Priroda i društvo

Agencija za zaštitu životne sredine dozvolila devastaciju na Marezi

Agencija za zaštitu životne sredine donijela je rješenje kojim se dozvoljava investitoru da vrši radnje gradnje i nasipanja šutom, na zemljištu koje je klasifikovano kao poljoprivredno, koje predstavlja prirodno stanište za mnoge vrste ptica, vodozemaca i biljaka i koje je, na koncu, dio parka prirode ,,Dolina rijeke Zeta“.

Kako su u Rješenju obrazložili, investitoru se dozvoljava da vrši radnje i aktivosnoti ,,u vidu sanacije parcele i ograđivanja iste“. Ako je iko bio na terenu, mogao je da konstatuje da se pomenuto zemljište sanira tonama kamena i šuta i da se pomenute aktivnosti ne mogu podvesti pod održivu gradnju, kakva bi mogla biti moguća u ovoj zoni parka prirode.

agencija rješennje mareza

Da podsjetimo da je investitor krenuo u proces izgradnje mnogo prije nego je dobio dozvolu, a da je svjestan da ne radi baš po propisima, najbolje pokazuje činjenica da je radove, često izvodio vikendom i u toku državnih praznika.

Na ovaj način Agencija, koja je i sama konstatovala da se poslednjih 13 godina nisu proslavili u ažurnosti i očuvanju životne sredine, omogućila, započinjanje procesa devastacije mareškog ekosistema, vrlo značajnog područja u okviru parka prirode Rijeka Zeta.

Ovaj slučaj može samo biti presedan koji će trasirati (da ne kađemo betonirati) put da reon koji pripada parku priorde, a dodatno se nalazi između spomenika prirode Pećina Magara, slivova rijaka Matica i Trešnica i ekološki vrlo značajne Lužnice – završi kao industrijska zona.

Na osnovu dopunjene dokumentacije koju je priložio investitor, u Rješenju se navodi da je svrha planiranih radnji i aktivnosti ,,zaštita košnica od krađe“. Građani mogu prosuditi, a vrijeme će pokazati koliko je izvjesno da će pored samog puta zaista postavljene košnice.

Iz Agencije ne vide kontradikciju u sopstvenom Rješenju u kojem se navodi da je parcela koja pripada zoni III Parka priorde, ,,nasuta tamponom i kamenjem“ i da to, po rijećim investotria neće ni u kojoj mjeri uticati na biljni i životinjski svijet.

Na kraju, ako su ,,stručnjaci“ iz Agencije konstatovali i s tim u vezi sigurni, da ovo jeste način kako se uspotavlja pčelarska proizvodnja, onda se nadamo srećnoj raboti. Međutim, ako je ovo još jedan ,,propust“ etablirane ,,elite“ koja drži mnoge zakulisne konsenzuse i status quo dogogodišnje nesposobnosti, nerada i žmurenja na podobne, onda je jasno sa kojih adresa prioritetno dolazi devalviranje termina i statusa ekološke države.

Iako je Mareza danas, ili makar to što je ostalo od nje, dio zaštićenog područja – Parka prirode Zeta – u realnosti smo svjedoci mnogim, očiglednim devastacijam, ne samo ekosistema, već i životnog prostora lokalnog stanovništva. Nadležne adrese već više od petnaest godina ne pokazuju volu da sačuvaju ovaj zeleni dragulj.

Izvor: Portal Kombinat

Slične teme:agencija za zaštitu životne sredine devastacija mareza milan gazdić park prirode zeta

Sledeće

“Vidovdanska povelja” Milanu Kneževiću za roman “Obala nesanice”

Ne propustite

Podgorička „Čistoća“ trošila novac na cvijeće i slatkiše

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Strani influenseri donijeli opasan trend „surfovanja“ na teretnim vozovima

screenshot

Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.

Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.

Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели NotMe (@im_just_notme)

Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.

Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.

Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.

Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.

Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.

Izvor: Volim Danilovgrad

Priroda i društvo

Poljoprivrednici ne osiguravaju zasade i mašine

Podrška za osiguranje u poljoprivredi otvorena je do 26. oktobra. Za sada, kako je kazala za „Dan“ Zorica Pavićević, rukovoditeljka Službe za poljoprivredu, nijesu imali zainteresovanih aplikanata.

Za ovu mjeru opredijeljeno je 10.000 eura. Pavićević objašnjava da se osiguranje odnosi na mašine, priključne mehanizacije, objekte, sve što aplikant osigura u polisi.

“Podržavamo poljoprivredne proizvođače, ali naglašavam da do sada nijesmo imali nijednog aplikanta. Ponovili smo javni pozov, ali sumnjamo da ćemo ih uopšte imati. Za tu mjeru jako je slab odziv. Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje jedan dio, a mi izdvajamo 20 odsto. Tu godinama nema zainteresovanih. Dešavali su se i požari u određenim predjelima i očekivali smo da će aplikanata biti, ali interesovanje je malo”, kazala je Pavićević.

Podrška za voćarstvo otvorena je do 1. novembra.

“Ovu podršku podržavamo sa 70 procenata od ukupnog iznosa, odnosno maksimalno 700 eura. U fakturi mogu biti različite voćne vrste uključujući i maslinu. Za tu mjeru opredijeljeno je 13.000 eura”, ističe Pavićević.

Ratarstvo podržavaju sa 2.000 eura, a javni poziv je otvoren do 30. novembra.

“Samo jedan aplikant se javlja na ovaj javni poziv u zadnje dvije godine. U pitanju je mjera za mehanizovanu berbu kukuruza. Do 30. avgusta imali smo mjeru za strna žita, a pošto se kukuruz bere sezonski imamo ovu posebnu mjeru koja je otvorena do 30. novembra. Na raspolaganju imamo 2.000 eura, a aplikantu se može dati 150 eura po hektaru za berbu kukuruza”, kaže Pavićević.

Ona je istakla da je do sada realizovano 750.000 eura bespovratne podrške za 670 poljoprivrednih proizvođača.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Sajam „Najbolje iz Crne Gore“ u Podgorici: Među izlagačima i proizvođači iz Zete

Trinaesti nacionalni sajam „Najbolje iz Crne Gore“, koji okuplja domaće proizvođače i promoviše tradicionalne proizvode, biće održan 16. i 17, kao i 19. i 20. oktobra u tržnom centru BIG Fashion u Podgorici. Među učesnicima ovogodišnje manifestacije naći će se i proizvođači iz Zete.

Sajam, koji se organizuje već više od decenije, okupiće proizvođače iz brojnih crnogorskih opština, među kojima su Kotor, Bar, Ulcinj, Zeta, Podgorica, Tuzi, Danilovgrad, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Plužine i Žabljak.

Posjetioci će imati priliku da besplatno degustiraju i po sajamskim uslovima kupe različite domaće proizvode, među kojima su tradicionalni mliječni i mesni delikatesi, med i pčelinji proizvodi, masline i maslinovo ulje, crnogorska vina, prirodni sokovi, organsko voće i povrće, kao i ljekovito bilje.

Manifestacija ima za cilj promociju domaće proizvodnje, povezivanje proizvođača sa potrošačima i jačanje svijesti o značaju kupovine lokalnih proizvoda. Poseban akcenat stavljen je na podršku malim preduzetnicima koji svojim radom doprinose očuvanju tradicionalnih načina proizvodnje i autentičnih crnogorskih ukusa.

„Cilj nam je da proizvođačima obezbijedimo maksimalnu vidljivost na tržištu, a građanima i posjetiocima pružimo priliku da iz prve ruke otkriju i podrže vrhunski kvalitet domaće izrade. Očekujemo da će sajam, kao i prethodnih godina, posjetiti nekoliko desetina hiljada ljudi koji prepoznaju vrijednost i emociju uloženu u svaki domaći proizvod“, ističu organizatori.

Učešće proizvođača iz Zete predstavlja priliku za dodatnu promociju lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali i za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i širenje tržišta.

Organizatori pozivaju građane da posjete sajam i podrže domaće proizvođače, naglašavajući da kupovina lokalnih proizvoda doprinosi razvoju domaće privrede.

Ulaz na sajam je besplatan.