Priroda i društvo
Uprava za vode: Asfaltna baza Puteva nema vodnu dozvolu
Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad.
Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad. To je za „Dan“ potvrdila Vesna Bajović, direktorica Uprave za vode, koja je kazala da trenutno nijesu u situaciji da mogu bilo kome da izdaju takozvani vodni akt za objekte na obalama Morače ili Cijevne zbog situacije na vodoizvorištu Bolje Sestre
– Struka je radila studiju koja je pokazala vezu sa iskopavanje materijala i pada izdašnosti izvorišta. Cijevna je pritoka Morače i sve vode, i površinske i podzemne, zajedno utiču na izdašnost vodoizvorišta. Trenutno ne možemo i nijesmo u situaciji da izdamo bilo kome vodni akt ko se nalazi na obali Morače i Cijevne i radi djelatnost koju radi. Pokušavamo da do momenta kada će Regionalni vodovod da sprovede mjere kojima će pokušati da povrati izdašnost izvorišta, primjenjujemo kratkoročne i dugoročne mjere. Ne možemo izdavati bilo kakve dozvole koje će obezbijediti nastavak rada određenih preduzeća barem do momenta dok se malo ne sredi situacija sa vodovizvorištem. Moraćemo uraditi studiju uticaja, jer svi oni na neki način utiču na vodna tijela – kazala je Bajović.
Direktorica Uprave za vode kaže da asfaltna baza Puteva ne bi smjela da radi.
– Mi izdajemo tri vrste akta, vodne uslove, vodnu saglasnost i vodnu dozvolu. Procedura je jasna. Oni prvo traže vodne uslove koji diktiraju šta je njihov projekat i kako će da izgleda. Mi im kažemo, recimo da su dužni da sve otpadne vode prolaze kroz postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Potom rade projekat kojim ispoštuju te vodne uslove. Kada to urade orbaćaju nam se za vodnu saglasnost. Otvorimo projekat, sagledamo sve akte projekta i kažemo ispoštovano je sve što je traženo vodnim uslovima i dajemo vodnu saglasnost na projekat. Onda idu u izgradnju projekta i tek kad ga izgrade obraćaju nam se za vodnu dozvolu. Izlazimo na lice mjesta, provjeravamo jesu li objekat uradili u skladu sa vodnom saglasnošću i dajemo im vodnu dozvolu koja važi deset godina. Međutim, Putevi nijesu dobili ni vodne uslove, a kamoli vodnu dozvolu, ali su već izgradili objekat – objašnjava Bajović.
Ona kaže da baza Puteva možda nema direktan uticaj na rijeku, ali da ne žele da rizikuju.
Kompletno područje Cijevne i Morače pripada zetskom akviferu. To su podzemne vode koje su povezane i sve imaju uticaj na Moraču. Morača se dopunjavala tim vodama i vodama Cijevne. Možda negdje u budućnosti, ako uspijemo da dokažemo da Cijevna ne može toliko uticati na vodoizvorište, onda oni steknu uslove, da se legalizuju i dobiju naše akte. Trenutna je situacija takva da imamo studiju koje moramo da se pridržavamo i u narednom periodu dok se dobro ne ispita svaka komponenta toga uticaja ne možemo izdati uslove. Stava sam da nijedna asfaltana baza, niti bilo koje industrijsko postrojenje, ne treba da stoji na obali bilo kod vodotoka. Što se tiče Uprave za vode u naselju Cijevna nijedna asfaltna baza nema vodnu dozvolu – ističe Bajović.
Iz Puteva su kazali da su uputili zahtjev sa svim dobijenim saglasnostima i elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu Upravi za vode za izradu tehničke dokumentacije za dobijanje vodnih uslova.
– Očekujemo odgovor od Uprave za vode u zakonski propisanom roku. Asfaltna baza je montirana i ovih dana je postrojenje pušteno u probni rad. Sirovine za rad nove asfaltne baze biće nabavljane u skladu sa tenderskom procedurom. Već su objavljeni tenderi za nabavku materijala koji je potreban za proizvodnju asfaltne mase. Većina materijala je berzanska roba, tako da se mogu očekivati oscilacije u cijenama. Analiza cijena proizvodnje asfaltne mase će se uraditi nakon završenih postupaka javnih nabavki i zaključenih ugovora za nabavke potrebnih materijala za proizvodnju asfaltne mase – kažu iz Puteva.
Mještanin naselja Cijevna gdje godinama kubura zbog negativnog utucaja na okolinu asfaltnih baza Saša Bošković potvrdio je da Putevi rade.
– Nova baza nije ni metar pomjerena sa mjesta gdje je stara bila. Tražili smo da se potpuno ukloni, a obećali su da hoće. Mi vjerujemo u to da neće dobiti dozvole. Inspektorka za vode nam je rekla da dozvolu nijesu dobili, pa nam nije jasno kako rade – pita Bošković.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća
Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.
Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.
“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.
Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.
Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.
“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.
Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.
“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.
Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Priroda i društvo
Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj
Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.
Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.
Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.
Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.
Priroda i društvo
Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?
Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.
“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.
“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.
U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.
“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.
-
Hronika2 дана ranijeUP: Racije u centralnoj regiji, kontrolisano oko 400 osoba, devet uhapšenih
-
Sport1 дан ranijeIn Memoriam: Mladen Kaluđerović
-
Kolumne3 дана ranijeВук Бачановић: Убијање Јасеновца од маља до микрофона
-
Politika3 сата ranijePolicija nema evidenciju vozila s „blinkerima“
-
Hronika3 дана ranijeUhapšen Zećanin, osumnjičen za šverc marihuane preko Sakadarskog jezera
-
Sport3 дана ranijePočetak koji traje duže: Razlog više da započneš iskustvo online igre
-
Hronika2 дана ranijeMuškarac stradao u prevrtanju plovila u Plavničkom kanalu
-
Zeta1 дан ranijeBTC Zeta: Od Podgorice do Golubovaca za euro

