Priroda i društvo

Uprava za vode: Asfaltna baza Puteva nema vodnu dozvolu

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad.

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad. To je za „Dan“ potvrdila Vesna Bajović, direktorica Uprave za vode, koja je kazala da trenutno nijesu u situaciji da mogu bilo kome da izdaju takozvani vodni akt za objekte na obalama Morače ili Cijevne zbog situacije na vodoizvorištu Bolje Sestre

– Struka je radila studiju koja je pokazala vezu sa iskopavanje materijala i pada izdašnosti izvorišta. Cijevna je pritoka Morače i sve vode, i površinske i podzemne, zajedno utiču na izdašnost vodoizvorišta. Trenutno ne možemo i nijesmo u situaciji da izdamo bilo kome vodni akt ko se nalazi na obali Morače i Cijevne i radi djelatnost koju radi. Pokušavamo da do momenta kada će Regionalni vodovod da sprovede mjere kojima će pokušati da povrati izdašnost izvorišta, primjenjujemo kratkoročne i dugoročne mjere. Ne možemo izdavati bilo kakve dozvole koje će obezbijediti nastavak rada određenih preduzeća barem do momenta dok se malo ne sredi situacija sa vodovizvorištem. Moraćemo uraditi studiju uticaja, jer svi oni na neki način utiču na vodna tijela – kazala je Bajović.

Direktorica Uprave za vode kaže da asfaltna baza Puteva ne bi smjela da radi.

– Mi izdajemo tri vrste akta, vodne uslove, vodnu saglasnost i vodnu dozvolu. Procedura je jasna. Oni prvo traže vodne uslove koji diktiraju šta je njihov projekat i kako će da izgleda. Mi im kažemo, recimo da su dužni da sve otpadne vode prolaze kroz postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Potom rade projekat kojim ispoštuju te vodne uslove. Kada to urade orbaćaju nam se za vodnu saglasnost. Otvorimo projekat, sagledamo sve akte projekta i kažemo ispoštovano je sve što je traženo vodnim uslovima i dajemo vodnu saglasnost na projekat. Onda idu u izgradnju projekta i tek kad ga izgrade obraćaju nam se za vodnu dozvolu. Izlazimo na lice mjesta, provjeravamo jesu li objekat uradili u skladu sa vodnom saglasnošću i dajemo im vodnu dozvolu koja važi deset godina. Međutim, Putevi nijesu dobili ni vodne uslove, a kamoli vodnu dozvolu, ali su već izgradili objekat – objašnjava Bajović.

Ona kaže da baza Puteva možda nema direktan uticaj na rijeku, ali da ne žele da rizikuju.

Kompletno područje Cijevne i Morače pripada zetskom akviferu. To su podzemne vode koje su povezane i sve imaju uticaj na Moraču. Morača se dopunjavala tim vodama i vodama Cijevne. Možda negdje u budućnosti, ako uspijemo da dokažemo da Cijevna ne može toliko uticati na vodoizvorište, onda oni steknu uslove, da se legalizuju i dobiju naše akte. Trenutna je situacija takva da imamo studiju koje moramo da se pridržavamo i u narednom periodu dok se dobro ne ispita svaka komponenta toga uticaja ne možemo izdati uslove. Stava sam da nijedna asfaltana baza, niti bilo koje industrijsko postrojenje, ne treba da stoji na obali bilo kod vodotoka. Što se tiče Uprave za vode u naselju Cijevna nijedna asfaltna baza nema vodnu dozvolu – ističe Bajović.

Iz Puteva su kazali da su uputili zahtjev sa svim dobijenim saglasnostima i elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu Upravi za vode za izradu tehničke dokumentacije za dobijanje vodnih uslova.

– Očekujemo odgovor od Uprave za vode u zakonski propisanom roku. Asfaltna baza je montirana i ovih dana je postrojenje pušteno u probni rad. Sirovine za rad nove asfaltne baze biće nabavljane u skladu sa tenderskom procedurom. Već su objavljeni tenderi za nabavku materijala koji je potreban za proizvodnju asfaltne mase. Većina materijala je berzanska roba, tako da se mogu očekivati oscilacije u cijenama. Analiza cijena proizvodnje asfaltne mase će se uraditi nakon završenih postupaka javnih nabavki i zaključenih ugovora za nabavke potrebnih materijala za proizvodnju asfaltne mase – kažu iz Puteva.

Mještanin naselja Cijevna gdje godinama kubura zbog negativnog utucaja na okolinu asfaltnih baza Saša Bošković potvrdio je da Putevi rade.

– Nova baza nije ni metar pomjerena sa mjesta gdje je stara bila. Tražili smo da se potpuno ukloni, a obećali su da hoće. Mi vjerujemo u to da neće dobiti dozvole. Inspektorka za vode nam je rekla da dozvolu nijesu dobili, pa nam nije jasno kako rade – pita Bošković.

Izvor: Dan

Sledeće

Unija stočara: Jagnjetina skupo košta i penzionere i stočare

Ne propustite

Maraš: Naš glavni problem je što se bavimo poljoprivredom a ne politikom

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.