Priroda i društvo

Neophodno odraditi apsolutnu ekološku sanaciju bazena crvenog mulja

Da se prašina sa bazena crvenog mulja ne širi na okolna naselja, Agencija za zaštitu životne sredine donijela je odluku o formiranju Projektnog tima čiji će zadatak biti da izradi projekat za kvašenje bazena. Prema riječima Gordane Đukanović to će biti preventivna mjera. Kao prvi korak za dugoročno rješenje problema Đukanović kaže da je neophodno odraditi apsolutnu ekološku sanaciju bazena.

Jak vjetar, koji je duvao prethodnih dana, digao je prašinu sa bazena crvenog mulja.

Gordana Đukanović iz Agencije za zaštitu životne sredine kazala je u emisiji Dobro jutro Crna Goro da je situacija zabrinjavajuća za okolno stanovništvo jer se, kako je navela, radi o česticama koje spadaju u grupu PM 10 čestica.

“Kako utiče na zdravlje, tako što može da uđe u disajne puteve, izazove akutne zdravstvene probleme”, kazala je Đukanović i dodala da je bila opravdana briga mještana okolnih sela.

Bazeni crvenog mulja crna ekološka tačka

U bazenima crvenog mulja nalazi oko 8 miliona tona industrijskog otpada i on na različite načine utiče na životnu sredinu, ne samo u ekstremnim situacijama.

“Ugrožene su i podzemne vode. To je crna ekološka tačka i rješavanje tog problema je prioritet”, kazala je Đukanović.

Agencija, kako je kazala, prati situaciju na bazenu crvenog mulja.

Ona je istakla da je Ekološka inspekcija sa predstavnicima CETI-ja obišla lokaciju i konstatovala stanje.

“Ono što smo mi sada uradili kao Ministarstvo i Agencija je da je formirana radna grupa ispred Ministarstva još prethodne godine koja ima zadatak da predloži mjere ili rješenja. Juče smo donijeli zaključak da se formira projektni tim. Formiraćemo projektnu grupu koja će se baviti izradom projekta za kvašenje bazena, to je preventivna mjera”, kazala je Đukanović i poručuje da je neophodno da se djeluje preventivno.

“U trenucima jakog vjetra koji ovako dugo traje došlo bi do emisija ali ne do ovakvih kakve su zabilježene prethodnih dana. To više ne smije da se dešava. Izradiće se taj projekat i sistem orošavanja i nadam se da ćemo u značajnoj mjeri preventivno djelovati da se ovako nešto ne ponovi”, istakla je Đukanović.

Đukanović napominje da su bazeni u privatnom vlasništvu te da država ne može da reaguje.

“Kompanja koja posjeduje bazene je izradila plan na osnovu kojih su bili u obavezi da urade sve preventivne mjere kako do ovakve situacije ne bi došlo”, kazala je Đukanović.

Ekološka inspekcija je, kako je kazala, pravila niz zapisnika i predala tužilaštvu sve što je bilo potrebno vezano za preventivne mjere koje su trebale biti urađene.

Dugoročno rješenje problema, navodi, mora se riješiti saradnjom.

Kao prvi korak za dugoročno rješenje navodi apsolutnu ekološku sanaciju.

Izvor: RTCG

Sledeće

Potpisivani ugovori o dodjeli lovišta na korišćenje

Ne propustite

Micev: Do nedjelje vjetrovito, nakon toga i do 18 stepeni

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

potpunu zabranu oglašavanja;
zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.