Politika
Bečić izabran za predsjednika Demokrata
Kongres Demokratske Crne Gore izabrao je Aleksu Bečića za predsjednika te stranke.
Na trećem kongresu Demokrata izabran je i Glavni odbor, kao i Statutarna komisija i Nadzorni odbor.
Iz Demokrata su rekli da je u Glavni odbor, koji ima 125 članova, izabrano 50 odsto novih lica, 80 odsto visokoškolaca, 43 odsto mladih i 33 odsto žena.
Na kongresu je izabrano i Predsjedništvo partije u novom sazivu, a reizabran je i generalni sekretar partije Boris Bogdanović.
Izabrana su dva od pet potpredsjednika partije Momo Koprivica i Dragan Krapović.
Kongresu prisustvuju premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović, funkcioner Nove srpske demokratije Slaven Radunovć, zamjenica gradonačelnice Podgorice Jelena Borovinić Bojović, lider Demosa Miodrag Lekić, funkcionerka GP URA Ana Novaković Đurović, funkcionerka DNP Maja Vukićević i ministar javne uprave Maraš Dukaj…
Aktuelni lider Demokrata Aleksa Bečić je poručio da su prešli težak, ali častan put.
“U Crnoj Gori će uvijek biti čista posla, a ja obećavam da ću nastaviti da gradim upravo takvu zemlju. Svaki kamen, drvo i svaka kap vode priča priču o našoj borbi i ljubavi prema zemlji”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, vođeni vjerom u snove krenuli su u zajedničku izgradnju domovine gdje je vlast u volji naroda.
“Počeli smo naporan rad na transformaciji Crne Gore. Ujedinimo se oko evropskog puta”, kazao je Bečić.
Dodao je da u Crnoj Gori nastupa nova era gdje šverc narkotika nije ogledalo patritizma.
“Niko neće biti jači od zakona i pravde”, poručio je Bečić.
Na kongresu se obratio i premijer Spajić, poručivši da vjeruje u neograničene mogućnost Crne Gore.
“Naša snaga proizilazi iz našeg jedinstva. Na tome se gradi snažna i prosperitetna Crna Gora”, istakao je on.
Prema riječima Jasmina Ćorovića iz Bošnjačke stranke, sa pojavom Demokrata pojavila se nova energija.
“Od vas se može dosta toga naučiti”, poručio je on.
Milan Radović iz Građanske alijanse je kazao da će pomno pratiti rad Demokrata.
“Posebno kad treba iskoristiti svaku priliku za pristup EU. To nam je zajednički cilj”, dodao je on.
Predsjednik NAU Ferhat Dinoša rekao je da zna da su jedna od bitnih stranaka koja tvori vlast na čelu sa Spajićem i od koje zavisi dalji put države.
“Dio vlasti su i albanske partije. Neizostavno svi moraju znati da Crna Gora ima državotvorne nacionalne manjine”, rekao je on.
Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović rekao je da su odnosi HGI i Demokrata uvijek bili korektni.
“Spajala nas Crna Gora i njena budućnost”, kazao je Vuksanović.
Prema riječima Slavena Radunovića iz NSD, članovi Demokrata su im bili baborci u mnogim bitkama, pa i 30. avgusta kad su, kako je kazao, oslobodili Crnu Goru.
“Moramo ponuditi građanima stabilnost i predvidivost”, rekao je Radunović.
Potpredsjednik Vlade i ministar sporta Dragoslav Šćekić je kazao da nikada nije potrebnije jedinstvo i zajedništvo građanima Crne Gore nego danas.
“Građanima su potrebne istinske promjene”, zaključio je Šćekić.
Politika
Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.
Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.
“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.
Politika
Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture
Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.
“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.
Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.
“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.
Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:
“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.
Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.
“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.
Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.
“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.
Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.
“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.
Politika
“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku
Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.
Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.
Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.
Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.
Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.
Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.
Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.
Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.
-
Hronika16 сати ranijePolicija u Botunu spriječila nezakonitu eksploataciju šljunka
-
Zeta3 дана ranijePolitičkim partijama u Zeti 45 hiljada eura iz budžeta
-
Sport10 сати ranijeKarate klub „Zeta“ ponovo među najboljima
-
Hronika2 дана ranijeŽena skočila sa Vukovačkog mosta, preživjela i prevezena u KCCG
-
Događaji4 дана ranijeFestival „Zetsko kolo“ u KIC-u „Zeta“ – praznik folklora i tradicije
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Građani na referendumu poslaće poruku Radunoviću
-
Zeta3 дана ranijeOpština Zeta planira budžet od 13 miliona eura za narednu godinu
-
Zeta3 дана ranijeBrajović: Zećani neće dozvoliti da drugi odlučuju o njima i njihovoj Zeti


