Poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević dao je izjavu u policiji, gdje je pozvan na saslušanje zbog svojih izjava i objava povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Knežević je, kako se vidi iz zapisnika o prikupljanju obavještenja od građanina, danas saslušan u Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.

Nakon što je upoznat sa razlozima pozivanja, Knežević je kazao da “u potpunosti stoji iza izrečenih stavova u Skupštini Crne Gore i na društvenim mrežama, a koji se odnose na ličnost i djelo generala Ratka Mladića”.

” Ne smatram da sam veličao Ratka Mladića, jer bi to značilo da sam nešto uljepšavao, naprotiv, saopštio sam istinu i činjenično stanje, a to je da se radi o heroju za većinu srpskog naroda i da nije bilo njega Srbi bi doživjeli sudbinu nezavisne države Hrvatske, prolazeći ponovo kroz Jasenovac, Jadovno, Korićke jame, progon, pogrom i etničko čišćenje”,  navedeno je u zapisniku.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je u emisiji “Budimo budni-pitajte Vladu” da organi Srbije nikada nijesu odgovorili na zahtjeve Crne Gore o izručenju nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista, Svetozara Marovića. Istakao je da je njemu problematično kako je neko dopustio da Marović napusti Crnu Goru. Napomenuo je da zastara zatvorske kazne nastupa od ponedjeljka, pa on na teritoriji Crne Gore više ne može odgovarati za djelo za koje je osuđen. Emisiju “Budimo budni-pitajte Vladu” možete pratiti od 16.20 sati na TVCG1.

Božović je kazao da su sve vlade od 2019. godine do sada ukupno osam puta obraćale organima Republike Srbije u vezi sa izručenjem Svetozara Marovića Crnoj Gori, ali da nikada nijesu dobili odgovor. Naveo je da su poslate tri zamolnice i pet urgencija.

“Odgovora nije bio, apsolutno. Mi smo, naravno, i u neformalnoj komunikaciji razgovarali s organima Republike Srbije, međutim nije bilo konkretnih odgovora, ništa što bi bilo vrijedno dijeljenja unutar javnosti”, kazao je Božović.

Ističe da je za njega veći problem kako je dopušteno da Marović napusti Crnu Goru.

“Treba biti pošten i reći: mi imamo, generalno govoreći, ako izuzmemo ovaj slučaj, jako dobru saradnju s organima Republike Srbije. Zamolnice, izručenja, su nešto što je sastavni dio i uobičajeni dio aktivnosti i poslova ministarstava pravde i Srbije i Crne Gore. Važno je istaći: nema Srbija obavezu, kao što ni mi ne bismo imali, da izruči neko lice, pa čak ni da odgovori. U međunarodnom pravu je to tako”, kazao je Božović.

Smatra da je s budnom pažnjom trebalo ispratiti odluku kao što je odobrenje Maroviću da napusti Crnu Goru zbog liječenja.

“Međutim, treba, naravno, uvijek s budnom pažnjom ispratiti svaku sličnu ili takvu odluku, ne samo po tom pitanju, već cjelokupan događaj. Ne želim da upirem prstom u sudiju, nego prosto želim da kažem da treba da razmislimo još jednom: je li onda sporazum o priznanju krivice, koji je bio zaključen, stvarno bio djelotvoran institut u tom i konkretnom slučaju? Očigledno ne”, kazao je on-.

Istakao je da od ponedjeljka Marović može slobodno u Crnu Goru.

“Po našim saznanjima, zastara nastupa tako od ponedjeljka, što znači da on ne može za djelo za koje je osuđen više odgovarati na teritoriji države Crne Gore”, zaključio je Božović.

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović kazao je da je Crna Gora, uprkos rastu nominalnog javnog duga, značajno smanjila njegov udio u BDP-u, navodeći da je dug sa 105,1 odsto BDP-a 2020. godine smanjen na 58,5 odsto.

“Najbliži smo bili grčkom scenariju za vrijeme vlasti DPS-a. Po poslednjim zvaničnim podacima Grčka je dužna 360 milijardi eura, odnosno 143,5% BDP-a. U jeku krize dug je prelazio preko 200% u odnosu na BDP”, ocijenio je Pejović u objavi na društvenoj mreži Facebook.

Pejović navodi da je Crna Gora sada dužna 5 milijardi eura (2020. godine – dug 4,4 milijarde), odnosno 58,5% BDP-a (2020. godine – dug 105,1% BDP-a).

“Iako je bilo manipulacija o grčkom scenariju, Crna Gora je i pored zaduženja postala zemlja sa najvećim padom duga u udjelu BDP-a, jer je u odnosu na 2020. godinu skoro udvostručen BDP. Ključni pokazatelj javnog duga se ne mjeri nominalnim iznosom duga, već koliki je dug u odnosu na BDP”, poručio je on.

Pejović ističe to da bi se desio grčki scenario i javni dug prebacio preko 200% BDP-a, Crna Gora bi morala da se zaduži za preko 12 milijardi eura, a da BDP u međuvremenu ne poraste ni za jedan euro.

“Dakle, kada se ove cifre stave na papir, tek se mogu bolje uočiti razmjere manipulacija, motivisane ciljem da se građani ubijede kako su jedino održive plate od 200 eura i penzije od 100 eura”, zaključio je on.