Connect with us

Politika

Od ponedeljka Srbi na Kosovu postaju stranci – da li za Vučića Kosovo više nije Srbija?

Kosovo počinje da primjenjuje zakone o strancima i vozilima, što bi moglo da oteža život velikom broju Srba. Dok se u Prištini to posmatra kao rutinska procedura, u Beogradu najglasnija je – ćutnja.

Kada se prije tri godine iz Čačka preselio u Severnu Mitrovicu, Luka Pečenković (26) nije ni slutio da će morati da prijavljuje policiji boravak u gradu u koji je došao zbog studija.

Međutim, budući da nema kosovska dokumenta, on će od ponedjeljka (16. mart) – nakon što Zakon o strancima počne u potpunosti da se primjenjuje – na Kosovu biti tretiran kao stranac i biće mu potrebna boravišna dozvola ili viza.

Iz perspektive kosovske vlade ovo je samo primjena zakona koji postoji više od 13 godina. Za Srbe, pak, ovo je politička odluka da se oteža život. Luka kaže – „početak novog pogroma Srba sa Kosova“.

Zašto je sporan Zakon o strancima?

Prema Zakonu o strancima, svako ko nema kosovsko državljanstvo odnosno dokumenta moraće u roku od 72 sata prijaviti adresu boravka na Kosovu. Boravak do 90 dana u okviru perioda od 180 dana moguć je sa ili bez vize, u zavisnosti od režima.

Tokom tog perioda za rad je potrebna radna dozvola, a za svaki boravak duži od 90 dana potrebno je podnijeti zahtjev za dozvolu boravka.

Osim što Srbija zvanično ne priznaje kosovsku nezavisnost, tretiranje Srba kao stranaca na teritoriji na kojoj žive decenijama problematično je samo po sebi, a srpska manjina strahuje da će ih ovaj zakon diskriminisati.

Naime, zbog administrativnih poteškoća veliki broj Srba rođenih u gradovima Srbije ne može da dobije kosovska dokumenta. Prema evidenciji Srpske liste, takvih građana je više od 7.000.

Druga poteškoća pogodiće zaposlene i studente koji nemaju kosovska dokumenta, a školuju se ili rade u obrazovnim i zdravstvenim institucijama koje funkcionišu u okviru sistema Republike Srbije.

Doktor Jugoslav Gašić, profesor Medicinskog fakulteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, jedan je od njih.

On za DW kaže da primjenom ovog zakona „studenti i zaposleni bivaju dovedeni u situaciju da neće moći da nastave sa studiranjem i radom“, te da je Zakon o strancima ključ kojim se srpske škole i zdravstvene ustanove uvode u kosovski sistem.

Šta je moralo drugačije?

Iako je Zakon o strancima usvojen još 2013, a revidiran 2017. godine, nikada nije u potpunosti primjenjen. Njegovu primjenu kosovske vlasti najavile su tokom prethodne godine, kada je civilni sektor sa Severa počeo da upozorava na odredbe koje će otežati život Srbima.

To, međutim, nije naišlo na adekvatan odjek ni u Beogradu, ni u Prištini.

„Imam utisak da su vlasti u Beogradu to pitanje do posljednjeg trenutka namjerno gurale u stranu – kako bi se čitava stvar dovela do svršenog čina, kada su mogućnosti za bilo kakvu promjenu minimalne“, za DW objašnjava Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv iz Severne Mitrovice.

Tvrdi da je nedostajala javna kampanja i ozbiljna komunikacija sa građanima, ali i adekvatna reakcija Srpske liste i Beograda koji je, uz posredstvo međunarodne zajednice, „morao da prepozna sve ove probleme i da ih kandiduje kao teme u dijalogu“.

Iz Srpske liste su, pak, za Kosovo onlajn istakli da su u posljednja tri mjeseca imali 47 sastanaka sa međunarodnim predstavnicima.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je na RTS-u rekao da su „na putu da pronađu neka rješenja koja ne bi značila katastrofu za naš narod, iako lakih rješenja nema“, ne precizirajući o kakvim rješenjima je riječ.

Godine koje su pojeli skakavci

Istovremeno, na snagu stupa i Zakon o vozilima, koji zabranjuje upravljanje vozilom ukoliko vozač nema prebivalište u zemlji u kojoj je vozilo registrovano. To znači da Srbi sa Kosova više neće moći da voze automobile registrovane u gradovima Srbije.

S obzirom na to da su Srbi na Kosovu više od decenije faktički koristili dokumenta Republike Srbije uz administrativnu toleranciju kosovskih vlasti, iz Centra za afirmativne društvene akcije upozoravaju da međunarodni pravni standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava ne dozvoljavaju vlastima da ignorišu status koji je godinama bio poznat i tolerisan.

Drugim riječima, „ukoliko bi zakon počeo da se primjenjuje strogo formalno, bez razumijevanja konkretnih problema na terenu, posljedice bi bile veoma ozbiljne“, kažu za DW iz ove organizacije.

Spahiju: „Primjena zakona je rutinska stvar“

Dok Srbi sa Kosova strepe od predstojećeg ponedjeljka, primjena ova dva zakona nije u fokusu vlasti južno od Ibra. U jeku još jedne političke krize u Prištini, vijesti o ovoj temi gotovo da nisu stigle ni u jedan medij na albanskom jeziku.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Prištini Nedžmedin Spahiju objašnjava da se to doživljava kao „rutinska stvar“, jer Kosovo usklađuje svoje zakone kako bi se pripremilo da bude kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Međutim, on ne osporava da su Srbi na Kosovu u specifičnoj poziciji.

„Mislim da mnogi od njih teško prihvataju postojanje kosovske države i navikli su da se, još od posle rata ili od proglašenja nezavisnosti Kosova, na neke stvari gleda kroz prste i toleriše. Sada je situacija drugačija i vjerujem da im to teško pada“, kaže Spahiju.

On ističe da bi srpski predstavnici trebalo i pred Evropskom unijom i pred kosovskim institucijama da insistiraju „da kancelarije koje se bave tim poslovima budu što bliže građanima“, kako bi se prijava boravka olakšala na lokalu.

Luku Pečenkovića i grupu njegovih kolega ipak manje interesuje gdje mogu da prijave boravak. Na protestima koje organizuju protiv primjene ovih zakona pitaju samo jedno: „Zašto Beograd ćuti?“

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Knežević: Bolje biti i narkoman nego bot PES-a

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, oštro je kritikovao, kako tvrdi, „botove i mimere“ Pokreta Evropa sad (PES), optužujući ih za višednevne napade na njega i njegovu porodicu putem društvenih mreža.

Gostujući u emisiji „Fakti“ na Adria televiziji, Knežević je kazao da su se pojedinci posljednjih dana intenzivno bavili njime i članovima njegove porodice.

„Želim samo ovim mimerima i botovima PES-a da izjavim saučešće jer su se stvarno trudili posljednjih 15 dana pljujući po meni i po mojoj porodici na svaki mogući način. I da im kažem, ima li što grđe nego biti bot i mimer Milojka Spajića i Saše Mujovića. Zamislite da primate platu zato što pljujete, recimo, po Milanu Kneževiću i po njegovoj porodici“, naveo je lider DNP-a.

Knežević je kazao da su njegovi politički protivnici uzalud pokušavali da utiču na njega kroz kampanju na internetu.

„Izgoreše nesrećnici internet i one tastature na telefonima i na kompjuterima pljujući po meni. Pa ljepše je biti narkoman nego biti bot i mimer PES-a ili bilo koga drugoga“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, u takvim aktivnostima nijesu učestvovali samo simpatizeri PES-a.

„Nisu samo mimeri PES-a, bilo je mimera i iz ostalih struktura. Ako misle da su postigli svoj cilj, ja sam ih danas i juče i prethodnih dana u potpunosti razuvjerio“, kazao je Knežević.

On je dodao da Demokratska narodna partija neće mijenjati svoje političke stavove pod pritiskom komentara na društvenim mrežama.

„Ako su projektovali da Milan Knežević i Demokratska narodna partija mogu da promijene mišljenje zbog desetak zaludnjaka koji pišu za 500 ili 600 eura po internetu i za to rade još u državnoj upravi, onda neka građani cijene koliko mi i za šta plaćamo botove“, zaključio je Knežević.

Continue Reading

Politika

Pejović: Mujovićev izvještaj novi test za problematičnu koaliciju

boris pejović

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i funkcioner PES-a Boris Pejović ocijenio je da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović napravio odlične rezultate što, kako je objavio na društvenim mrežama, pokazuje i izvještaj o njegovom radu.

Pejović je objavio i podatke iz Mujovićevog izvještaja u kojem je naznačeno da su budžetski prihodi porasli sa 129 miliona na 156,6 miliona, da su izvorni prihodi porasli za 32,3 odsto, dug smanjen na 15,5 miliona, da nije bilo novih zaduženja, te da je ostvaren suficit od 1,94 miliona eura.

“Biće zanimljivi novi razlozi i obrazloženja od nekih političkih aktera da ne glasaju ovaj izvještaj ili budu uzdržani.  Uglavnom, više nema skrivalice iza navodne odbrane od uvođenja prinudne uprave, pa će se ubrzo sve još jasnije iskristalisati”, objavio je Pejović.

On se osvrnuo na prinudnu upravu.

“Prinudnu upravu su uvodile i prethodne Vlade kao zakonski osnov, a isti oni akteri kojima to nekada nije bilo sporno, predstavljali su sada prinudnu upravu kao problematično rješenje u svrhu pravdanja problematičnih koalicija”,  poručio je Pejović.

 

Continue Reading

Politika

Knežević: Ne može jedan Singapurćanin više voljeti Podgoricu od mene

Žao mi je što sam Spajiću pokvario plan da zajedno sa Mujovićem, ujakom i ostalim lopovima iz PES-a ukrade 300 miliona eura građana Podgorice, poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Knežević je reagovao nakon što je premijer Milojko Spajić poručio da i danas i zvanično možemo čestitati Milanu Kneževiću koaliciju sa DPS-om.

“Kao što je tvrdio da nema srpsko državljanstvo, da nema stan u Beogradu na vodi, da ne poznaje Do Kvona, da ne poznaje Kotlera, da ne poznaje Odovića, tako mu je i istina koalicija DNP-a sa DPS-om. Više se puta Spajić sreo sa Milom Đukanovićem i Danijelom Živkovićem u posljednjih godinu dana, nego sa rođenom majkom. A prije bilo kakve čestitke DNP-u, trebalo bi da čestita svom odborniku Rabrenoviću koaliciju sa DPS-om u Budvi. A onda i da poselami koaliciju Bošnjačke stranke sa DPS-om u Bijelom Polju. Još sad kad ga bude saslušao SDT što je Korejcima namjestio aerodrome pjevaće Milojko u Spužu: “Tiki, tiki tačke, nema više pljačke”, naveo je Knežević.

Dodao je i da ne može jedan Singapurćanin više voljeti Podgoricu od njega.

“Ipak je ovo malo i moj grad”, zaključio je Knežević.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto