Connect with us

Politika

Od ponedeljka Srbi na Kosovu postaju stranci – da li za Vučića Kosovo više nije Srbija?

Kosovo počinje da primjenjuje zakone o strancima i vozilima, što bi moglo da oteža život velikom broju Srba. Dok se u Prištini to posmatra kao rutinska procedura, u Beogradu najglasnija je – ćutnja.

Kada se prije tri godine iz Čačka preselio u Severnu Mitrovicu, Luka Pečenković (26) nije ni slutio da će morati da prijavljuje policiji boravak u gradu u koji je došao zbog studija.

Međutim, budući da nema kosovska dokumenta, on će od ponedjeljka (16. mart) – nakon što Zakon o strancima počne u potpunosti da se primjenjuje – na Kosovu biti tretiran kao stranac i biće mu potrebna boravišna dozvola ili viza.

Iz perspektive kosovske vlade ovo je samo primjena zakona koji postoji više od 13 godina. Za Srbe, pak, ovo je politička odluka da se oteža život. Luka kaže – „početak novog pogroma Srba sa Kosova“.

Zašto je sporan Zakon o strancima?

Prema Zakonu o strancima, svako ko nema kosovsko državljanstvo odnosno dokumenta moraće u roku od 72 sata prijaviti adresu boravka na Kosovu. Boravak do 90 dana u okviru perioda od 180 dana moguć je sa ili bez vize, u zavisnosti od režima.

Tokom tog perioda za rad je potrebna radna dozvola, a za svaki boravak duži od 90 dana potrebno je podnijeti zahtjev za dozvolu boravka.

Osim što Srbija zvanično ne priznaje kosovsku nezavisnost, tretiranje Srba kao stranaca na teritoriji na kojoj žive decenijama problematično je samo po sebi, a srpska manjina strahuje da će ih ovaj zakon diskriminisati.

Naime, zbog administrativnih poteškoća veliki broj Srba rođenih u gradovima Srbije ne može da dobije kosovska dokumenta. Prema evidenciji Srpske liste, takvih građana je više od 7.000.

Druga poteškoća pogodiće zaposlene i studente koji nemaju kosovska dokumenta, a školuju se ili rade u obrazovnim i zdravstvenim institucijama koje funkcionišu u okviru sistema Republike Srbije.

Doktor Jugoslav Gašić, profesor Medicinskog fakulteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, jedan je od njih.

On za DW kaže da primjenom ovog zakona „studenti i zaposleni bivaju dovedeni u situaciju da neće moći da nastave sa studiranjem i radom“, te da je Zakon o strancima ključ kojim se srpske škole i zdravstvene ustanove uvode u kosovski sistem.

Šta je moralo drugačije?

Iako je Zakon o strancima usvojen još 2013, a revidiran 2017. godine, nikada nije u potpunosti primjenjen. Njegovu primjenu kosovske vlasti najavile su tokom prethodne godine, kada je civilni sektor sa Severa počeo da upozorava na odredbe koje će otežati život Srbima.

To, međutim, nije naišlo na adekvatan odjek ni u Beogradu, ni u Prištini.

„Imam utisak da su vlasti u Beogradu to pitanje do posljednjeg trenutka namjerno gurale u stranu – kako bi se čitava stvar dovela do svršenog čina, kada su mogućnosti za bilo kakvu promjenu minimalne“, za DW objašnjava Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Severne Mitrovice.

Tvrdi da je nedostajala javna kampanja i ozbiljna komunikacija sa građanima, ali i adekvatna reakcija Srpske liste i Beograda koji je, uz posredstvo međunarodne zajednice, „morao da prepozna sve ove probleme i da ih kandiduje kao teme u dijalogu“.

Iz Srpske liste su, pak, za Kosovo onlajn istakli da su u posljednja tri mjeseca imali 47 sastanaka sa međunarodnim predstavnicima.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je na RTS-u rekao da su „na putu da pronađu neka rješenja koja ne bi značila katastrofu za naš narod, iako lakih rješenja nema“, ne precizirajući o kakvim rješenjima je riječ.

Godine koje su pojeli skakavci

Istovremeno, na snagu stupa i Zakon o vozilima, koji zabranjuje upravljanje vozilom ukoliko vozač nema prebivalište u zemlji u kojoj je vozilo registrovano. To znači da Srbi sa Kosova više neće moći da voze automobile registrovane u gradovima Srbije.

S obzirom na to da su Srbi na Kosovu više od decenije faktički koristili dokumenta Republike Srbije uz administrativnu toleranciju kosovskih vlasti, iz Centra za afirmativne društvene akcije upozoravaju da međunarodni pravni standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava ne dozvoljavaju vlastima da ignorišu status koji je godinama bio poznat i tolerisan.

Drugim riječima, „ukoliko bi zakon počeo da se primjenjuje strogo formalno, bez razumijevanja konkretnih problema na terenu, posljedice bi bile veoma ozbiljne“, kažu za DW iz ove organizacije.

Spahiju: „Primjena zakona je rutinska stvar“

Dok Srbi sa Kosova strepe od predstojećeg ponedjeljka, primjena ova dva zakona nije u fokusu vlasti južno od Ibra. U jeku još jedne političke krize u Prištini, vijesti o ovoj temi gotovo da nisu stigle ni u jedan medij na albanskom jeziku.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Prištini Nedžmedin Spahiju objašnjava da se to doživljava kao „rutinska stvar“, jer Kosovo usklađuje svoje zakone kako bi se pripremilo da bude kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Međutim, on ne osporava da su Srbi na Kosovu u specifičnoj poziciji.

„Mislim da mnogi od njih teško prihvataju postojanje kosovske države i navikli su da se, još od posle rata ili od proglašenja nezavisnosti Kosova, na neke stvari gleda kroz prste i toleriše. Sada je situacija drugačija i vjerujem da im to teško pada“, kaže Spahiju.

On ističe da bi srpski predstavnici trebalo i pred Evropskom unijom i pred kosovskim institucijama da insistiraju „da kancelarije koje se bave tim poslovima budu što bliže građanima“, kako bi se prijava boravka olakšala na lokalu.

Luku Pečenkovića i grupu njegovih kolega ipak manje interesuje gdje mogu da prijave boravak. Na protestima koje organizuju protiv primjene ovih zakona pitaju samo jedno: „Zašto Beograd ćuti?“

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

NSD: Odluka MVP-a primjer selektivnog odnosa prema istoriji, tradiciji i državnim simbolima

nova srpska demokratija

Odluka Ministarstva vanjskih poslova da otvaranje Ljetnje škole za mlade diplomate „Gavro Vuković“ izmjesti iz Berana na Cetinje predstavlja još jedan primjer selektivnog odnosa državnih institucija prema istoriji, tradiciji i simbolima Crne Gore, saopšteno je iz Opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Beranama.

“Posebno zabrinjava činjenica da je, prema dostupnom dopisu Ministarstva, od Opštine Berane zahtijevano da prilikom otvaranja ove značajne međunarodne manifestacije bude istaknuta isključivo državna zastava Crne Gore, iako se na Spomen-kući vojvode Gavra Vukovića, uz državnu zastavu, nalazi i istorijska crnogorska trobojka – simbol koji predstavlja dio istorijskog i kulturnog nasljeđa naše države”, kazali su iz Nove.

Smatraju da je nedopustivo da manifestacija koja nosi ime vojvode Gavra Vukovića bude izmještena iz Berana zbog političkih tumačenja istorijskih simbola.

“Time je nanijeta šteta ugledu institucija koje su pokazale da nijesu spremne da uvažavaju istorijsko nasljeđe sopstvene države”, ocjenjuju iz NSD.

Pozivaju Ministarstvo vanjskih poslova da javnosti saopšti pune razloge donošenja ove odluke i objavi kompletnu dokumentaciju koja je prethodila izmještanju ceremonije otvaranja i poručuju da građani imaju pravo da znaju zbog čega je međunarodna manifestacija, koja je godinama otvarana u Beranama, ove godine premještena na drugu lokaciju.

“Crna Gora mora biti država koja poštuje svoju istoriju, svoje simbole i svoje građane, bez selektivnosti, dvostrukih standarda i političkih kalkulacija”, zaključili su iz NSD u saopštenju.

Continue Reading

Politika

Lutovac: Crnogorska trobojka istorijska zastava, žalosno da se zbog nje izmješta Ljetnja škola

Predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac, iz Pokreta Evropa Sad reagovao je na odluku da se Ljetnja škole za mlade diplomate „Gavro Vuković“ izmjesti iz Berana zbog crnogorske trobojke. Lutovac je kazao da je trobojka istorijska zastava, pod kojom je Crna Gora sticala međunarodni ugled, kao i da je njena istorijska utemeljenost prepoznata i u važećem Zakonu o državnim simbolima.

Reagovanje Lutovca prenosimo integralno

Povodom odluke da se otvaranje Ljetnje škole za mlade diplomate „Gavro Vuković“ izmjesti iz Berana, zbog istorijskog državnog simbola, odnosno crnogorske trobojke, osjećamo obavezu da pozovemo na odgovornost i ozbiljnost u odnosu prema našem istorijskom nasljeđu.

Žalosno je što se u 21. vijeku, umjesto da razgovaramo o diplomatiji, obrazovanju mladih ljudi i promociji lika i djela vojvode Gavra Vukovića, ponovo vraćamo podjelama i ideološkim pristupima pojedinaca prema istorijskim simbolima, koji su prepoznati i zaštićeni zakonom i koji su duboko ukorijenjeni u istoriji Crne Gore.

Crnogorska trobojka nije nikakav simbol koji treba da izaziva bilo čiju nelagodu. Naprotiv, riječ je o istorijskoj zastavi Crne Gore, pod kojom je ova država sticala međunarodni ugled, gradila institucije i vodila svoju spoljnu politiku. Njena istorijska utemeljenost prepoznata je i u važećem Zakonu o državnim simbolima, koji je definiše kao jedan od istorijskih državnih simbola Crne Gore.

Mnogo bi korisnije bilo da su oni koji danas problem vide u zastavi makar dio energije u prethodnim godinama usmjerili na očuvanje i valorizaciju Spomen-kuće Gavra Vukovića, kao i na njegovo nasljeđe. Nažalost, osim simboličnog otvaranja Ljetnje škole jednom godišnje, malo toga je urađeno da se lik i djelo prvog crnogorskog ministra inostranih poslova predstave na način kakav zaslužuju i kakav priliči njegovom značaju za crnogorsku istoriju i diplomatiju.

Umjesto stvaranja novih podjela i vještačkih tenzija, potrebno je da gradimo društvo koje poštuje svoju cjelokupnu istoriju, sve njene simbole i sve ličnosti koje su doprinosile razvoju Crne Gore. Samo društvo koje je pomireno sa prošlošću sopstvene države može sigurno graditi svoju budućnost.

Berane će nastaviti da njeguje uspomenu na vojvodu Gavra Vukovića, njegovu državničku i diplomatsku zaostavštinu, uvjereni da su znanje, dijalog i poštovanje istorije vrijednosti koje povezuju, a ne dijele građane Crne Gore.

Continue Reading

Politika

Radičević: Perić da provjeri dokumentaciju kolektora u Botunu

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević ocijenio je da je izvještaj o radu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića jednako transparentan kao i prethodni izvještaji gradske uprave.

“Iz razloga što postoji namjera da se stvara utisak kako je za vrijeme gradonačelnika Mujovića bilo netransparentno rukovođenje glavnim gradom, naglašavam da su izvještaj o radu gradonačelnika, kao i ostali materijali javno objavljeni ove godine kao i prethodne, a dovoljno je ući na sajt Glavnog grada i Skupštine i uvjeriti se”, naveo je Radičević.

Radičević se osvrnuo i na izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Botunu.

„U međuvremenu očekujemo od predsjednika Skupštine Glavnog grada gospodina Srđana Perića da provjeri svu dokumentaciju u vezi izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Botunu, a zbog navoda i interesovanja dijela javnosti odgovori da li je u postupku realizacije ovog projekta bilo nekih spornih ili koruptivnih radnji”, zaključuje Radičević.

.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto