Hapšenje dvadesetosmogodišnjeg Nemanje Raičevića iz Zete, za kojim je bila raspisana nacionalna potjernica radi izdržavanja zatvorske kazne, otvorilo je niz pitanja o postupanju Uprave policije nakon incidenta početkom avgusta u Tuzima, u kojem je A.P. zadobio teške povrede glave i zbog njih bio operisan.

Crnogorska javnost o ovom slučaju nije obaviještena zvaničnim saopštenjem policije. Informacije o masovnoj tuči prvo su se pojavile na Telegram kanalu „Medeni sve zna“, koji se povezuje sa odbjeglim Milošem Medenicom, a potom su o slučaju izvještavali Portal Adria i drugi mediji.

Prema informacijama koje je objavila Adria, do incidenta je došlo tokom žurke u jednom ugostiteljskom objektu u Tuzima, kojoj je prisustvovalo nekoliko desetina ljudi. Tokom sukoba, prema njihovim saznanjima, učesnici su se međusobno gađali flašama, a A.P. je zadobio teške povrede glave. Nakon toga prevezen je u Klinički centar Crne Gore, gdje je operisan.

„Na žurci je bilo nekoliko desetina ljudi… Došlo je do tuče, ljudi su se gađali flašama… Tada je A.P. teško povrijeđena glava… Oko ponoći je došla interventna policija…“, ispričao je sagovornik Adrije.

Uprkos težini povreda i intervenciji policije, Uprava policije se o ovom događaju nije javno oglašavala. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, međutim, potvrdilo je Adriji da je o slučaju upoznato.

„Informišemo vas da je o istom obaviještena državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, kao i da su dati nalozi službenicima Uprave policije kako bi se preduzele sve zakonom predviđene mjere i radnje“, naveli su iz ODT-a.

Nije precizirano kakve su konkretno radnje naložene, da li je do sada identifikovana osoba odgovorna za teške povrede A.P. niti da li je neko od učesnika sukoba procesuiran.

Dodatnu pažnju slučaj je dobio zbog tvrdnji objavljenih na Telegram kanalu „Medeni sve zna“. U objavi koja se pripisuje Milošu Medenici tvrdi se da se incident dogodio u restoranu „Zbelj“ u Tuzima, na žurci koju su, prema tim navodima, organizovale osobe bliske pojedinim funkcionerima Demokrata i bezbjednosnog sektora.

Te tvrdnje za sada nijesu potvrđene od nadležnih institucija, pa ostaje nepoznato ko je organizovao događaj, ko mu je prisustvovao i da li postoji bilo kakva politička ili druga veza organizatora sa predstavnicima bezbjednosnog sektora.

Posebno pitanje otvoreno je informacijom da je na istoj žurci navodno bio i Nemanja Raičević iz Zete, iako je za njim u tom trenutku bila raspisana nacionalna potjernica zbog odlaska na izdržavanje zatvorske kazne.

Prema tvrdnjama iz objave na Telegramu, Raičević je nakon dolaska policije uspio da pobjegne, a tokom bjekstva navodno je oštetio više vozila. Ni ove navode Uprava policije do sada nije javno potvrdila.

Ono što jeste potvrđeno jeste da je Raičević naknadno uhapšen. Uprava policije saopštila je da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica locirali i lišili slobode N.R. (28), za kojim je bila raspisana nacionalna potjernica.

„N. R. je ovom prilikom pokušao da pobjegne policijskim službenicima. Nakon obrade, N. R. je sproveden u UIKS radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 20 mjeseci na koju je osuđen zbog KD ugrožavanje sigurnosti“, saopšteno je iz policije.

Iz Uprave policije tada je navedeno i da je Raičević prilikom hapšenja ometao policijske službenike, zbog čega je protiv njega podnijeta prekršajna prijava u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru.

Dvije verzije mjesta hapšenja

Dodatnu nedoumicu u čitavom slučaju stvaraju i različite informacije o tome gdje je Raičević zapravo uhapšen.

U objavi na Telegram kanalu „Medeni sve zna“ tvrdi se da je Raičević uhapšen 6. avgusta u Donjoj Gorici. S druge strane, „Vijesti“ su, pozivajući se na svoj izvor i nezvaničnu potvrdu iz Uprave policije, objavile da je Raičević lociran i uhapšen u selu Vuksanlekići, na putu ka Sukuruću, na teritoriji Tuzi.

„Bilo je primjetno prisustvo policijskih službenika – i uniformisanih, koji su kontrolisali svako vozilo, ali i službenika kriminalističke policije u civilu. Nešto prije 22 sata, Raičević je uhapšen u selu Vuksanlekići, na putu za Sukurć“, kazao je tada sagovornik „Vijesti“.

Riječ je, dakle, o dvije različite verzije lokacije hapšenja – Donja Gorica i Vuksanlekići. Uprava policije bi zbog toga trebalo precizno da saopšti gdje je Raičević lociran i lišen slobode, posebno jer ta okolnost može biti značajna za utvrđivanje njegovog kretanja nakon događaja u Tuzima i provjeru tvrdnje da je prethodno uspio da pobjegne policiji.

Različite informacije dodatno dobijaju na značaju zbog činjenice da u podacima koje je policija dala medijima o njegovom hapšenju nije bilo pomena o tuči u Tuzima, niti o tome da li je Raičević nekoliko dana ranije bio na događaju na kojem je intervenisala policija.

Upravo ta okolnost otvara pitanje da li je njegovo hapšenje slučajno otkrilo događaj o kojem policija prethodno nije informisala javnost. Ukoliko se potvrdi da je Raičević zaista bio na žurci i da je pobjegao nakon dolaska policijskih službenika, nadležni bi morali da objasne kako je osoba za kojom je bila raspisana nacionalna potjernica uspjela da napusti mjesto na kojem je policija intervenisala.

Istovremeno, ostaje nejasno zbog čega javnost nije obaviještena o masovnoj tuči u kojoj je jedna osoba zadobila teške povrede i završila na operaciji, posebno imajući u vidu potvrdu tužilaštva da je državna tužiteljka obaviještena i da je policiji naloženo preduzimanje zakonom predviđenih mjera.

Odgovori nadležnih trebalo bi da razjasne ko je A.P. nanio teške povrede, da li je zbog toga neko procesuiran, ko je organizovao žurku, da li je Raičević bio među prisutnima dok se za njim tragalo, gdje je tačno uhapšen i šta se dešavalo između incidenta i njegovog hapšenja.

Ministarstvo zdravlja poslalo je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija uputstvo za postupanje prilikom prijema djece u vrtiće, a povodom toga što se od septembra primjenjuje nova zakonska norma prema kojoj u javnim i privatnim vrtićima neće moći da borave predškolci ako nijesu vakcinisani, a da za takav status ne postoji opravdan razlog.

Ta novina propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koji je usvojen početkom godine.

U dopisu Ministarstva zdravlja, koji su pojedini roditelji objavili na društvenim mrežama, a koji je potpisao ministar Vojislav Šimun navedeno je da nakon sastanka održanog 18. avgusta u prostorijama Ministarstva zdravlja, kojem su prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, domova zdravlja i predškolskih ustanova, postignut je dogovor u vezi s postupanjem prilikom izdavanja i tumačenja potvrda o vakcinalnom statsusu djece i njihovom prijemu i boravku u predškolskim ustanovama. U tom dokumentu je navedeno da je potrebno da sve javne i privatne predškolske ustanove budu obaviještene kako se postupa prilikom prijema djece.

“Dijete kojem je izdata potvrda da je vakcinalni status uredan ispunjava zakonom propisani uslov za boravak u predškolskoj ustanovi i može boraviti u predškolskoj ustanovi. Takođe, i dijete kojem vakcinalni status nije uredan, uz napomenu da postoji opravdan razlog za kašnjenje u sprovođenju imunizacije, ispunjava zakonom propisan uslov za boravak i može boraviti u predškolskoj ustanovi”,  naveo je ministar Šimun.

Dodao je da dijete kojem je izdata potvrda da vakcinalni status nije uredan, a za takav status ne postoji opravdan razlog, ne ispunjava zakonom propisan uslov za boravak u predškolskoj ustanovi i ne može boraviti u vrtiću.

Pobjeda je povodom ovog dopisa pisala Ministarstvu zdravlja, u vezi sa, pored ostalog, podacima vakcinisane, odnosno nevakcinisane djece, te od njih očekujemo odgovore.

Direktorica podgoričkog vrtića JPU ,,Ljubica Popović“ Vesna Nikolić kazala je juče za Pobjedu da će se od septembra u vrtićima primjenjivati zakonsko rješenje da djeca koja nijesu vakcinisana ne mogu da borave u tim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Ona je objasnila da roditelji mogu da upišu dijete i da potpišu ugovore sa vrtićem, ali da će dijete moći da dođe u vrtić tek kada se ispoštuju uslovi koje propisuju organi zaduženi za poslove zdravlja. Nikolić je obrazložila da se upis u vrtiće obavlja jednom godišnje, kada se i formiraju vaspitne grupe.

“Ne bi bilo pedagoški opravdano da se djeca isključe iz vrtića za cijelu godinu. Kada se ispoštuju uslovi koje propisuju organi zaduženi za poslove zdravlja, djeca će moći da borave u vrtiću”,  istakla je ona.

Nikolić dodaje da će roditelji moći da opravdaju odsustvo djeteta koje nije vakcinisano potvrdom da nije vakcinisano, kako ne bi plaćali troškove vrtića. Za boravak u vrtiću od tri do pet godina plaća se 49 eura, a za djecu do tri godine 50 eura.

“To je naš maksimum kojem smo pribjegli da djeca ne izgube pravo na boravak u vrtiću”,  rekla je Nikolić.

Dok se upis u vrtiće obavlja pod uslovom obavezne imunizacije, Ustavni sud analizira da li je usvojeno zakonsko rješenje u skladu sa Ustavom. Kada je zakonsko rješenje usvojeno početkom godine, Ustavnom sudu su stigle tri inicijative kojima se traži da se ispita ta norma, odnosno da se ocijeni ustanovnost članova 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Iz Ustavnog suda nedavno je saopšteno da će u septembru otvoriti javnu raspravu o uslovljavanju upisa u vrtiće obaveznom vakcinacijom.

Zakonsko rješenje koje je usvojeno početkom ove godine nije se moglo retroaktivno primjenjivati, pa su djeca, koja su upisana od septembra prošle godine, a nijesu vakcinisana, do sada neometano pohađala predškolske ustanove.

Izvor: Pobjeda

Dokumenti koje je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević predstavio javnosti kao dokaz da je crnogorski premijer Milojko Spajić od 2023. godine pripadnik Vojske Srbije mogli bi, zapravo, da imaju sasvim drugačije pravno značenje. Propisi Srbije, kao i sadržaj jednog od dokumenata koje je sam Knežević pokazao, ukazuju da je regulisanje vojne obaveze bilo povezano sa Spajićevim tadašnjim postupkom za otpust iz srpskog državljanstva.

Naime, propisi Srbije pokazuju da je Spajić, kao tadašnji državljanin te zemlje, morao da ima regulisanu vojnu obavezu kako bi mogao da završi postupak otpusta iz državljanstva.

Knežević je pokazao dokumenta za koja tvrdi da potvrđuju da je Spajić 17. februara 2023. podnio zahtjev u vezi sa prevođenjem u rezervni sastav, nakon čega je Centar Ministarstva odbrane Zvezdara donio odgovarajuće rješenje.

Međutim, postojanje tih dokumenata samo po sebi ne znači da je Spajić dobrovoljno odlučio da pristupi Vojsci Srbije, služi vojni rok ili postane profesionalni vojnik.

Za razumijevanje slučaja posebno je važan redosljed događaja, piše Bizniscg.me.

Spajić je 16. februara 2023, samo dan prije datuma na dokumentu koji je predstavio Knežević, javno priznao da ima državljanstvo Srbije i saopštio da je podnio zahtjev za otpust.

Prema dokumentaciji koju je pokazao Knežević, nekoliko dana kasnije doneseno je rješenje nadležnog organa Ministarstva odbrane Srbije o Spajićevom vojnom statusu.

Nekoliko mjeseci kasnije završen je postupak otpusta iz državljanstva. MUP Crne Gore potvrdio je da je Spajić 30. juna 2023. dostavio rješenje o otpustu iz državljanstva Srbije.

Takva hronologija ne dokazuje zbog čega je vojna dokumentacija nastala, ali predstavlja važan kontekst za njeno tumačenje.

Ključan je član 28 Zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji propisuje da državljanstvo može prestati otpustom ukoliko osoba, između ostalog:

„nema smetnji u pogledu vojne obaveze“.

Kako se navodi u analizi, MUP Srbije među dokumentacijom potrebnom muškarcima mlađim od 60 godina za otpust iz državljanstva navodi i uvjerenje vojnog odsjeka o regulisanoj vojnoj obavezi.

To znači da regulisanje vojnog statusa za Spajića nije bilo nevažno za postupak otpusta. Ipak, bez dodatnog objašnjenja nadležnih organa ne može se tvrditi da je njegovo konkretno prevođenje u rezervni sastav izvršeno isključivo zbog izlaska iz državljanstva.

Spajić je rođen 1987. i u februaru 2023. imao je 35 godina, što je bitno zbog srpskih propisa o vojnoj obavezi.

Prema navodima iz analize, državljani Srbije koji nisu služili vojni rok mogu nakon navršene 30. godine biti po službenoj dužnosti prevedeni u rezervni sastav.

Na zvaničnoj stranici Ambasade Srbije u Švajcarskoj navedeno je da za državljane Srbije koji nisu služili vojni rok centri Ministarstva odbrane po službenoj dužnosti donose rješenja o prevođenju u rezervni sastav kada navrše 30 godina.

Istovremeno se navodi da za državljane koji su izvršili zakonsku obavezu uvođenja u vojnu evidenciju ne postoji smetnja za otpust iz državljanstva.

To je važna razlika u odnosu na tvrdnju da je neko dobrovoljno odlučio da pristupi vojsci.

Srbija je od 1. januara 2011. obustavila obavezno služenje vojnog roka, ali nisu ukinute vojna evidencija i obaveze rezervnog sastava. Dobrovoljno služenje vojnog roka predstavlja potpuno drugačiju proceduru za koju se zainteresovana osoba posebno prijavljuje.

Zbog toga prevođenje u rezervni sastav samo po sebi nije dokaz da je neko dobrovoljno otišao u vojsku ili postao profesionalni vojnik.

Za Spajićev slučaj važan je i član 12 Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi Srbije. On predviđa da se vojni obveznik koji je podnio zahtjev za otpust iz državljanstva i o tome obavijestio nadležni organ ne poziva radi vršenja vojne obaveze dok se ne odluči o njegovom zahtjevu, uz zakonom propisane izuzetke.

Još značajniji je član 9 istog zakona, prema kojem vojna obaveza prestaje ako osobi prestane državljanstvo Republike Srbije.

Zato tvrdnja da je Spajić danas pripadnik Vojske Srbije ne može biti potvrđena samo na osnovu dokumenata iz februara 2023. godine.

Oni se odnose na period u kojem je još bio državljanin Srbije, dok je nekoliko mjeseci kasnije dobio otpust iz državljanstva.

Dokumenti koje je Knežević objavio svakako potvrđuju da je Spajić u tom periodu regulisao status pred organima Ministarstva odbrane Srbije i da je bio preveden u rezervni sastav.

Međutim, sami po sebi ne dokazuju da je njegova namjera bila da dobrovoljno stupi u Vojsku Srbije.

Naprotiv, zakonski okvir pokazuje da je kao tadašnji državljanin Srbije morao da ima regulisanu vojnu obavezu za postupak otpusta, kao i da se građani stariji od 30 godina koji nisu služili vojni rok mogu po službenoj dužnosti prevesti u rezervni sastav.

Zato ostaje otvoreno pitanje da li je Spajićevo regulisanje vojnog statusa bilo dio procedure povezane sa njegovim već pokrenutim izlaskom iz srpskog državljanstva ili je imalo neki drugi razlog.

To znači da se iz Kneževićevih dokumenata može zaključiti da je Spajić u februaru 2023. bio vojni obveznik i preveden u rezervni sastav, ali ne i da je dobrovoljno stupio u Vojsku Srbije ili da je danas njen pripadnik.