fbpx
Connect with us

Ekonomija

Građani duguju skoro 600 miliona

porez na nepokretnost

Prema poslednjim raspoloživim podacima Kreditnog registra Centralne banke Crne Gore, fizičkim licima su na dan 31. decembra 2023. odobrena 593 miliona eura (bruto glavnica) stambenih kredita. U odnosu na kraj 2021. iznos ovih kredita uvećan za 143 miliona eura, ili 31,74 odsto, saopštili su “Danu” iz Centralne banke.

U poslednje dvije godine, odnosno od 2022. godine, cijene kvadrata stana su drastično skočile i dostižu gotovo nerealne visine. U mnogim mjestima cijene kvadrata su porasle 100 odsto, pa je postalo gotovo nemoguće kupiti stan sa prosječnom platom u Crnoj Gori.

U istom periodu, od kraja 2021. do kraja 2023. godine, kamatne stope nisu previše rasle. Prema podacima CBCG, porasle su 0,44 odsto.

“Prema podacima koje su Kreditnom registru dostavile banke, prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na stambene kredite na dan 31. 12. 2021. godine iznosile su 4,59 odsto, odnosno 5,23 odsto, dok su prema podacima koje su Kreditnom registru dostavile banke na 31.12.2023. godine prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na stambene kredite iznosile 5,14 odsto, odnosno 5,67 odsto”, precizirali su iz Direkcije za komunikaciju Centralne banke.

CBCG, na čijem čelu je od polovine decembra Irena Radović, pitali smo i da li očekuju pad ili rast kamatnih stopa na stambene kredite u narednom periodu.

“Kada su kamatne stope u pitanju, kod svih kategorija kredita, pa i stambenih, očekivanja CBCG temelje se na prognozama Evropske centralne banke (ECB). Naime, prema posljednjim najavama ECB, u drugoj polovini godine se očekuje blagi pad kamatnih stopa. Važno je napomenuti i da su ekonomski izgledi crnogorske ekonomije za naredni period pozitivni, kao i da je primjetno intenziviranje aktivnosti Crne Gore povodom EU integracija, pa se može očekivati smanjenje percepcije rizika usljed faktora povezanih sa domaćim poslovnim ambijentom, te stoga i blago smanjenje kamatnih stopa u drugoj polovini godine. Sa aspekta uticaja tražnje, imajući u vidu da je jedan broj stanovnika već korisnik stambenih kredita i da je prodaja dijelom zadovoljena, uprkos visokoj tekućoj ponudi stanova, može se očekivati umjereniji uticaj tražnje na kamatne stope. Naravno, sve ovo je navedeno pod pretpostavkom da tokom godine neće biti nekih novih i većih geopolitičkih turbulencija “,  odgovorili su iz CBCG.

Pitali smo ih i da li smatraju da su kamatne stope na stambene kredite visoke.

“Kamatne stope na stambene kredite, bez obzira na njihov rast, i dalje su povoljnije u odnosu na ostale segmente kreditiranja. Tako na 31.12.2023. godine, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPEKS) stambenih kredita odobrenih fizičkim licima iznosi 5,67 odsto, dok PPEKS svih kredita odobrenih fizičkim licima iznosi 7,48 odsto. PPEKS kredita svim licima na nivou sistema banaka na 31. 12. 2023. godine iznosi 6,59 odsto. Centralna banka intenzivno radi na sagledavanju kamatnih stopa na sve kategorije kredita, uz analizu faktora koji utiču na njihovu visinu. Uz to, CBCG pojačava komunikaciju sa bankama u cilju sagledavanja ukupne situacije i definisanja budućih koraka. Vezano za ovu problematiku, napominjemo da ne postoje jednostavna i instant rešenja, te da međunarodna iskustva potvrđuju da praksa administrativnog ograničavanja kamatnih stopa nije popularna, na šta je ukazao i MMF prilikom svoje poslednje posjete Crnoj Gori”,  naveli su iz CBCG.

 

Izvor: Dan

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Crna Gora lider u regionu po minimalnoj zaradi i platama poslanika

Vlada Milojka Spajića nastavlja s politikom povećanja primanja, ističući Crnu Goru kao lidera u regionu, kako po minimalnoj zaradi, tako i sada po platama javnih funkcionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori podignuta je na 700 eura, čime je već postala najveća u regionu.

Za poređenje, minimalne zarade u zemljama regiona zaostaju za Crnom Gorom. U Srbiji minimalac iznosi 400 eura, dok je u Sjevernoj Makedoniji 367 eura. Albanija i Bosna i Hercegovina zaostaju još više, s minimalnim zaradama od 354 i 316 eura. U Crnoj Gori, prema podacima Uprave za statistiku, trenutno oko 50.000 zaposlenih prima minimalnu zaradu od 450 eura.

Međutim, uz ove socijalne mjere, Vlada sada predlaže i značajno povećanje plata za javne funkcionere. Prema nacrtu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koeficijenti složenosti poslova biće povećani za 30%, što će poslanicima donijeti prosječno povećanje plata od 600 eura. Time će poslanici od januara primati prosječnu platu od oko 2.600 eura, dok će najplaćeniji dostići iznose preko 3.600 eura.

Za poređenje, plate poslanika u regionu su znatno niže. U Srbiji one iznose između 1.100 i 2.000 eura, dok je u Bosni i Hercegovini prosječna plata poslanika, čak i nakon trećeg povećanja u tri godine, 2.500 eura. Na Kosovu poslanici primaju između 2.000 i 2.300 eura, a u Sjevernoj Makedoniji između 1.750 i 2.000 eura. Albanija, koja je proljetos povećala plate državnim službenicima, tek sada se izjednačila s trenutnim nivoom plata u Crnoj Gori, ali će ih novo povećanje ponovo nadmašiti.

 

Continue Reading

Ekonomija

Spajić: BDP će biti dupliran na skoro osam milijardi, nema više “saldo je nula”

spajić budžet

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Spajić je rekao da 2021. godine niko maltene nije vjerovao da će prosječna plata biti 1.000 eura. Danas, kako je rekao, jasno je da je ostvaren veliki uspjeh.

Kako je kazao, treba obratiti pažnju na tekući deficit. Premijer ističe da imamo tekući suficit i je to najvažnije za državu.

“To je kada od svih prihoda oduzeme tekuće troškove. Ne uključujući kapitalne projekte. Mi smo do 2020. godine imali tekući suficit, to jest, imali smo rezultat iznad nule. To se dešavalo kada je podignuta, u dva slučaja, opšta stopa PDV-a. Tada i nikada više. A zamislite razliku kada za posljednje četiri godine imamo tekući suficit”, rekao je Spajić.

Tok suficita je bilo, kazao je, iako je 43. Vlada povećala neproduktivne troškove. Rezultat za 2023. godinu rezultat je ranijeg perioda, kada je napravljen rez i radikalna reforma javnih finansija.

Kako je istakao, tekući deficit je potpuno pod kontrolom. Ako imate tekući suficit, državi ništa ne fali, dodaje.

“Ako nas neko prozove, lično ću da se javim i kažem da državi ništa ne fali. Tekući suficit je zlatno pravilo. U teoriji, mi možemo da budemo dio Eurozone odmah po članstvu u EU. Zbog nove filozofije. Mi već ispunjavamo Mastriške kriterijume”, rekao je Spajić.

On je naglasio da pamti sve detalje, pa je jasno da smo zbog nedostatka hedžinga kada je počelo povlačenje kredita za izgradnju auto-puta država izgubila 200 miliona. Da su poslušani njegovi savjeti u vremenu kada je o tome odlučivala ranija vlada, dodao je, ishod po državu bio bi znatno povoljniji.

“Zbog svega što sprovodimo, cijela Vlada, mi držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore. Tu liniju ne damo, ta linija se zove tekući suficit. To je vrlo praktičan koncept. To nije mitsko biće, nego realnost a posebno za državu koja nema monetarnu politiku. Kada nemate svoju politiku, fiskalna politika vam postaje sve”, rekao je premijer.

On je kazao da jer BDP od januara 2021. godine skoro pa duplirati iduće godine.

“Iduće godine možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a. Broj stanovnika nije porastao, kako se duplirao? Realnim rastom. A smanjili smo potrošnju”, istakao je Spajić.

Kako je rekao, znanje i petlja se pokazuju kada se ne smanjuju plate i penzije a smanjuju se neproduktivni troškovi.

“Neće moći stvari da se mijenjaju preko noći, nažalost. Mora da se mijenja i svijest svih nas”, navodi Spajić.

Čak 250 miliona starih dugova vraćeno je iz prihoda.

“Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo nulu. Nama treba agresivan rast, smanjenje duga, porast plata i penzija”, kazao je Spajić.

Kako je rekao, možda niko smanjio dug kao mi u Crnoj Gori, 45 procentnih poena bruto.

“Na tekući suficit Crna Gora treba da se navikne. I da se navikne da saldo nije nula”, kazao je premijer.

Nama je, kako je rekao, potrebno da vratimo 820 miliona eura starih dugova.

“Ova godina je optimističnija nego naš budžet. Ova godina kaže da smo vratili 250 miliona starih dugova tekućim prihodima. To se dešava prvi put. Saldo više nije nula, saldo je pozitivan”, kazao je Spajić.

Premijer kaže da moramo da dignemo našu instrastrukturu, koja je loša.

“Nama je potrebno da unaprijedimo naše škole, puteve, bolnice….”, kazao je.

Spajić navodi da su se odlučili za konzervativan pristup, što ostavlja prostor za ozbiljne prihode i rast.

On je rekao da ranija vlada nije ni imala fiskalnu strategiju, a kamoli da se priča o rizicima.

“Mi stojimo iza naše politike i naših riječi”, kazao je premijer.

Continue Reading

Ekonomija

Zašto ne (želimo da) razumijemo ekonomsku realnost?

Autor: Vladimir Jovanović

Izašavši sa traumama iz raspada Jugoslavije i velikih inflacija, a potom trideset godina učeni da budu bespomoćni, bezidejni, da im je sve uzalud, građani Crne Gore su razvili jedan specifičan mehanizam očekivanja da neko drugi treba da uradi nešto za njih. Tako očekuju naređenja, pojašnjenja stvari ili bilo kakve promjene – sa vrha ili iz medija ,,kojima vjeruju“. Ona krilatica ,,ne vjeruj svojim očima, nego tuđem ubjeđivanju“ je itekako zaživjela, pogotovo ako nisu u pitanju teme na emotivnoj bazi u kojima možemo da iznosimo stavove bez realnih argumenata. Sve je to dovelo do jednog oblika izbjegavanja lične samoinicijativnosti, odgovornosti ili dovitljivosti.

Tako i ovih dana, posmatram ljude kojima se plata u odnosu na prošli mjesec povećala od pedeset do sto eura. Umjesto da se naviknu na novi budžet, razmisle o dodatnoj vrijednosti, ma kolika ona bila, oni čitaju razne analize na mrežama, eksperte i zaključuju ,,šta će mi pedeset eura“, da im je sve džaba, da povećanje nije dovoljno, da poskupljenja na globalnom nivou mogu neutralisati njihov novi budžet.

Teško je prihvatiti i osvijestiti promjenu, pristupiti drugačije i izaći iz grča. Crna Gora ima dva smrtna grijeha: sklonost kriminalu i fetiš prema zastavama. Te teme nas interesuju, tim temama se dajemo strasno i ne vidimo kako se realnost mijenja.

Od grane ne vidimo šumu, od ishitrenih reakcija na zapaljive teme ne gledamo u novčanik jer smo navikli da je prazan.

Ali ima tu još nešto. Lakše je živjeti u gardu. Mali korak ka boljitku se potcjenjuje i prezire. Prosječnom građaninu je lakše da ostane u agoniji, predviđajući neki katastrofalan preokret. Prepušta se defetističkoj inerciji, ne dopušta da se oslobode vrijednost i kvalitet života iz novog budžeta i finansijskog stanja. Lakše je slušati apstrakcije ekonomskih petparačkih priča, nego osloboditi se starih uvjerenja i blokada i preuzeti život u svoje ruke.

Međutim, kod penzionera stvari stoje malo drugačije. Stvar kod njih je izvjesno jasnija: dvoje penzionisanih koji žive sami, prvi put u Crnoj Gori, mogu lagodno da žive od dvije minimalne penzije (što je budžet od 900 eura) i svoj život pod stare dane najzad žive, a ne životare. Do prije samo godinu dana, taj isti par je živio od nekih 500 ili 600 eura.

Da bi rastjerali skepsu i podržali svakog građanina da optimalno iskoristi svoj novi budžet, treba podsjetiti da je Crna Gora poslednjih godinu dana vukla veoma hrabre poteze na ekonomskom i finansijkom polju, pogotovo u kontekstu globalnih dešavanja. Iako su globalni trendovi uticali na povećanja cijena u svijetu i nametnuli percepciju da je došlo do inflacije kod nas, minimalna penzija od 450 eura danas je umirujuća za one koji su bili najugroženiji. Takođe, prosječna zarada od 1000 eura ukazuje na rast kupovne moći građana i mogućnost kvalitetnijeg života.

Inflacija je na minimumu, što znači da, uprkos percepciji o povećanim troškovima, rast cijena je relativno kontrolisan, a suficit od 85 miliona evra u državnom budžetu ukazuje na stabilan prihod i dobru fiskalnu politiku. Na kraju, javni dug je na prihvatljivom nivou od 60% BDP-a, što ukazuje na odgovorno zaduživanje u skladu sa makroekonomskom stabilnošću.

Važno je da građani prepoznaju ovu realnost i iskoriste povećana primanja kako bi unaprijedili sopstveni životni standard, drugačije razmislili o budžetiranju ili čak štednji, umjesto da se oslanjaju na površne interpretacije ekonomske realnosti.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto