Ekonomija

Dio nekretnina KAP-a prešao u vlasništvo Bemax-a

Dio nekretnina koji se ranije vodio na “Uniprom KAP“ u međuvremenu je prešao u svojinu “Bemaxa“, pokazuje pretraga javnih evidencija, tvrde u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).

. Podgorički “Bemax“ je sa nikšićkim „Unipromom“ u oktobru 2019. godine zaključio ugovor o izvođenju infrastrukturnih radova za dvije fabrike “Uniprom KAP-a“, na osnovu kojeg je „Uniprom“ planirao da plati te radove dijelom nekretnina nekadašnje podgoričke aluminijumske kompanije, a koje je stekao kroz stečajni postupak – pokazuju saznanja ASP.

Kako kažu, cijena ugovora je bila nepunih 1,6 miliona eura, dok će konačna vrijednost radova biti utvrđena na osnovu stvarnih količina evidentiranih u građevinskoj knjizi.

– Pretraga javnih evidencija, sredinom januara ove godine, pokazuje da je dio nekretnina, koji se ranije vodio na „Uniprom KAP“ u međuvremenu prešao u svojinu „Bemaxa“. Radi se o najmanje 16,8 hiljada kvadrata – saopšteno je iz ASP-a.

Dodaju da je za ukazati da je „Unipromu“ novembra 2019. godine od Investiciono razvojnog fonda (IRF) odobren kredit od 7,5 miliona eura za izgradnju fabrike aluminijumskih trupaca.

Bio je to drugi državni kredit za ovu firmu, nakon što joj je IRF oktobra 2017. godine odobrio 4,7 miliona eura za fabriku silumina, koju je planirao da sagradi na lokaciji nekadašnjeg podgoričkog giganta.

U dopisu Uniproma navodi se da investitori koji namjeravaju da ulažu u izgradnju industrijskih pogona i novih fabrika na urbanističkim parcelama na kojima su sada evidentirane predmetne hipoteke, kao preduslov za svoja investiciona ulaganja traže pored riješenih imovinsko-pravnih odnosa da su te nepokretnosti bez tereta i ograničenja.

U dopisu se zatim takstativno navode brojevi katastarskih parcela, koje su pod hipotekom i koje treba osloboditi tog tereta, te se predlažu zamjenske katastarske parcele za hipoteku, ali se nijednom riječju ne navode imena bilo kojeg zainteresovanog investitora za predmetne lokacije.

Mjesec kasnije, tj početkom aprila 2020. „Uniprom“ šalje dopunu zahtjeva, u kojem navodi da je zamjena kolaterala potrebna i zbog posla sa „Bemaxom“, precizirajući da je sa njim zaključio ugovor radi izgradnje infrastrukture za novu fabriku silumina i novu fabriku bileta, a da je podgorička firma izvela ugovorene radove sopstvenom mehanizacijom i svojom radnom snagom.

– Ukazujemo da „Uniprom“ namjerava da sa kompanijom „Bemax“ nastavi dosadašnju uspješnu poslovnu saradnju tako što će ovoj kompaniji povjeriti dalje izvođenje radova na izgradnji i uređenju kompletne infrastrukture na cjelokupnoj teritoriji Industrijske zone KAP-a – kaže se u dopuni dopisa „Uniproma“.

Dalje se dodaje da će „Uniprom“ za vrijednost dijela neizmirenih ugovornih obaveza, kao i za vrijednost građevinskih radova, koje će izvoditi „Bemax“ u Industrijskoj zoni KAP-a, ustupiti i prenijeti u svojinu „Bemaxa“ u ekvivalentnoj vrijednosti dio zemljišta iz katastarskih opština Botun i Dajbabe u svojini „Uniprom KAP“, za koje je podnijet zahtjev za zamjenu kolaterala.

Nikšićka firma je navela da uredno servisira svoje ugovorne obaveze prema IRF, ali da „u sadašnjim okolnostima jedina mogućnost plaćanja „Bemaxu“ je na navedeni način, iz kog razloga očekuju da se zahtjev o zamjeni kolaterala u cjelosti odobri“, a što je raniji menadžment IRF i vrlo brzo odobrio.

„Uniprom“ je došao do imovine podgoričke fabrike kroz stečaj pokrenut 2013. godine, a čitav taj postupak se u javnosti godinama ocjenjuje indikativnim.

ASP je nedavno objavila da je 2016. godine kvadrat nepokretnosti nekadašnjeg KAP-a prikazan da vrijedi više od 13 eura, a za potrebe novog vlasnika za prvi kredit kod IRF godinu kasnije je procijenjeno da kvadrat, na jednom dijelu lokacije Industrijske zone KAP-a, vrijedi 36,5 eura, što je više od dva i po puta.

Sledeće

Nakon povećanja plata slijedi povećanje akciza na slatkiše

Ne propustite

Novu godinu bez posla dočekalo 46.596 ljudi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.