Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kritikovao je bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, navodeći da je tokom političke karijere mijenjao ideološke i nacionalističke pozicije, ali da je ostao dosljedan u stavovima o ekonomskoj politici. Pejović je na Fejsbuku podijelio Đukanovićeve izjave iz 2014, 2022. i 2026. godine, koje se odnose na povećanje zarada i ekonomske programe.

Pejović je ocijenio da je Đukanović, kojeg naziva „pobjednikom tranzicije“, tokom višedecenijske političke karijere mijenjao stavove, dok je u ekonomskoj politici, kako smatra, ostao konzistentan.

„Pobjednik tranzicije za čije vrijeme vlasti je preko 100 hiljada crnogorskih državljana napustilo našu zemlju i koji je promijenio više ideoloških i nacionalističkih pozicija od početka devedesetih do danas, konzistentan je samo u ekonomskoj politici“, naveo je Pejović.

Pejović je, uz objavu, podijelio tri Đukanovićeve izjave iz različitih perioda, ukazujući na njegove kritike povećanja zarada i ekonomskih programa.

Foto FB Boris Pejović

Prema toj objavi, Đukanović je 2014. godine poručio da je „neodgovorno povećati plate“, dok je 2022. godine ocijenio da je „Program Evropa sad otežao poziciju svake buduće Vlade“.

Pejović je izdvojio i Đukanovićevu izjavu iz 2026. godine, u kojoj je naveo da je „Euro model obrazac neodgovorne populističke politike koja, nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi“.

Podsjećamo, Đukanović je u intervjuu za Pobjedu komentarisao Euro model.

“Euro model je obrazac neodgovorne populističke politike koja, nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene. Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom”, istakao je Đukanović.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbacio je optužbe predsjednika Skupštine Andrije Mandića da su on i Demokratska partija socijalista imali direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina.

Đukanović je u intervjuu Pobjedi odbacio Mandićeve tvrdnje da je Crna Gora slala gorivo Republici Srpskoj i time doprinijela produžetku rata u Bosni i Hercegovini, kao i optužbe kojima se on dovodi u vezu sa genocidom u Srebrenici.

“U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici”,  kazao je Đukanović.

On je naveo da je Haški tribunal detaljno istražio događaje iz tog perioda i utvrdio da je Vojska Jugoslavije pružala značajnu logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć).

Prema njegovim riječima, postojao je sistem preko kojeg je Vojska Jugoslavije sve vrijeme pomagala Vojsci Republike Srpske, a Ratko Mladić je, kao oficir te vojske, zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.

“Dakle, nije im za tenkove trebala “Đukanovićeva nafta”, niti su tenkovima pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici”, rekao je Đukanović.

On je odbacio i Mandićevu tvrdnju da bi rat u BiH bio završen 1994. godine, podsjećajući da je Skupština Republike Srpske odbila mirovne planove 1993. i 1994. godine.

Đukanović je naveo da je Vlada Savezne Republike Jugoslavije, nakon odbijanja plana Kontakt grupe u avgustu 1994. godine, prekinula političke i ekonomske odnose sa Republikom Srpskom i zatvorila granicu prema teritoriji koju su kontrolisali bosanski Srbi.

On je ocijenio da se njegovim imenom pokušava prikriti odgovornost drugih za ratne zločine počinjene tokom devedesetih godina.

“Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom”,  poručio je Đukanović.

Izvor: Pobjeda

Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.

Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.

Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели NotMe (@im_just_notme)

Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.

Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.

Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.

Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.

Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.

Izvor: Volim Danilovgrad