lovćenu, Zeta se vratila na pobjednički kolosijek


You must be logged in to post a comment Login