Priroda i društvo

Uprava za vode: Asfaltna baza Puteva nema vodnu dozvolu

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad.

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad. To je za „Dan“ potvrdila Vesna Bajović, direktorica Uprave za vode, koja je kazala da trenutno nijesu u situaciji da mogu bilo kome da izdaju takozvani vodni akt za objekte na obalama Morače ili Cijevne zbog situacije na vodoizvorištu Bolje Sestre

– Struka je radila studiju koja je pokazala vezu sa iskopavanje materijala i pada izdašnosti izvorišta. Cijevna je pritoka Morače i sve vode, i površinske i podzemne, zajedno utiču na izdašnost vodoizvorišta. Trenutno ne možemo i nijesmo u situaciji da izdamo bilo kome vodni akt ko se nalazi na obali Morače i Cijevne i radi djelatnost koju radi. Pokušavamo da do momenta kada će Regionalni vodovod da sprovede mjere kojima će pokušati da povrati izdašnost izvorišta, primjenjujemo kratkoročne i dugoročne mjere. Ne možemo izdavati bilo kakve dozvole koje će obezbijediti nastavak rada određenih preduzeća barem do momenta dok se malo ne sredi situacija sa vodovizvorištem. Moraćemo uraditi studiju uticaja, jer svi oni na neki način utiču na vodna tijela – kazala je Bajović.

Direktorica Uprave za vode kaže da asfaltna baza Puteva ne bi smjela da radi.

– Mi izdajemo tri vrste akta, vodne uslove, vodnu saglasnost i vodnu dozvolu. Procedura je jasna. Oni prvo traže vodne uslove koji diktiraju šta je njihov projekat i kako će da izgleda. Mi im kažemo, recimo da su dužni da sve otpadne vode prolaze kroz postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Potom rade projekat kojim ispoštuju te vodne uslove. Kada to urade orbaćaju nam se za vodnu saglasnost. Otvorimo projekat, sagledamo sve akte projekta i kažemo ispoštovano je sve što je traženo vodnim uslovima i dajemo vodnu saglasnost na projekat. Onda idu u izgradnju projekta i tek kad ga izgrade obraćaju nam se za vodnu dozvolu. Izlazimo na lice mjesta, provjeravamo jesu li objekat uradili u skladu sa vodnom saglasnošću i dajemo im vodnu dozvolu koja važi deset godina. Međutim, Putevi nijesu dobili ni vodne uslove, a kamoli vodnu dozvolu, ali su već izgradili objekat – objašnjava Bajović.

Ona kaže da baza Puteva možda nema direktan uticaj na rijeku, ali da ne žele da rizikuju.

Kompletno područje Cijevne i Morače pripada zetskom akviferu. To su podzemne vode koje su povezane i sve imaju uticaj na Moraču. Morača se dopunjavala tim vodama i vodama Cijevne. Možda negdje u budućnosti, ako uspijemo da dokažemo da Cijevna ne može toliko uticati na vodoizvorište, onda oni steknu uslove, da se legalizuju i dobiju naše akte. Trenutna je situacija takva da imamo studiju koje moramo da se pridržavamo i u narednom periodu dok se dobro ne ispita svaka komponenta toga uticaja ne možemo izdati uslove. Stava sam da nijedna asfaltana baza, niti bilo koje industrijsko postrojenje, ne treba da stoji na obali bilo kod vodotoka. Što se tiče Uprave za vode u naselju Cijevna nijedna asfaltna baza nema vodnu dozvolu – ističe Bajović.

Iz Puteva su kazali da su uputili zahtjev sa svim dobijenim saglasnostima i elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu Upravi za vode za izradu tehničke dokumentacije za dobijanje vodnih uslova.

– Očekujemo odgovor od Uprave za vode u zakonski propisanom roku. Asfaltna baza je montirana i ovih dana je postrojenje pušteno u probni rad. Sirovine za rad nove asfaltne baze biće nabavljane u skladu sa tenderskom procedurom. Već su objavljeni tenderi za nabavku materijala koji je potreban za proizvodnju asfaltne mase. Većina materijala je berzanska roba, tako da se mogu očekivati oscilacije u cijenama. Analiza cijena proizvodnje asfaltne mase će se uraditi nakon završenih postupaka javnih nabavki i zaključenih ugovora za nabavke potrebnih materijala za proizvodnju asfaltne mase – kažu iz Puteva.

Mještanin naselja Cijevna gdje godinama kubura zbog negativnog utucaja na okolinu asfaltnih baza Saša Bošković potvrdio je da Putevi rade.

– Nova baza nije ni metar pomjerena sa mjesta gdje je stara bila. Tražili smo da se potpuno ukloni, a obećali su da hoće. Mi vjerujemo u to da neće dobiti dozvole. Inspektorka za vode nam je rekla da dozvolu nijesu dobili, pa nam nije jasno kako rade – pita Bošković.

Izvor: Dan

Sledeće

Unija stočara: Jagnjetina skupo košta i penzionere i stočare

Ne propustite

Maraš: Naš glavni problem je što se bavimo poljoprivredom a ne politikom

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Manastir Ostrog godišnje posjeti milion vjernika i turista

Manastiri Ostrog i Ždrebaonik predstavljaju temelj duhovne i kulturne ponude Danilovgrada, ali i značajan potencijal za razvoj vjerskog turizma. Dok Ostrog već godinama privlači veliki broj hodočasnika i turista iz zemlje i inostranstva, Ždrebaonik svojim istorijskim i duhovnim vrijednostima zauzima sve važnije mjesto na turističkoj mapi ovog kraja. Promocija ova dva manastira dio je nastojanja da se bogato nasljeđe Danilovgrada predstavi široj javnosti i dodatno valorizuje njihov turistički potencijal.

Ivana Vujović direktorica Turističke organizacije Danilovgrad ističe da je Manastir Ostrog jedan od najvećih i najposjećenijih pravoslavnih svetilišta u Evropi, a njegov značaj prevazilazi granice opštine Danilovgrad. Posebnu vrijednost ovom mjestu daje prisustvo moštiju Svetog Vasilija Ostroškog, kojeg vjernici smatraju čudotvorcem.

„U njemu se čuvaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog kojeg vjernici smatraju čudotvorcem ono po čemu je poseban jeste upravo po tome što ga posjećuju ljudi različitih vjera“, kazala je Vujović.

Vujović je kazala da tokom godine, organizovane grupe koje posjećuju manastir Ostrog broje oko milion vjernika i turista. Iako je ove godine zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu, Ostrog i dalje ostaje jedna od najposjećenijih destinacija u Crnoj Gori.

„Ove godine bilježimo mali pad u odnosu na prethodnu godinu u tom dijelu dolaska organizovanih grupa koje obilaze manastir Ostrog ali negdje su procjene da manastir godišnje posjeti oko milion posjetilaca“, istakla je Vujović.

Dodaje da je pored domaćih gostiju i posjetilaca iz regiona, sve više turista iz zemalja zapadne Evrope koji dolaze u Danilovgrad.

„Strukturu naših gostiju čine domaći turisti , zatim posjetioci iz zemalja regiona i sve veći broj stranih turista to su uglavnom turisti iz zemalja Zapadne evrope. Naša statistika govori da su upravo septembar i oktobar u tom dijeli najposjećeniji. Kada je manastir Ostrog u pitanju i kada je broj dolazaka posjetilaca i hodočasnika dominantni su ova dva mjeseca mnogo prije avgusta mjesca“, navela je Vujović.

U Turističkoj organizaciji Danilovgrad rade na tome da se ponuda ne zasniva samo na obilasku manastira, već da posjetioci imaju razlog da se u ovoj opštini zadrže duže.

„Strategija to Danilovgrad zasniva se na tome da mi budemo jedna cjelogodišnja destinacija i da naša turistička ponuda bude zasnovana takvoj ponudi radimo i na razvoju novih turističkih sadržaja i proizvoda obogaćujemo našu turističku ponudu kako bi naši posjetioci poželjeli što duže da se zadrže u našoj opštini”. kazala je Vujović.

Dodaje da kroz različite događaje i promotivne aktivnosti, Turistička organizacija Danilovgrad predstavlja Ostrog, ali i druge turističke potencijale ovog kraja, kako bi posjetioci upoznali njegove prirodne, duhovne i kulturne vrijednosti.

„Kroz razne aktivnosti i događaje, kao što smo već treću godinu za redom imali Dane Svetog Vasilija Ostroškog, zatim duhovne večeri koje su bile posvećene Bjelopvlićima i manastiru Ostrogu. Na taj način zaista pokušavamo i kroz intezivnu digitalnu promociju vjerskog turizma naše opštine“, naglasila je.

Ukazala je i na veliki značaj manastira Ždrebaonik, koji, pored Ostroga, zauzima važno mjesto na turističkoj i duhovnoj mapi Danilovgrada. Od 1991. godine funkcioniše kao ženski manastir i predstavlja jedno od značajnijih pravoslavnih svetilišta u Crnoj Gori.

“On je značajan po tome što se u njemu čuvaju mošti Svetog Arsenija Sremca posvećen Svetom Arhangelu Mihailu, a od 1991 godine to je ženski manastir. Oba manastira imaju izuzetno značajan turistički potencijal i značaj za našu opštinu i predstavljaju važan dio vjerske ponude naše opštine”, poručila je Vujović.

Vujović je poručila da promociju opštine ne zasnivaju isključivo na Ostrogu, već na objedinjavanju duhovne, kulturne i prirodne baštine. Kroz različite manifestacije i promotivne aktivnosti nastoje da posjetiocima predstave bogatstvo ovog kraja i podstaknu njihov duži boravak u Danilovgradu.

Izvor: ADRIA

Priroda i društvo

Više od 54.000 osoba juče prešlo granične prelaze u Herceg Novom

Na graničnim prelazima u Herceg Novom u nedjelju je evidentirano 54.205 osba, 18.699 motornih vozila i 31 plovilo.

Na GP Debeli Brijeg kontrolisano je 31.160 osoba na ulasku, 7.034 na izlasku, ušlo je 9.631 motorno vozilo, a izašlo 2.198, prenosi portal RTHN.

Na Sitnici je na ulasku evidentirano 7.029 osoba i 2 210 motornih vozila, a na izlasku 5.865 lica i 1 510 motornih vozila.

GP Kobila na ulasku je koristilo 8.586 osoba, izašlo je njih 2.394. Ušlo je 2.448 motornih vozila, a izašlo 702.

U Luku Zelenika ušlo je 136, izašlo 35 osoba. Ulaz je koristilo 18, a izlaz 13 plovila.

Na GP Luka Kumbor–Portonovi tokom jučerašnjeg dana nije bilo ulazaka ni izlazaka.

Priroda i društvo

Dragićević prijavio policiji navodno nepropisno odlaganje crvene zemlje u Botunu

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podnio je danas Upravi policije obavještenje zbog, kako tvrdi, nepropisnog odlaganja velikih količina crvene zemlje na lokaciji nekadašnjeg KAP-a u Botunu, gdje se izvode radovi na izgradnji solarne elektrane.

Dragićević je prethodno na društvenim mrežama objavio da se na gradilištu „otkrivaju i uklanjaju ogromne količine crvene zemlje koje deponuju pored puta u Botunu na samo 30 metara od prvih kuća“, upozoravajući da bi moglo doći do stvaranja „ogromnih oblaka crvene kancerogene prašine“, te pozvao Ekološku inspekciju da izađe na teren.

U zapisniku o obavještenju prikupljenom od građanina, koji je sačinila Uprava policije, Dragićević je naveo da je 26. jula dobio poziv mještana Botuna zbog radova na lokaciji nekadašnjeg KAP-a.

„Dana 26.07.2026. godine u poslijepodnevnim časovima primio sam poziv od mještana naselja Botun u opštini Zeta da se na lokaciji nekadašnjeg KAP-a sprovode građevinski radovi i pritom deponuju velike količine crvene zemlje pored same saobraćajnice u selu. Ovom prilikom primio sam i video zapis koji potkrjepljuje tvrdnje i na kojem se vidi da se širi oblak crvene prašine nalik onom koji se širi iz opasnog bazena crvenog mulja.“

On je policiji kazao da je narednog jutra obišao lokaciju kako bi provjerio navode mještana.

„Dana 27.07.2026. u jutarnjim časovima zaputio sam se ka predmetnoj lokaciji kako bi se lično uvjerio u tvrdnje mještana i situaciju na terenu, a imam saznanja da se radi o izgradnji solarne elektrane od strane kompanije ‘Soluno’ DOO iz Podgorice. Uvidom u dokumentaciju koja se podnosi uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja projekta izgradnje foto-naponske elektrane od 1,5 MW vidi se da upravo ova kompanija sprovodi radove.“

U nastavku izjave naveo je da je na terenu zatekao više građevinskih mašina koje dovoze crvenu zemlju.

„Dolaskom na lokaciju zatekao sam više mašina koje dovoze zemlju crvene boje koja može biti boksit ili opasni crveni mulj koji u suvom stanju u vazduh ispušta prašinu, tj. suspendovane čestice koje sadrže brojne polutante i teške metale koji su opasni za zdravlje ljudi i životnu sredinu.“

Dragićević je u izjavi istakao i da je, prema njegovim zapažanjima, na lokaciji došlo do propusta u sprovođenju mjera zaštite zemljišta od negativnih uticaja.

„Izlaskom na teren utvrdio sam da nijesu ispoštovane mjere za zaštitu zemljišta od negativnih uticaja:

– Da se prilikom privremenog odlaganja iskopa ne vodi računa da se sitan materijal i zemlja ne rasipaju okolo kretanjem vozila i da se ne miješaju sa podlogom;

– Da se u periodu suvog vremena ne vrši kvašenje zemlje kako bi se izbjegla eolska erozija, tj. raznošenje sitnijih čestica vjetrom i deponovanje na okolno zemljište;

– Da se prilikom transporta otpadnog materijala ne vodi računa o brzini kretanja kamiona pa samim tim dolazi do emisija čestica.“