Manjinska tehnička vlada je u tri postizborna mjeseca isplatila više od 4,1 milion za ugovore o djelu, koji su vrsta zapošljavanja, koji bi na nivou centralne administracije trebalo da budu izuzetak, a ne pravilo, ali to već godinama nije slučaj, već su postali nepresušni mehanizam za partijska zapošljavanja, koja god vlast da je u pitanju. Iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) “Danu” je saopšteno da je u junu, mjesecu kada su održani vanredni parlamentarni izbori, za ugovore o djelu iz trezora isplaćeno preko 1,4 miliona eura, u julu više od 1,3 miliona, dok je u avgustu za te svrhe iz državne kase, koju pune svi građani, izdvojeno oko 1,3 miliona.
Kako navode iz te nevladine organizacije, u maju su isplaćene oko 993 hiljade eura za ugovore o djelu, “pa je očito izborna utakmica imala uticaja na rast broja ovih zaposlenja, kojima se ne samo zakidaju zaposleni, već i država za pripadajuće poreze na zarade”. U konkretnom, kako objašnjavaju, suštinski se ne radi o povremenim, nego o stalnim poslovima, ali su oni prečica za nezakoniti ulazak u državnu upravu, jer se na taj način izbjegava redovna zakonska procedura za zapošljavanje državnih službenika i namještenika.
“Istovremeno, javna uprava se puni partijskim i podobnim kadrom, koji je dobrim dijelom nekompetentan, umjesto da u državnoj upravi radi najsposobniji kadar, jer jedino takvi mogu biti na usluzi građanstvu, za šta se, uostalom, i dobijaju plate”, ističu iz ASP-a.
Budžetom za ovu godinu za ugovore o djelu predviđeno je preko 16 miliona eura i taj trošak narasta iz godine u godinu, iako je Državna revizorska institucija još 2012. godine ukazala na ovu lošu praksu i preporučila da ona bude samo izuzetna.
Kroz ovaj vid zapošljavanja štetu trpe i zaposleni, jer im se ne uračunava penzioni staž, ali i država, jer se ne plaćaju potrebni pripadajući porezi, a najviše građani, pošto ne dobijaju pravovremene i kvalitetne usluge, kakve bi trebalo da im pruža javna uprava.
“Budući da se državni organi kontinuirano oglušuju i, vođeni partijskim interesima, ne pada im na pamet da riješe ovaj problem, to se čini opravdanim da se kroz odgovarajuće izmjene krivičnog zakonodavstva targetira i kroz tu oblast riješi ovaj problem, a kako bi se odgovorni u državnim organima natjerali da poštuju zakone ove zemlje”, smatraju u ASP-u.
Bez prava iz radnog odnosa
Ugovor o djelu ne znači zasnivanje radnog odnosa, jer lice angažovano po tom osnovu nema prava iz radnog odnosa i na njega se ne primjenjuje Zakon o radu. Ugovor o djelu je često korišćena forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan. Međutim, u državnim institucijama je to često korišćeni mehanizam za zapošljavanje, čak i na mjestima koja su propisana sistematizacijom.
Ugovor o djelu je dvostran pravni posao, što, između ostalog, znači da se obje ugovorne strane obavezuju na izvršenje obaveza preuzetih ugovorom. Dakle, naručilac posla se obavezuje da za izvršeni posao isplati naknadu u tačno određenom iznosu i u tačno utvrđenom roku, najčešće poslije završetka posla radi kojeg je sklopljen ugovor. A izvršilac posla se obavezuje da u određenom roku obavi konkretan posao za potrebe naručioca.
DRI je utvrdila da su državni organi od 2016. do 2019. godine na ugovore o djelu potrošili 31,5 miliona eura, a da su planirana sredstva Zakonom o budžetu za te ugovore bila 22,9 miliona u istom periodu, što znači da su planirani iznos sredstava premašili za osam i po miliona.
DRI je utvrdila da su državni organi isplaćivali izdatke po osnovu ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa stavki – ostale naknade, izrada i održavanje sistema, ostale usluge, konsultantske usluge.
Izvor: Dan
