Priroda i društvo
Agencija za zaštitu životne sredine dozvolila devastaciju na Marezi
Agencija za zaštitu životne sredine donijela je rješenje kojim se dozvoljava investitoru da vrši radnje gradnje i nasipanja šutom, na zemljištu koje je klasifikovano kao poljoprivredno, koje predstavlja prirodno stanište za mnoge vrste ptica, vodozemaca i biljaka i koje je, na koncu, dio parka prirode ,,Dolina rijeke Zeta“.
Kako su u Rješenju obrazložili, investitoru se dozvoljava da vrši radnje i aktivosnoti ,,u vidu sanacije parcele i ograđivanja iste“. Ako je iko bio na terenu, mogao je da konstatuje da se pomenuto zemljište sanira tonama kamena i šuta i da se pomenute aktivnosti ne mogu podvesti pod održivu gradnju, kakva bi mogla biti moguća u ovoj zoni parka prirode.

Da podsjetimo da je investitor krenuo u proces izgradnje mnogo prije nego je dobio dozvolu, a da je svjestan da ne radi baš po propisima, najbolje pokazuje činjenica da je radove, često izvodio vikendom i u toku državnih praznika.
Na ovaj način Agencija, koja je i sama konstatovala da se poslednjih 13 godina nisu proslavili u ažurnosti i očuvanju životne sredine, omogućila, započinjanje procesa devastacije mareškog ekosistema, vrlo značajnog područja u okviru parka prirode Rijeka Zeta.
Ovaj slučaj može samo biti presedan koji će trasirati (da ne kađemo betonirati) put da reon koji pripada parku priorde, a dodatno se nalazi između spomenika prirode Pećina Magara, slivova rijaka Matica i Trešnica i ekološki vrlo značajne Lužnice – završi kao industrijska zona.
Na osnovu dopunjene dokumentacije koju je priložio investitor, u Rješenju se navodi da je svrha planiranih radnji i aktivnosti ,,zaštita košnica od krađe“. Građani mogu prosuditi, a vrijeme će pokazati koliko je izvjesno da će pored samog puta zaista postavljene košnice.
Iz Agencije ne vide kontradikciju u sopstvenom Rješenju u kojem se navodi da je parcela koja pripada zoni III Parka priorde, ,,nasuta tamponom i kamenjem“ i da to, po rijećim investotria neće ni u kojoj mjeri uticati na biljni i životinjski svijet.
Na kraju, ako su ,,stručnjaci“ iz Agencije konstatovali i s tim u vezi sigurni, da ovo jeste način kako se uspotavlja pčelarska proizvodnja, onda se nadamo srećnoj raboti. Međutim, ako je ovo još jedan ,,propust“ etablirane ,,elite“ koja drži mnoge zakulisne konsenzuse i status quo dogogodišnje nesposobnosti, nerada i žmurenja na podobne, onda je jasno sa kojih adresa prioritetno dolazi devalviranje termina i statusa ekološke države.
Iako je Mareza danas, ili makar to što je ostalo od nje, dio zaštićenog područja – Parka prirode Zeta – u realnosti smo svjedoci mnogim, očiglednim devastacijam, ne samo ekosistema, već i životnog prostora lokalnog stanovništva. Nadležne adrese već više od petnaest godina ne pokazuju volu da sačuvaju ovaj zeleni dragulj.
Izvor: Portal Kombinat
Priroda i društvo
Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene
Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.
Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.
Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.
Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.
“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.
Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.
“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.
Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.
“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.
Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.
Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.
Izvor: RTCG
Priroda i društvo
Podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju se akcize za gorivo
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da se kao podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju akcize za gorivo.
“Kao što je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije obećao i za šta se u proteklom periodu snažno zalagao, Ministarstvo nastavlja da ispunjava data obećanja i preduzima konkretne korake u pružanju podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Danas su zvanično upućene instrukcije Ministarstvu finansija za prvu isplatu povrata akciza na gorivo za 2025. godinu. Realizacijom ove mjere Ministarstvo potvrđuje odlučnost da kroz konkretne mjere Agrobudžeta pruži snažnu podršku poljoprivrednicima, stavljajući domaće proizvođače na prvo mjesto i štiteći interese domaće proizvodnje”, ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su dodali da će podršku ostvariti više od 9.335 poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.
“Sredstva će biti na računima poljoprivrednika već početkom sljedeće sedmice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja odgovorno i odlučno da sprovodi mjere podrške i ispunjava obećanja usmjerena ka unapređenju položaja domaćih poljoprivrednih proizvođača”, piše u saopštenju.
Priroda i društvo
Šimun: Sva djeca mogu da se upišu, ali ne i da borave u vrtiću
Ministarstvo zdravlja poslalo je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija uputstvo za postupanje prilikom prijema djece u vrtiće, a povodom toga što se od septembra primjenjuje nova zakonska norma prema kojoj u javnim i privatnim vrtićima neće moći da borave predškolci ako nijesu vakcinisani, a da za takav status ne postoji opravdan razlog.
Ta novina propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koji je usvojen početkom godine.
U dopisu Ministarstva zdravlja, koji su pojedini roditelji objavili na društvenim mrežama, a koji je potpisao ministar Vojislav Šimun navedeno je da nakon sastanka održanog 18. avgusta u prostorijama Ministarstva zdravlja, kojem su prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, domova zdravlja i predškolskih ustanova, postignut je dogovor u vezi s postupanjem prilikom izdavanja i tumačenja potvrda o vakcinalnom statsusu djece i njihovom prijemu i boravku u predškolskim ustanovama. U tom dokumentu je navedeno da je potrebno da sve javne i privatne predškolske ustanove budu obaviještene kako se postupa prilikom prijema djece.
“Dijete kojem je izdata potvrda da je vakcinalni status uredan ispunjava zakonom propisani uslov za boravak u predškolskoj ustanovi i može boraviti u predškolskoj ustanovi. Takođe, i dijete kojem vakcinalni status nije uredan, uz napomenu da postoji opravdan razlog za kašnjenje u sprovođenju imunizacije, ispunjava zakonom propisan uslov za boravak i može boraviti u predškolskoj ustanovi”, naveo je ministar Šimun.
Dodao je da dijete kojem je izdata potvrda da vakcinalni status nije uredan, a za takav status ne postoji opravdan razlog, ne ispunjava zakonom propisan uslov za boravak u predškolskoj ustanovi i ne može boraviti u vrtiću.
Pobjeda je povodom ovog dopisa pisala Ministarstvu zdravlja, u vezi sa, pored ostalog, podacima vakcinisane, odnosno nevakcinisane djece, te od njih očekujemo odgovore.
Direktorica podgoričkog vrtića JPU ,,Ljubica Popović“ Vesna Nikolić kazala je juče za Pobjedu da će se od septembra u vrtićima primjenjivati zakonsko rješenje da djeca koja nijesu vakcinisana ne mogu da borave u tim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Ona je objasnila da roditelji mogu da upišu dijete i da potpišu ugovore sa vrtićem, ali da će dijete moći da dođe u vrtić tek kada se ispoštuju uslovi koje propisuju organi zaduženi za poslove zdravlja. Nikolić je obrazložila da se upis u vrtiće obavlja jednom godišnje, kada se i formiraju vaspitne grupe.
“Ne bi bilo pedagoški opravdano da se djeca isključe iz vrtića za cijelu godinu. Kada se ispoštuju uslovi koje propisuju organi zaduženi za poslove zdravlja, djeca će moći da borave u vrtiću”, istakla je ona.
Nikolić dodaje da će roditelji moći da opravdaju odsustvo djeteta koje nije vakcinisano potvrdom da nije vakcinisano, kako ne bi plaćali troškove vrtića. Za boravak u vrtiću od tri do pet godina plaća se 49 eura, a za djecu do tri godine 50 eura.
“To je naš maksimum kojem smo pribjegli da djeca ne izgube pravo na boravak u vrtiću”, rekla je Nikolić.
Dok se upis u vrtiće obavlja pod uslovom obavezne imunizacije, Ustavni sud analizira da li je usvojeno zakonsko rješenje u skladu sa Ustavom. Kada je zakonsko rješenje usvojeno početkom godine, Ustavnom sudu su stigle tri inicijative kojima se traži da se ispita ta norma, odnosno da se ocijeni ustanovnost članova 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Iz Ustavnog suda nedavno je saopšteno da će u septembru otvoriti javnu raspravu o uslovljavanju upisa u vrtiće obaveznom vakcinacijom.
Zakonsko rješenje koje je usvojeno početkom ove godine nije se moglo retroaktivno primjenjivati, pa su djeca, koja su upisana od septembra prošle godine, a nijesu vakcinisana, do sada neometano pohađala predškolske ustanove.
Izvor: Pobjeda
-
Hronika1 дан ranijeHapšenje Zećanina razotkrilo policijsko ćutanje o tuči u Tuzima?
-
Politika2 дана ranijeKako je Milan Knežević obmanuo javnost?
-
Zeta4 дана ranijeOpština Zeta podržala šest preduzetnica sa ukupno 15.000 eura
-
Kolumne3 дана ranijeManjinska prava i jezik ili kopanje etničkih rovova kroz Crnu Goru?
-
Politika3 дана ranijeDragović: Ne može DNP sa servilnošću prema Vučiću da ima političku snagu u Crnoj Gori
-
Region1 дан ranijeBivši srpski fudbaler uhapšen u Portugalu sa kokainom vrednim 70 miliona
-
Priroda i društvo1 дан ranijeŠimun: Sva djeca mogu da se upišu, ali ne i da borave u vrtiću
-
Politika2 дана ranijeSpajić: Tužno je gledati Kneževića koji izvršava zadatke svog (ne)formalnog šefa iz Beograda


You must be logged in to post a comment Login