Politika

Građanima akcija “Stop Inflaciji” a članovima partija ugovor o dijelu

Manjinska tehnička vlada je u tri postizborna mjeseca isplatila više od 4,1 milion za ugovore o djelu, koji su vrsta zapošljavanja, koji bi na nivou centralne administracije trebalo da budu izuzetak, a ne pravilo, ali to već godinama nije slučaj, već su postali nepresušni mehanizam za partijska zapošljavanja, koja god vlast da je u pitanju. Iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) “Danu” je saopšteno da je u junu, mjesecu kada su održani vanredni parlamentarni izbori, za ugovore o djelu iz trezora isplaćeno preko 1,4 miliona eura, u julu više od 1,3 miliona, dok je u avgustu za te svrhe iz državne kase, koju pune svi građani, izdvojeno oko 1,3 miliona.

Kako navode iz te nevladine organizacije, u maju su isplaćene oko 993 hiljade eura za ugovore o djelu, “pa je očito izborna utakmica imala uticaja na rast broja ovih zaposlenja, kojima se ne samo zakidaju zaposleni, već i država za pripadajuće poreze na zarade”. U konkretnom, kako objašnjavaju, suštinski se ne radi o povremenim, nego o stalnim poslovima, ali su oni prečica za nezakoniti ulazak u državnu upravu, jer se na taj način izbjegava redovna zakonska procedura za zapošljavanje državnih službenika i namještenika.

“Istovremeno, javna uprava se puni partijskim i podobnim kadrom, koji je dobrim dijelom nekompetentan, umjesto da u državnoj upravi radi najsposobniji kadar, jer jedino takvi mogu biti na usluzi građanstvu, za šta se, uostalom, i dobijaju plate”, ističu iz ASP-a.

Budžetom za ovu godinu za ugovore o djelu predviđeno je preko 16 miliona eura i taj trošak narasta iz godine u godinu, iako je Državna revizorska institucija još 2012. godine ukazala na ovu lošu praksu i preporučila da ona bude samo izuzetna.

Kroz ovaj vid zapošljavanja štetu trpe i zaposleni, jer im se ne uračunava penzioni staž, ali i država, jer se ne plaćaju potrebni pripadajući porezi, a najviše građani, pošto ne dobijaju pravovremene i kvalitetne usluge, kakve bi trebalo da im pruža javna uprava.

“Budući da se državni organi kontinuirano oglušuju i, vođeni partijskim interesima, ne pada im na pamet da riješe ovaj problem, to se čini opravdanim da se kroz odgovarajuće izmjene krivičnog zakonodavstva targetira i kroz tu oblast riješi ovaj problem, a kako bi se odgovorni u državnim organima natjerali da poštuju zakone ove zemlje”, smatraju u ASP-u.

Bez prava iz radnog odnosa

Ugovor o djelu ne znači zasnivanje radnog odnosa, jer lice angažovano po tom osnovu nema prava iz radnog odnosa i na njega se ne primjenjuje Zakon o radu. Ugovor o djelu je često korišćena forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan. Međutim, u državnim institucijama je to često korišćeni mehanizam za zapošljavanje, čak i na mjestima koja su propisana sistematizacijom.

Ugovor o djelu je dvostran pravni posao, što, između ostalog, znači da se obje ugovorne strane obavezuju na izvršenje obaveza preuzetih ugovorom. Dakle, naručilac posla se obavezuje da za izvršeni posao isplati naknadu u tačno određenom iznosu i u tačno utvrđenom roku, najčešće poslije završetka posla radi kojeg je sklopljen ugovor. A izvršilac posla se obavezuje da u određenom roku obavi konkretan posao za potrebe naručioca.

DRI je utvrdila da su državni organi od 2016. do 2019. godine na ugovore o djelu potrošili 31,5 miliona eura, a da su planirana sredstva Zakonom o budžetu za te ugovore bila 22,9 miliona u istom periodu, što znači da su planirani iznos sredstava premašili za osam i po miliona.

DRI je utvrdila da su državni organi isplaćivali izdatke po osnovu ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa stavki – ostale naknade, izrada i održavanje sistema, ostale usluge, konsultantske usluge.

Izvor: Dan

Sledeće

PES: Lazović palio vatromet kad je Abazović pravio vladu s DPS-om

Ne propustite

PES: Ćinćur po dogovoru sa nalogodavcima šteti svojoj partiji

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti

Politika

Mujović: Nema prekida radova u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.

Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.

“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.

Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.

“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.

Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.

Politika

Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada

Arhiva

Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Protest je zakazan za 11 časova.

Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.