Politika
Dvojno državljanstvo kao politička igra: Ko zapravo brine o Srbima u Crnoj Gori?
Urednik
U Crnoj Gori pitanje državljanstva već decenijama nije samo administrativna procedura. Ono je postalo politička valuta, sredstvo za skupljanje poena i tema koja se redovno pojavljuje u kampanjama, ali rijetko dobija stvarno rješenje. Najviše cijenu tog političkog nadgornjavanja plaćaju upravo ljudi – Srbi koji godinama pokušavaju da riješe svoj status u državi u kojoj žive.
Za mnoge od njih put do crnogorskog državljanstva pretvorio se u beskrajni birokratski lavirint. Procedura koja bi trebalo da bude jasna često se pretvara u niz zahtjeva koji se stalno dopunjuju novim papirima. Jedan dokument vodi ka drugom, a drugi ka trećem. Danas se od podnosilaca zahtjeva traže računi za kiriju, dokaz o nekretnini na svoje ime, potvrde o plaćenom računu za struju, razne potvrde o prebivalištu i drugi dokumenti koji se često traže naknadno. U takvoj situaciji mnogi imaju osjećaj da im uvijek nedostaje “još samo jedan papir”.
Ovaj problem nije nov. Naprotiv, riječ je o pitanju koje traje godinama. Generacije ljudi pokušavale su da riješe svoj pravni status, dok su političari o tome govorili uglavnom onda kada je to donosilo političku korist. U političkim programima pitanje državljanstva često se pojavljuje kao jedno od ključnih nacionalnih tema, ali u praksi konkretnih rješenja gotovo da nema.
Posebnu frustraciju stvara činjenica da su pojedini politički akteri godinama tvrdili da problem ne mogu riješiti jer nijesu na vlasti. Međutim, ni nakon promjene političkih odnosa situacija se nije bitnije promijenila. Za mnoge ljude koji godinama čekaju rješenje to djeluje kao dokaz da je pitanje državljanstva više politička parola nego stvarni prioritet.
Istovremeno, dodatni sloj razočaranja dolazi iz odnosa institucija Republike Srbije prema svojim državljanima u Crnoj Gori. Umjesto jasne i snažne podrške u rješavanju statusnih pitanja, često se stvara utisak da pomoć izostaje. Bilo je primjera koji su ostali u kolektivnom sjećanju: situacije u kojima su ljudi odjednom “postajali” ili “prestajali” biti državljani Srbije u zavisnosti od političkih okolnosti ili administrativnih potreba. Tako su, na primjer, pojedini građani prije više od decenije nailazili na apsurdne situacije – kada je trebalo ostvariti pravo na akcije u državnim firmama govorilo im se da nijesu državljani Srbije, dok su u drugim momentima, kada je trebalo da se prijave za glasanje na izborima, odjednom bili tretirani kao državljani. Takve kontradikcije ostavile su snažan utisak da se status ljudi često posmatra kroz prizmu političke potrebe, a ne kroz jasna i dosljedna pravila države.
Slične nedoumice pratile su i organizaciju glasanja na izborima. Umjesto da se izborni proces redovno organizuje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dešavalo se da biračka mjesta budu izmještena na neuobičajene lokacije, poput hotela u turističkim mjestima. Takve situacije dodatno su podgrijavale nepovjerenje i osjećaj da se važna pitanja rješavaju stihijski i bez jasnog sistema.
Sve to vodi do jednog zaključka koji mnogi sve glasnije izgovaraju: Srbi u Crnoj Gori ne mogu se oslanjati isključivo na politička obećanja, bez obzira sa koje strane dolazila. Decenija obećanja o brzom rješavanju pitanja dvojnog državljanstva pokazala je da to pitanje nije jednostavno i da često nije u interesu političkih elita – prosrpskih struja u Podgorici, ni vlasti u Beogradu.
Zbog toga se pred mnogima nameće pitanje: koliko dugo će se ova tema koristiti kao politički slogan, a ne kao konkretan problem koji treba riješiti? Jer iza svake administrativne procedure stoje stvarni ljudi, porodice i životne odluke.
Politika
Božović: Srbija nikad nije odgovorila na zahtjeve o izručenju Marovića
Ministar pravde Bojan Božović kazao je u emisiji “Budimo budni-pitajte Vladu” da organi Srbije nikada nijesu odgovorili na zahtjeve Crne Gore o izručenju nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista, Svetozara Marovića. Istakao je da je njemu problematično kako je neko dopustio da Marović napusti Crnu Goru. Napomenuo je da zastara zatvorske kazne nastupa od ponedjeljka, pa on na teritoriji Crne Gore više ne može odgovarati za djelo za koje je osuđen. Emisiju “Budimo budni-pitajte Vladu” možete pratiti od 16.20 sati na TVCG1.
Božović je kazao da su sve vlade od 2019. godine do sada ukupno osam puta obraćale organima Republike Srbije u vezi sa izručenjem Svetozara Marovića Crnoj Gori, ali da nikada nijesu dobili odgovor. Naveo je da su poslate tri zamolnice i pet urgencija.
“Odgovora nije bio, apsolutno. Mi smo, naravno, i u neformalnoj komunikaciji razgovarali s organima Republike Srbije, međutim nije bilo konkretnih odgovora, ništa što bi bilo vrijedno dijeljenja unutar javnosti”, kazao je Božović.
Ističe da je za njega veći problem kako je dopušteno da Marović napusti Crnu Goru.
“Treba biti pošten i reći: mi imamo, generalno govoreći, ako izuzmemo ovaj slučaj, jako dobru saradnju s organima Republike Srbije. Zamolnice, izručenja, su nešto što je sastavni dio i uobičajeni dio aktivnosti i poslova ministarstava pravde i Srbije i Crne Gore. Važno je istaći: nema Srbija obavezu, kao što ni mi ne bismo imali, da izruči neko lice, pa čak ni da odgovori. U međunarodnom pravu je to tako”, kazao je Božović.
Smatra da je s budnom pažnjom trebalo ispratiti odluku kao što je odobrenje Maroviću da napusti Crnu Goru zbog liječenja.
“Međutim, treba, naravno, uvijek s budnom pažnjom ispratiti svaku sličnu ili takvu odluku, ne samo po tom pitanju, već cjelokupan događaj. Ne želim da upirem prstom u sudiju, nego prosto želim da kažem da treba da razmislimo još jednom: je li onda sporazum o priznanju krivice, koji je bio zaključen, stvarno bio djelotvoran institut u tom i konkretnom slučaju? Očigledno ne”, kazao je on-.
Istakao je da od ponedjeljka Marović može slobodno u Crnu Goru.
“Po našim saznanjima, zastara nastupa tako od ponedjeljka, što znači da on ne može za djelo za koje je osuđen više odgovarati na teritoriji države Crne Gore”, zaključio je Božović.
Politika
Pejović: Najbliži smo bili grčkom scenariju za vrijeme vlasti DPS-a
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović kazao je da je Crna Gora, uprkos rastu nominalnog javnog duga, značajno smanjila njegov udio u BDP-u, navodeći da je dug sa 105,1 odsto BDP-a 2020. godine smanjen na 58,5 odsto.
“Najbliži smo bili grčkom scenariju za vrijeme vlasti DPS-a. Po poslednjim zvaničnim podacima Grčka je dužna 360 milijardi eura, odnosno 143,5% BDP-a. U jeku krize dug je prelazio preko 200% u odnosu na BDP”, ocijenio je Pejović u objavi na društvenoj mreži Facebook.
Pejović navodi da je Crna Gora sada dužna 5 milijardi eura (2020. godine – dug 4,4 milijarde), odnosno 58,5% BDP-a (2020. godine – dug 105,1% BDP-a).
“Iako je bilo manipulacija o grčkom scenariju, Crna Gora je i pored zaduženja postala zemlja sa najvećim padom duga u udjelu BDP-a, jer je u odnosu na 2020. godinu skoro udvostručen BDP. Ključni pokazatelj javnog duga se ne mjeri nominalnim iznosom duga, već koliki je dug u odnosu na BDP”, poručio je on.
Pejović ističe to da bi se desio grčki scenario i javni dug prebacio preko 200% BDP-a, Crna Gora bi morala da se zaduži za preko 12 milijardi eura, a da BDP u međuvremenu ne poraste ni za jedan euro.
“Dakle, kada se ove cifre stave na papir, tek se mogu bolje uočiti razmjere manipulacija, motivisane ciljem da se građani ubijede kako su jedino održive plate od 200 eura i penzije od 100 eura”, zaključio je on.
Politika
Knežević tvrdi da je Miloš Medenica na Kosovu
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević iznio je tvrdnju da se odbjegli Miloš Medenica nalazi na Kosovu, odgovarajući na Medeničine navode da je navodno dobio automobil „Audi“ i više stanova.
Knežević u video-obraćanju nije ponudio dokaze o trenutnoj lokaciji Medenice, već je, odgovarajući mu, više puta pomenuo Kosovo, Aljbina Kurtija i „Kavčane“.
„A ako te kad ovi Kavčani i Aljbin Kurti puste sa Kosova da dođeš u Crnu Goru, pozivam te da budeš moj gost u Zeti, a da onda zajedno odemo da mi pokažeš tih šest stanova koje mi je dao Gugi Savić i koje mi je dao Aleksandar Vučić“, kazao je Knežević.
On je poručio da bi, ukoliko mu Medenica pokaže nekretnine za koje tvrdi da ih je dobio, bio spreman da ih pokloni.
„I sve ću da ih poklonim tebi, tvojoj familiji i tvojoj majci, a ti ostavi jedan za Iliju Srdanovića“, naveo je Knežević.
Osvrćući se na tvrdnju o automobilu, Knežević je ironično kazao da je jedini „Audi“ koji je dobio – kobila Mara.
„A jedini Audi koji sam ja dobio od Gugija Savića i koji vozim je ova kobila Mara, koju ti ipak ne mogu dati, jer je mnogo bolja i plemenitija od mnogih ljudi koje sam sreo u životu“, rekao je Knežević.
Na kraju obraćanja ponovo je aludirao na to da se Medenica nalazi na Kosovu.
„Tako da, ljubim te puno i pozdravi mi našu svetu zemlju Kosovo i Metohiju… I da znaš da si mi simpatičan i da te donekle žalim, jer oboje znamo da ovi koji te drže neće te pustiti nikad da živ izađeš iz tog podruma u kome si utamničen“, poručio je Knežević.
Miloš Medenica nalazi se u bjekstvu nakon izricanja prvostepene osuđujuće presude i za njim je raspisana Interpolova potjernica.
-
Zeta3 дана ranijeOdbjegli Medenica optužuje Kneževića: „Imaš tal u taksiju koji vozi sa Aerodroma“
-
Priroda i društvo4 дана ranijeZašto u Crnoj Gori ne smijete sami sipati gorivo na pumpama?
-
Sport2 дана ranijeVasilije Maraš vozio u dvije divizije i stigao do dva postolja na Autokomercu
-
Zeta4 дана ranijeMiris priganica i zetskih kolača okupio brojne posjetioce
-
Region3 дана ranije„Kosovo je Srbija“, ali Srbi na Kosovu nemaju biračka mjesta za izbore u Srbiji
-
Sport2 дана ranijeSedmi pehar u Kini za srpskog asa
-
Sport4 дана ranijeZeta slavila protiv Grblja: Joković pogodio za tri boda
-
Zeta3 дана ranijeKrstović: Opština Zeta će refundirati dio troškova produženog boravka za učenike prva tri razreda


You must be logged in to post a comment Login