Ministar saobraćaja Radoš Zečević istakao je da su, što se tiče ove Vlade, koncesije ad acta i da treba pripremiti novu sezonu, imajući u vidu da je najveći broj turista došao preko avio-destinacija Tivat i Podgorica. Tu se, kako je kazao, mora nešto uraditi jer kapaciteti ne odgovaraju broju putnika.

„Ovo što se sada ulaže, od prije desetak dana do kraja maja, biće intervencije na postojećim objektima, da ne budu usko grlo što se tiče protoka putnika, i to nijesu neke značajne promjene ni neki megaprojekti. Koordinaciono tijelo Vlade, sastavljeno od predstavnika nekoliko ministarstava, rješavaće 13 suštinski važnih tačaka. Do 2027. je jedna priča, a onda će se vrlo brzo raditi novi master plan koji će obuhvatiti najmanje narednih 10 godina razvoja“, kazao je Zečević.

Kako je napomenuo, ova Vlada je odustala od koncesije, a nakon izbora 2027. može doći neka druga, pa bi bilo pretenciozno predviđati šta će ona raditi. Međutim, ukoliko politički subjekt kojem pripada bude u većini, insistiraće na finansiranju iz sopstvenih sredstava.

Vlada čiji je premijer bio Zdravko Krivokapić, a ministar finansija i socijalnog staranja aktuelni premijer Milojko Spajić prekršila je Zakon o kontroli državne pomoći prilikom osnivanja državne kompanije Montenegro works (MW) isplativši iz rezerve budžeta 490.000 eura za osnivački kapital.

Direktor Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) Nebojša Jovović je na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet saopštio da je utvrđena nezakonita državna pomoć u ovom slučaju. On je to rekao odgovarajući na pitanje predsjednika Odbora Borisa Mugoše (Evropski savez) u vezi sa ishodom ispitnog postupka pokrenutog krajem jula 2025. godine.

U rješenju o pokretanju ispitnog postupka koji je objavljen na internet stranici AZK-a nedugo nakon donošenja, navodi se da je Državna revizorska institucija (DRI) u reviziji Zakona o završnom računu budžeta za 2021. godinu utvrdila da je isplaćeno 490.000 eura za osnivanje MW bez prethodnog mišljenja AZK.

Iako je praksa da AZK na svojoj internet stranici objavljuje rješenja o postupcima iz kontrole državne pomoći, odluka o nezakonitoj državnoj pomoći za MW, koja je donijeta još u februaru, tek je objavljena na sajtu juče ili u utorak.

U telefonskom razgovoru sa Jovovićem novinarka Pobjede juče nije uspjela da dobije objašnjenje zbog čega se čekalo skoro sedam mjeseci da se ta odluka objelodani, ali je obećao da će nakon provjere javiti.

Godina (ne)rada

Nakon što je u avgustu 2021. godine osnovan MW, za direktora je imenovan aktuelni ministar pomorstva Filip Radulović. Ipak, godinu kasnije vlada Dritana Abazovića je odlučila da ugasi ovu kompaniju, a prema informacijama o skraćenom postupku dobrovoljne likvidacije, u budžet je vraćeno 325.200 eura, koliko je preostalo na računu.

Ideja je bila da MW pruža strateške smjernice Vladi za utvrđivanje jasne politike upravljanja državnim kompanijama, što je iniciralo tadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS) na čelu sa Spajićem. Tada je ocijenjeno da loše upravljanje državnim kompanijama stvara velike troškove za državu, a da se istovremeno gube prihodi. Plan je bio da se finansijskim nadzorom i podrškom u sprovođenju reformi rada efikasnijeg upravljanja obezbijedi profitabilnost ovih preduzeća i efikasnija upotreba javnih resursa. Po tom osnovu je tadašnja Vlada očekivala i veće prihode za budžet.

“Državna preduzeća zapošljavaju ogroman broj ljudi i ne možemo da dozvolimo da te kompanije neefikasnim upravljanjem propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti, ili da se zbog neadekvatnog i neodrživog poslovanja gube radna mjesta. Istovremeno, osnivanjem MW odgovaramo na apele menadžera državnih preduzeća, koji su obasipali MFSS i resorna ministarstva, tražeći finansijske analize i finansijsku stručnu pomoć. Ovo je prvi korak u realizaciji vizije domaćinskog upravljanja državnim dijelom privrede i svaki naredni korak će objediniti napore svih društvenih aktera u istom pravcu da zaživi projekat „Crna Gora radi“ i to za preporod državnih preduzeća”,  saopštio je tada Spajić.

Ministar finansija u Abazovićevoj vladi Aleksandar Damjanović je prilikom gašenja MW kazao da se previše novca daje „za čitanje javno dostupnih izvještaja i njihovo sortiranje“.

Rješenje

U rješenju AZK o nezakonitoj državnoj pomoći se navodi da je Ministarstvo finansija (MF), kao pravni sljedbenik MFSS dužno da u roku od četiri mjeseca od prijema rješenja preduzme mjere za povraćaj neusklađene državne pomoći u iznosu od 164.764 eura, koliko iznosi razlika između inicijalno uplaćenih 490.000 i vraćenih 325.200 u budžet nakon likvidacije.

Pored toga, MF je imalo rok od dva mjeseca da AZK dostavi plan povraćaja ovih sredstava sa mjerama i rokovima za njegovu realizaciju. Pobjeda je uputila pitanja MF i očekuje odgovore da li su ove obaveze ispunjene, imajući u vidu da su ti rokovi prošli.

Sudeći po navodima iz rješenja, MF je, osim inicijalnog izjašnjenja da je u budžet vraćen dio osnivačkog uloga kada je MW likvidiran, u ostatku postupka uglavnom ignorisao AZK. Na usmenu raspravu zakazanu za 20. oktobar prošle godine, iako uredno pozvan, nije se pojavio punomoćnik MF. Ignorisali su i opomenu AZK da ih u slučaju nemogućnostiprisustva raspravi o tome obavijeste. MF se nije izjasnilo ni na rezultate ispitnog postupka koje im je AZK dostavila.

“Imajući u vidu da iz Odluke o osnivanju i Statuta proizilazi da je osnovna djelatnost Montenegro Works (konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem), komercijalne prirode, te da se sredstva za finansiranje Montenegro Works obezbjeđuju, između ostalog i iz prihoda ostvarenih djelatnošću Montenegro Works, a da nasuprot tome nije uređeno da se ista djelatnost obavlja na nekomercijalnoj osnovi. Prednji stav podržava i član 1 Odluke o dobrovoljnoj likvidaciji, da se dobrovoljna likvidacija o skraćenom postupku ovog društa sprovodi zbog nemogućnosti ostvarenja prihoda, održivog i uspješnog poslovanja na tržištu, čime se potvrđuje da je Montenegro Works poslovao na tržištu. I u Informaciji o obezbjeđivanju sredstava za uplatu osnivačkog kapitala Društva sa ograničenom odgovornošću Montenegro Works se navodi da se planira da to društvo generiše sopstvene prihode. Na osnovu izloženog je nesporno da je Montenegro Works obavljao privrednu djelatnost u vrijeme dodjele mjere, pri čemu se Montenegro Works smatra korisnikom državne pomoći”,  navodi se u odluci AZK.

Ukazuju i da je Odlukom o osnivanju bilo propisano da MW istupa samostalno u pravnom prometu, zaključuje ugovore i preduzima druge pravne radnje u okviru svoje djelatnosti.

“U Informaciji o obezbjeđivanju sredstava za uplatu osnivačkog kapitala Društva sa ograničenom odgovornošću Montenegro Works se navodi da će sredstva biti iskorišćena u najvećoj mjeri za zarade i naknade profesionalnom kadru Montenegro Works, kao i članovima Odbora direktora, kupovinu neophodne opreme i materijala za nesmetano funkcionisanje Društva, zakup poslovnog prostora i režijske troškove, do momenta kada će ovo društvo moći da generiše sopstvene prihode. Ovi operativni troškovi za obavljanje privredne djelatnosti su neodvojivi dio njegove privredne djelatnosti”,  navode iz AZK u obrazloženju odluke da je prilikom osnivanja ovog državnog preduzeća dodijeljena nezakonita državna pomoć.

To što se u informaciji o obezbjeđivanju sredstava za osnivački kapital MW navodi da će sredstva u najvećoj mjeri biti iskorišćena, a koja bi MW u suprotnom morao sam snositi tokom svog poslovanja, u AZK vide kao osnovanu pretpostavku narušavanja tržišne konkurencije.

Oko 800.000 kvadratnih metara zemljišta u katastarskim opštinama Cijevna i Botun biće obuhvaćeno planiranom eksproprijacijom za potrebe projekta sanacije bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

To su  kazali iz Ministarstva prostornog planiranja, navodeći da je riječ o preliminarnim podacima.

Iz tog resora, međutim, nijesu mogli da preciziraju koliko parcela i vlasnika će biti obuhvaćeno eksproprijacijom, koliko će ona koštati i do kada bi kompletan postupak trebalo da bude završen.

“Prema preliminarnim podacima, planiranom eksproprijacijom za potrebe realizacije projekta koji obuhvata lokalitet crvenog mulja i deponije čvrstog otpada KAP-a obuhvaćena je površina od oko 800.000 m² zemljišta, u katastarskim opštinama Cijevna i Botun. Ministarstvo trenutno pribavlja ključne akte neophodne za sprovođenje dalje procedure. Nakon pribavljanja neophodne dokumentacije, kao i procjene vrijednosti nepokretnosti, stvoriće se uslovi da korisnik obezbijedi neophodna sredstva, kako bi se na osnovu svih relavantnih podataka postupak mogao nastaviti, u skladu sa zakonom”, pojasnili su iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.

Iz Ministarstva prostornog planiranja su poručili da po ovom pitanju postupa sa punom pažnjom, imajući u vidu kako javni interes i realizaciju projekta tako i zaštitu prava i interesa vlasnika nepokretnosti.

Na lokaciji nekadašnjeg Kombinata aluminijuma Podgorica planirana je sanacija oko 530.000 kubika industrijskog otpada koji je decenijama odlagan bez odgovarajuće zaštite, a Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će realizacijom projekta biti uklonjen jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekologije je ljetos od Agencije za zaštitu životne sredine tražilo saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat sanacije odlagališta čvrstog otpada KAP-a. “Vijesti” čekaju odgovor od Agencije u vezi sa zahtjevom za saglasnost za ovaj elaborat.

U dokumentu piše da je predmet sanacije odlagalište površine oko 12 hektara, nastalo dugogodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a. U elaboratu se ističe da je riječ o prostoru koji je “kontaminiran višegodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a”, dok autori podsjećaju da se otpad godinama odlagao bez ikakvog prethodnog tretmana i zaštite.

“Čvrsti otpad se skladištio na potpuno neuslovnom odlagalištu bez selekcije ili eventualnog prethodnog tretmana. Procjena je da se danas, na lokaciji neuslovnog odlagališta za čvrsti otpad nalazi 529.773,87 m3 raznog čvrstog materijala koji je vremenom, što zbog neselektivnog lagerovanja, što zbog uticaja atmosferilija potpuno izmiješan”, navodi se u elaboratu.

Elaborat predviđa da će na prvu privremenu deponiju biti premješteno 157.454 kubika materijala, na drugu 290.475,54 kubika, dok će na treću biti odloženo još 108.317,98 kubika otpada. Ukupno će biti iskopano 427.361,27 kubika otpada, kao i više od 117 hiljada kubnih metara zemljanog materijala.

Sanacija odlagališta čvrstog otpada KAP-a je dio projekta “Reforma u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, kojim Vlada, uz podršku Svjetske banke, želi da unaprijedi sistem upravljanja otpadom, riješi istorijske ekološke probleme i uskladi ga sa standardima Evropske unije.

Za odlagalište industrijskog otpada KAP-a projekat sanacije izrađen i revidovan još 2022. godine, kada je urađena i procjena uticaja na životnu sredinu za koju je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost. Međutim, kako u zakonskom roku od dvije godine nije pribavljena neophodna dozvola za izvođenje radova, saglasnost je prestala da važi, zbog čega je Ministarstvo pristupilo izradi novog elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Vlada je na sjednici od 29. januara ove godine usvojila Informaciju o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada na lokaciji “Kombinata aluminijuma Podgorica”, s Predlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta “Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a “, koju je dostavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Nakon uvođenja stečaja u bivši Kombinat aluminijuma, kompanija ukrajinskog biznismena Romana Denkoviča “Politropus Alternative” kupila je 2015. godine prostor bazena crvenog mulja sa željom da ga prerađuje zbog značajnog procenta takozvanih rijetkih metala. Međutim, ova kompanija bazene naknadno preprodaje firmi “Weg kolektor” iz Berana.

Ekološka inspekcija je proteklih godina izrekla više kazni vlasnicima zbog ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi, a Agencija za zaštitu životne sredine je 2023. godine protiv “Weg kolektora” podnijela krivičnu prijavu.

Denković je bazene, koji se prostiru na 450 hiljada kvadrata zemljišta, kupio 2015. godine od stečajne uprave KAP-a za 450 hiljada eura. Međutim, on bazene naredne godine prodaje “WEG kolektoru” za nepoznatu sumu novca, a ova beranska firma ih zalaže za pozajmicu od pet miliona eura kod kompanije “Blackrock capital” Podgorica. Vlasnik “Weg kolektora” je 2016. godine bio dvadesetogodišnjak Lazar Jevrić, dok je njegov otac Siniša Jevrić bio potraživan od Interpola zbog navodne povezanosti s trgovinom narkoticima.