Premijer Milojko Spajić reagovao je na tvrdnje Milana Kneževića da je pripadnik Vojske Srbije, poručivši da je tužno gledati nekada retorički talentovanog i zanimljivog čovjeka kako, kako navodi, bespogovorno izvršava zadatke svog “(ne)formalnog šefa iz Beograda”, sa namjerom da uspori evropski put Crne Gore.

Knežević predstavio dokumenta Spajića potrebna za dobijanje otpusta iz državljanstva Srbije

“Tužno je gledati čovjeka koji je u prošlosti nesporno bio retorički talentovan i zanimljiv kako bespogovorno izvršava zadatke svog (ne)formalnog šefa iz Beograda, u namjeri da na sve načine uspori evropski put sopstvene zemlje. Ali, svak’ ima pravo na svoje favorite u susjednoj zemlji: moji su najbolji sportisti i sportistkinje na svijetu koje je Srbija dala, dok je gospodin Knežević oduševljen trilingom koji nosi slična prezimena: Vučić, Vučević i Vučičević”, naveo je Spajić na mreži X.

Lider Demokratske narodna partije (DNP) Milan Knežević saopštio je da želi da upozna javnost sa nekoliko dokumenata koji će osvijetliti dešavanja iz prošlosti, a to je da je premijer Milojko Spajić imao svu podršku od Aleksandra Vučića, “kog je na kraju izdao”.

“Nedeljama smo slušali teorije da je DNP dio Vučicevog plana da zajedno zaustavimo Crnu Goru na evropskom putu… Ti napadi su se preselili na mreže, gdje su botovi napadali mene i moju porodicu… Tvrdio sam i sad tvrdim, da Milojko Spajić treba na pomen Aleksandra Vučića da se ustane i prekrsti, jer da nije bilo Vučića, Spajić ne bi bio premijer”, naveo je on.

Knežević je kazao da ga je Spajić na pretposljednjem premijerskom satu optužio da je preko DNP-ovog kadra u Državnoj izbornoj komisiji sabotirao njegovu predsjedničku kampanju.

Istakao je da će objaviti tri dokumenta i tako dati doprinos u izglasavanju izmjena Ustava.

Prvi dokument koji je lider DNP-a prikazao medijima je papir za koji tvrdi da pokazuje da je Spajić 17. februara 2023. tražio da postane pripadnik Vojske Srbije.

Drugi dokument je papir za koji Knežević tvrdi da je u pitanju potvrda srbijanskog Ministarstva odbrane u kom se navodi da je Spajić primljen u rezervni sastav Vojske Srbije.

Treći dokument koji je Knežević prikazao medijima jeste papir za koji tvrdi da je rješenje kojim se Spajić obavezuje da se javi u rezervni sastav Vojske Srbije, ako to bude potrebno.

“Znači, Crna Gora ima premijera koji je vojnik Vojske Srbije, a članica je NATO-a, dok je Srbija vojno neutralna? Kako je moguće da je on član vrhovne komande, da je išao na NATO samite… To znači da je Spajić prekršio više zakona i sebi pribavio imovinsku i institucionalnu korist…”, kazao je on, dodajući da je dokumenta dobio od “razočaranih članova PES-a”.

On je pitao šefa države Jakova Milatovića, koji je u trenutku kad je Spajić navodno tražio da bude pripadnik Vojske Srbije bio zamjenik predsjednika PES-a, da li je on znao za ove podatke, te da li je on učestvovao u “izbornoj prevari”.

“Spajić nije podnio ustavnu žalbu jer je znao da postoje dokumenta koja će poništiti njegovu izbornu listu… Svjesno je obmanuo crnogorsku javnost i radio je antizakonite djelatnosti, učestvovao je u izbornoj prevari…”, tvrdi Knežević.

On je rekao da su se objavljivanjem ovih podataka stekli uslovi da Spajić podnese ostavku i da se stavi na raspolaganje državnim organima.

Knežević je pitao šefa delegacije EU Johana Satlera da li je ovo u skladu s crnogorskim evropskim putem, te da li Spajić uopšte više ima integritet.

Pozvao je Spajića da podnese ostavku i da se stavi na raspolaganje nadležnim institucijama i Johanu Satleru.

“Ako on može da bude pripadnik Vojske Srbije i premijer NATO države, onda može svako… Spajić je dokazao da je kao pripadnik Vojske Srbije veći Srbin od mene”, dodao je Knežević.

Knežević je konferenciju završio sa povikom “Služimo Srbiji”.

U protekle nepune tri godine, otkad je konstituisan aktuelni 28. saziv Skupštine Crne Gore, predstavnici političkih opcija raspoređeni na 81 poslaničko mjesto imali su 888 službenih putovanja, koja su građane zbirno koštala čak 1,01 milion eura, podaci su Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz ove nevladine organizacije ukazuju i da je samo tokom prvih šest mjeseci ove godine za iste potrebe utrošeno skoro 213.000 eura.

Prema dobijenim podacima, poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović nastavlja da bude u samom vrhu među kolegama koje putuju. Ona je u prvih šest mjeseci ove godine imala 11 putovanja, te najveći pojedinačni trošak od blizu 20.000 eura. Destinacije su bile Budva, Vašington, Beč, Tbilisi, Budimpešta, Istanbul, Kopenhagen, Strazbur, Rim i Jerevan.

Sa znatno manjim iznosom od skoro 13.000 eura, ali čak 16 putovanja, prati je potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Uz Budvu, on je poslom u ovoj godini već stizao u Strazbur, Prištinu, Budimpeštu, Zagreb, Pariz, Beč, Skoplje, Kristijansand, Talin, Vatikan i Istanbul.

Za osam službenih putovanja poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Nađe Laković izdvojeno je 11.600 eura (Budva, Strazbur, Pariz, Monako i Budimpeštu), dok je pet putovanja predsjednika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića koštalo 11.300 eura (Ljubljana, Vašington, Groseto, Berlin i Njujork). Među poslanicima sa najvećim troškovima su i Gordan Stojović iz PES-a, sa 10.000 eura za šest putovanja (Madeira, Zagreb, Trst, Istanbul, Strazbur i Odesa) i Edina Dešić iz Bošnjačke stranke (BS) za čijih je pet putovanja izdvojeno 9.500 eura (Strazbur, Istanbul, Njujork i Šandong).

Posmatrano po poslaničkim klubovima, najviše sredstava u prvoj polovini godine izdvojeno je za putovanja poslanika i poslanica PES-a, oko 38.600 eura za 31 putovanje, što predstavlja nešto više od 18 odsto ukupnih troškova službenih putovanja svih poslanika u analiziranom periodu. Od tog iznosa, 30 odsto odnosi se na putovanja Nađe Laković, a nešto više od četvrtine na Gordana Stojovića.

Podaci o BS pokazuju da je taj poslanički klub imao 21 putovanje i 28.100 eura troška, a više od trećine se odnosi na Edinu Dešić. Za 27 putovanja poslanika NSD-a izdvojene su 23.000 eura, od čega oko 30 odsto na putovanja Dejana Đurovića. Poslanici DPS-a imali su 20 putovanja koja su koštala 22.600 eura, od čega se oko 30 odsto odnosi na putovanja Ivana Vukovića. Poseban klub poslanika imao je 14 putovanja i trošak od 21.467,12 eura, a samo dva putovanja nijesu vezana za Jevrosimu Pejović.

Među predstavnicima GP URA, koji su zabilježili 11 putovanja i troškove od 21.000 eura, više od polovine tiče se putovanja Dritana Abazovića. Poslanici Demokrata imali su 18 putovanja, uz trošak od 20.800 eura, a trećina se odnosi na putovanja Duška Stijepovića.

Albanski forum imao je 20 putovanja i trošak od 15.000 eura, pri čemu se više od 85 odsto tog iznosa odnosi na putovanja Nikole Camaja. Evropski savez je za 11 putovanja potrošio 10.000 eura, od čega se više od dvije trećine odnosi na putovanja Nikole Zirojevića. Za tri putovanja poslanica kluba SNP–CIVIS izdvojeno je 4.100 eura – 85 odsto su putovanja Maje Vučelić. Dva putovanja Adrijana Vuksanovića (HGI) iz Kluba poslanika DUA i HGI koštala su 3.300 eura, a jedno putovanje Vladislava Bojovića (DNP) 1.700 eura.