Politika

Mandić najavljuje rekonstrukciju Vlade, dio resora dobija ZBCG

Za nekoliko mjeseci nakon Nove godine trebalo bi da uslijedi rekonstrukcija Vlade Crne Gore, saopštio je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) u izjavi za Tanjug.

Mandić je kazao da su vrlo precizno određena minisitarstva koja treba da dobije koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG).

On je govoreći o rekonstrukciji Vlade, podsjetio na potpisani sporazum i kaže da postoji čvrst dogovor.

“Za nekoliko mjeseci nakon Nove godine trebalo bi da uslijedi rekonstrukcija Vlade, vrlo su precizno određena minsitarstva koja treba da dobije ZBCG. Očekujem da će naši ministri kada preuzmu dužnost nastaviti da rade ovaj posao koji mi radimo već godinama, ali ne kao opozicija nego kao vlast, da obezbijedimo potpunu stabilnost u Crnoj Gori a potom da izgradimo odnose sa Srbijom kakve zaslužuje i Crna Gora i Srbija”, kazao je Mandić u intervjuu za Tanjug, poručujući da je cilj ekonomsko umrežavanje sa Srbijom.

Mogućnost rekonstrukcije kabineta premijera Milojka Spajića u prvoj polovini naredne godine već neko vrijeme je u žiži javnosti.

U sporazumu o formiranju vlasti se navodi da rekonstrukcije Vlade podrazumijeva da politički subjekti Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP) (koje su dio ZBCG) predlože kandidate za potpredsjednika Vlade za infrastrukturu, ministra saobraćaja, ministra prosvjete, ministra turizma i ministra prostornog planiranja i urbanizma.

Izvor: RTCG

Sledeće

Bečić izabran za predsjednika Demokrata

Ne propustite

Knežević jednoglasno izabran za predsjednika Demokratske narodne partije

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Skupština podržala ustavne promjene: Prihvaćeni amandmani 17 do 21

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku.

Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici su raspravljali o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.

Ustavne promjene podržalo je svih 68 poslanika koji su glasali.

Bila je neophodna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa.

Takođe, poslanici su sa istim brojem glasova usvojili i Predlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana.

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.

Politika

Da li je Milan Knežević bio vojnik?

Milan Knežević danas je jedan od najglasnijih političara kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Srbiji i srpskom patriotizmu. Posljednjih mjeseci posebno je aktivan u inicijativi da Crna Gora povuče priznanje Kosova. Juče je koristio parolu „Služimo Srbiji“, koja je vezana za odnos prema Vojsci Srbije. I upravo tu otvorio jedno pitanje: da li je Milan Knežević ikada bio vojnik i da li je ikada služio vojni rok?

Javnost to, barem iz dostupnih podataka, ne zna.

Ako danas pozdravlja i koristi vojnički slogan „Služimo Srbiji“, koji govori o generacijama koje su nosile uniformu i bile spremne da polože život, posebno na Kosovu i Metohiji, onda bi bilo sasvim prirodno da javnosti kaže gdje je i kada on nosio vojnu uniformu.

Knežević je rođen 1980. godine. Godine 1999, kada je počeo rat na Kosovu i Metohiji i NATO bombardovanje SR Jugoslavije, imao je 19 godina. Tada su mnogi njegovi vršnjaci oblačili uniforme i odlazili tamo gdje su bili raspoređeni. Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula tek u avgustu 2006. godine. Dakle, 1999. godine, kada je Knežević imao 19 godina, vojna obaveza još je postojala.
Njegovi vršnjaci su tada branili Kosovo, a neki se nikada nijesu vratili kući sa služenja vojnog roka.

Ako danas iz skupštinske fotelje pokreće inicijative za povlačenje priznanja Kosova, govori o patriotizmu i poziva na čuvanje sjećanja na one koji su Kosovo branili, onda je sasvim legitimno postaviti i još jedno pitanje:
Gdje je bio kada se Kosovo branilo iz rovova?

Izvor: Press online