Ekonomija

Dio nekretnina KAP-a prešao u vlasništvo Bemax-a

Dio nekretnina koji se ranije vodio na “Uniprom KAP“ u međuvremenu je prešao u svojinu “Bemaxa“, pokazuje pretraga javnih evidencija, tvrde u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).

. Podgorički “Bemax“ je sa nikšićkim „Unipromom“ u oktobru 2019. godine zaključio ugovor o izvođenju infrastrukturnih radova za dvije fabrike “Uniprom KAP-a“, na osnovu kojeg je „Uniprom“ planirao da plati te radove dijelom nekretnina nekadašnje podgoričke aluminijumske kompanije, a koje je stekao kroz stečajni postupak – pokazuju saznanja ASP.

Kako kažu, cijena ugovora je bila nepunih 1,6 miliona eura, dok će konačna vrijednost radova biti utvrđena na osnovu stvarnih količina evidentiranih u građevinskoj knjizi.

– Pretraga javnih evidencija, sredinom januara ove godine, pokazuje da je dio nekretnina, koji se ranije vodio na „Uniprom KAP“ u međuvremenu prešao u svojinu „Bemaxa“. Radi se o najmanje 16,8 hiljada kvadrata – saopšteno je iz ASP-a.

Dodaju da je za ukazati da je „Unipromu“ novembra 2019. godine od Investiciono razvojnog fonda (IRF) odobren kredit od 7,5 miliona eura za izgradnju fabrike aluminijumskih trupaca.

Bio je to drugi državni kredit za ovu firmu, nakon što joj je IRF oktobra 2017. godine odobrio 4,7 miliona eura za fabriku silumina, koju je planirao da sagradi na lokaciji nekadašnjeg podgoričkog giganta.

U dopisu Uniproma navodi se da investitori koji namjeravaju da ulažu u izgradnju industrijskih pogona i novih fabrika na urbanističkim parcelama na kojima su sada evidentirane predmetne hipoteke, kao preduslov za svoja investiciona ulaganja traže pored riješenih imovinsko-pravnih odnosa da su te nepokretnosti bez tereta i ograničenja.

U dopisu se zatim takstativno navode brojevi katastarskih parcela, koje su pod hipotekom i koje treba osloboditi tog tereta, te se predlažu zamjenske katastarske parcele za hipoteku, ali se nijednom riječju ne navode imena bilo kojeg zainteresovanog investitora za predmetne lokacije.

Mjesec kasnije, tj početkom aprila 2020. „Uniprom“ šalje dopunu zahtjeva, u kojem navodi da je zamjena kolaterala potrebna i zbog posla sa „Bemaxom“, precizirajući da je sa njim zaključio ugovor radi izgradnje infrastrukture za novu fabriku silumina i novu fabriku bileta, a da je podgorička firma izvela ugovorene radove sopstvenom mehanizacijom i svojom radnom snagom.

– Ukazujemo da „Uniprom“ namjerava da sa kompanijom „Bemax“ nastavi dosadašnju uspješnu poslovnu saradnju tako što će ovoj kompaniji povjeriti dalje izvođenje radova na izgradnji i uređenju kompletne infrastrukture na cjelokupnoj teritoriji Industrijske zone KAP-a – kaže se u dopuni dopisa „Uniproma“.

Dalje se dodaje da će „Uniprom“ za vrijednost dijela neizmirenih ugovornih obaveza, kao i za vrijednost građevinskih radova, koje će izvoditi „Bemax“ u Industrijskoj zoni KAP-a, ustupiti i prenijeti u svojinu „Bemaxa“ u ekvivalentnoj vrijednosti dio zemljišta iz katastarskih opština Botun i Dajbabe u svojini „Uniprom KAP“, za koje je podnijet zahtjev za zamjenu kolaterala.

Nikšićka firma je navela da uredno servisira svoje ugovorne obaveze prema IRF, ali da „u sadašnjim okolnostima jedina mogućnost plaćanja „Bemaxu“ je na navedeni način, iz kog razloga očekuju da se zahtjev o zamjeni kolaterala u cjelosti odobri“, a što je raniji menadžment IRF i vrlo brzo odobrio.

„Uniprom“ je došao do imovine podgoričke fabrike kroz stečaj pokrenut 2013. godine, a čitav taj postupak se u javnosti godinama ocjenjuje indikativnim.

ASP je nedavno objavila da je 2016. godine kvadrat nepokretnosti nekadašnjeg KAP-a prikazan da vrijedi više od 13 eura, a za potrebe novog vlasnika za prvi kredit kod IRF godinu kasnije je procijenjeno da kvadrat, na jednom dijelu lokacije Industrijske zone KAP-a, vrijedi 36,5 eura, što je više od dva i po puta.

Sledeće

Nakon povećanja plata slijedi povećanje akciza na slatkiše

Ne propustite

Novu godinu bez posla dočekalo 46.596 ljudi

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Đurović: “Euro model” u skladu sa Novim srpskim odgovorom

Poslanik NSD-a Dejan Đurović ističe da su ministri iz redova Nove srpske demokratije zajedno sa ostalim članovima Vlade donijeli „Euro model“, novog ekonomskog standarda za sve građane Crne Gore. Njihovi poslanici, kako je kazao, spremno čekaju da se ovi predlozi nađu na plenumu, gdje će podjednako snažno podržati ova rješenja koja garantuju bezbrižniji i stabilniji život u Crnoj Gori, što je okosnica Novog srpskog odgovora.

Predloženi model je, ističe Đurović, u potpunosti u skladu sa „Novim srpskim odgovorom“.

“Naši ministri su smatrali da bi, ukoliko za to postoji realan fiskalni prostor, plate i penzije trebalo i dodatno uvećati, ali su svakako istovremeno vodili računa o održivosti predloženog modela i njegovoj finansijskoj opravdanosti”, naveo je Đurović.

Prema predstavljenom modelu koji je od sinoć postao ključna tema svakog domaćinstva u Crnoj Gori, od januara 2027. minimalna neto zarada za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznosiće 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, a za ona sa visokim obrazovanjem 1.400 eura. Predviđen je i rast zarada koje su iznad minimalnih kroz dalje smanjenje poreskog opterećenja rada, dok bi povećanjem bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih.

“Istovremeno, ne zaboravljaju se i one generacije koje su gradile Crnu Goru, tako da će se penzije našoj najiskusnijoj generaciji od 2027. godine usklađivati četiri puta godišnje. Prema najavljenim projekcijama, prosječna penzija u aprilu bi premašila 600 eura, minimalna penzija bi bila iznad 500 eura, dok je za decembar ove godine najavljena i dodatna isplata od 100 eura za svakog penzionera. Za Novu srpsku demokratiju je važno da sva rješenja koja se usvajaju istovremeno donose veća primanja zaposlenima i penzionerima i počivaju na održivim javnim finansijama. Novi srpski odgovor za novo vrijeme”, poručio je Đurović.

Ekonomija

Pejović: Ne ulazi se u EU sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović je kazao da nakon najave premijera Milojka Spajića da slijede nova, veća povećanja zarada, politički protivnici vlasti ponovo će upozoravati na mogući bankrot, rast inflacije i neodrživost javnih finansija, kao što su činili tokom sprovođenja programa Evropa sad 1 i 2. Kako je istakao, ipak je jasno da je nakon tih programa standard građana unaprijeđen, a penzije i plate mnogo su više procentualno rasle u odnosu na poskupljenja.

Pejović navodi da nekadašnje vladajuće partije su kod dijela javnosti nakon prelaska u opoziciju pokušale da ostave utisak kako brinu o građanima, bez obzira što su za vrijeme vlasti gomilali dugove državi i uništavali privredu. Zato će nakon Spajićeve najave, jedina preostala mjera političke konkurencije i njihovih saveznika biti kao i u slučaju programa Evropa Sad 1 i 2.

“Slijedi već viđena serija reakcija o bankrotu, grčkom scenariju, neodrživosti javnih finansija i inflaciji koja se iako ima globalni karakter, pripisuje isključivo premijeru Spajiću. U međuvremenu, niko od kritičara neće objaviti da su zbog krize u svijetu i kumulativne inflacije od oko 40 odsto u zadnjih pet godina (najveća inflacija bila za vrijeme Abazovićeve Vlade), ipak penzije i plate mnogo više procentualno rasle u odnosu na poskupljenja. Zvanični podaci Eurostata govore da je i pored poskupljenja zbog globalne krize, standard građana u Crnoj Gori unaprijeđen, dok prevaziđena politika bez obzira na argumente i činjenice uporno tvrdi da je bilo bolje u vrijeme kada su penzije iznosile oko 100 eura i plate oko 200 eura, odnosno kada smo imali uvećanja od po koji euro godišnje”, naglasio je Pejović.

Ipak, dodaje, objektivnoj javnosti je jasno da se nije moglo ući u EU sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura, dok istovremeno funkcioneri dobijaju po osam hiljada eura mjesečno i besplatne nekretnine od države.

“U međuvremenu svi oni koji su ubjeđivali građane da je bolje sa manjim platama i penzijama, nisu propustili priliku da prihvate uvećanja, pa je sada prilika da iz trećeg puta konačno budu dosljedni i u budžet vrate “populistička” uvećanja”, zaključio je Pejović u saopštenju.

Ekonomija

Od januara u Crnoj Gori minimalna plata od 1.000 do 1.400, prosječne penzije preko 600 eura

Od januara sve zarade u Crnoj Gori, u javnom i privatnom sektoru, rastu prema novom vladinom programu EURO MODEL. I to: 1000 eura – minimalna neto zarada zaposlenih na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem; 1.250 eura – za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem; 1.400 – za zaposlene na radnim mjestima sa visokim obrazovanjem. Obuhvat programa je za više od 250.000 zaposlenih.

Pored ovoga, dodatno povećanje zarada će se desiti i ukoliko socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor.

View this post on Instagram

A post shared by Milojko Spajić (@milojko_spajic)

Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje. Aprilske prosječne penzije će porasti preko 600 eura. Minimalna penzija će preći cifru od 500 eura.

Dodatno, u decembru svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu.

Vlada je ovaj model usvojila na današnjoj sjednici i biće proslijeđen Skupštini Crne Gore.