Ekonomija

Keković: Dnevnice nedjeljom da budu veće 80 odsto, zamjenski dan tokom sedmice

Objašnjava da su iz Unije slobodnih sindikata na tome insistirali jer žele da nedjelja bude taj dan koji će biti posvećen porodici i da poslodavci moraju da shvate da ukoliko taj dan radnik nije sa porodicom i mora da radi zarad njihovog profita onda je red da se ta zarada bude veća.

Potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora uvele bi se tri novine, uvećanje zarade za prekovremeni rad, dvokratni rad, kao i uvećanje dnevnice od 80 odsto za rad nedjeljom, za sve one u javnom i privatnom sektoru, kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković. Kako je kazao Keković u emisiji “Link”, izuzeti bi bili oni koji rade u djelatnostima gdje je neophodan rad 24 sata.

Istakao je da se o tom ugovoru pregovara više od dvije godine, te da je zapelo oko onog dijela kod uvećanja zarade za rad nedjeljom.

“Na sastanku smo dogovorili da uvećanje za rad nedjeljom bude 80 odsto i to se tiče svih zaposlenih u Crnoj Gori, izuzev onih koji rade u onim djelatnostima gdje je neophodan rad 24 sata, kao što su policija, zdravstvo, javni prevozi…Takođe, dogovorili smo se da izuzmemo hotelijerstvo iz te norme”, kazao je Keković.

Smatra da su i poslodavci shvatili da je jedna od ključnih stavki, osim zarada, i uslovi u kojima se radi.

Keković objašnjava da jedan broj naših sugrađana napušta državu upravo zbog toga što nemaju dostojanstvene uslove rada, da se poštuje njihov vikend, praznični dan, prekovremeni rad… A to bi se sve, kako kaže, regulisalo Opštim kolektivnim ugovorom.

“Poslodavci su tražili od nas da ukoliko oni pokrenu inicijativu za preispitivanje člana 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini, da ih podržimo u tom pravcu, i mi smo rekli da smo spremni da podržimo i napismeno to dostavili”, kaže Keković.

Ističe da je pogrešno shvaćeno da je time što je dogovoreno uvećanje za rad nedjeljom od 80 odsto dogovoreno i da se ponovo uvodi radna nedjelja. Dakle to nije tako, uvećanje je bitno za sve druge, a najmanje za trgovinu jer se u trgovini ne radi nedjeljom.

Navodi da su iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, nudili dva modela poštujući činjenicu da smo država koja je turistička destinacija, nudili su model preduzetnik mikro, potom model Slovenije, tj. da rade mali prodajni objekti površine do 100 metara kvadratnih, i to nije bilo prihvatljivo.

“Definitivno nismo za to da se radi svake nedjelje, nego samo u sezoni i to da testiramo jedne godine i vidimo da li će poslodavci poštovati svoje obaveze uvećavanja, jer bi tako radnik imao uvećanje od 80 odsto tokom rada nedjeljom, a zatim bi imao zamjenski slobodan dan tokom radne nedjelje”, ističe on.

Kazao je da se moraju obratiti ponovo poslanicima, s tim što će ovog puta imati drugačije zahtjeve, ne produženje na godinu, već do zaključivanja opšteg kolektivnog ugovora i uvođenja ova tri pravna insituta koja su trabala biti unijeta u opšti kolektivni ugovor, a prepoznata su Zakonom o radu.

Keković je kazao da se nakon povećanja minimalne plate na 450 eura situacija drastično promijenila, i da bi sa ovim uvećanjem dnevnice za rad nedjeljom sigurno zarade bile veće.

Na pumpama najveći udar nedjeljom, više izgledaju kao pijaca

Navodi da problem predstavlja što sada rade nedjeljom neki subjekti koji apsolutno nema potrebe da rade, kao što je apoteka, svaka pumpa, štampa…

“Imamo sad tu nelojalnu konkurenciju trgovačkim preduzećima koji ne mogu da rade nedjeljom a sada su se pumpe pretvorile više u pijacu nego u objekat da sipa gorivo”, kazao je on.

Kazao je da je naredni korak da čekaju da im Unija slobodnih poslodavaca prihvati dogovor koji su imali prije desetak dana, i čim se to desi onda će se kao socijalani partneri obratiti ministru rada i socijalnog staranja da pokrene na Vladi postupak da se taj Opšti kolektivni ugovor i sa njihove strane ozvaniči i da potpiše to zajedno i sa njima.

“Taj ugovor je gotovo isti kao što je važeći, uz neke tri novine, uvodi se uvećanje zarade za prekovremeni rad, dvokratni rad, i ovo uvećanje zarade za rad nedjelje koje bi važilo za sve one u javnom i privatnom sektoru koji odmaraju nedjeljom po svom sedmičnom rasporedu a budu pozvani da rade, imaće pravo na zamjenski dan i toga dana za rad nedjeljom njihova dnevnica će biti veća za 80 odsto”, zaključuje Keković.

Sledeće

Najveća isplaćena plata u Crnoj Gori u 2022. godini

Ne propustite

Drecun: U decembru i januaru još veća poskupljenja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.