Connect with us

Priroda i društvo

Uprava za vode: Asfaltna baza Puteva nema vodnu dozvolu

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad.

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad. To je za „Dan“ potvrdila Vesna Bajović, direktorica Uprave za vode, koja je kazala da trenutno nijesu u situaciji da mogu bilo kome da izdaju takozvani vodni akt za objekte na obalama Morače ili Cijevne zbog situacije na vodoizvorištu Bolje Sestre

– Struka je radila studiju koja je pokazala vezu sa iskopavanje materijala i pada izdašnosti izvorišta. Cijevna je pritoka Morače i sve vode, i površinske i podzemne, zajedno utiču na izdašnost vodoizvorišta. Trenutno ne možemo i nijesmo u situaciji da izdamo bilo kome vodni akt ko se nalazi na obali Morače i Cijevne i radi djelatnost koju radi. Pokušavamo da do momenta kada će Regionalni vodovod da sprovede mjere kojima će pokušati da povrati izdašnost izvorišta, primjenjujemo kratkoročne i dugoročne mjere. Ne možemo izdavati bilo kakve dozvole koje će obezbijediti nastavak rada određenih preduzeća barem do momenta dok se malo ne sredi situacija sa vodovizvorištem. Moraćemo uraditi studiju uticaja, jer svi oni na neki način utiču na vodna tijela – kazala je Bajović.

Direktorica Uprave za vode kaže da asfaltna baza Puteva ne bi smjela da radi.

– Mi izdajemo tri vrste akta, vodne uslove, vodnu saglasnost i vodnu dozvolu. Procedura je jasna. Oni prvo traže vodne uslove koji diktiraju šta je njihov projekat i kako će da izgleda. Mi im kažemo, recimo da su dužni da sve otpadne vode prolaze kroz postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Potom rade projekat kojim ispoštuju te vodne uslove. Kada to urade orbaćaju nam se za vodnu saglasnost. Otvorimo projekat, sagledamo sve akte projekta i kažemo ispoštovano je sve što je traženo vodnim uslovima i dajemo vodnu saglasnost na projekat. Onda idu u izgradnju projekta i tek kad ga izgrade obraćaju nam se za vodnu dozvolu. Izlazimo na lice mjesta, provjeravamo jesu li objekat uradili u skladu sa vodnom saglasnošću i dajemo im vodnu dozvolu koja važi deset godina. Međutim, Putevi nijesu dobili ni vodne uslove, a kamoli vodnu dozvolu, ali su već izgradili objekat – objašnjava Bajović.

Ona kaže da baza Puteva možda nema direktan uticaj na rijeku, ali da ne žele da rizikuju.

Kompletno područje Cijevne i Morače pripada zetskom akviferu. To su podzemne vode koje su povezane i sve imaju uticaj na Moraču. Morača se dopunjavala tim vodama i vodama Cijevne. Možda negdje u budućnosti, ako uspijemo da dokažemo da Cijevna ne može toliko uticati na vodoizvorište, onda oni steknu uslove, da se legalizuju i dobiju naše akte. Trenutna je situacija takva da imamo studiju koje moramo da se pridržavamo i u narednom periodu dok se dobro ne ispita svaka komponenta toga uticaja ne možemo izdati uslove. Stava sam da nijedna asfaltana baza, niti bilo koje industrijsko postrojenje, ne treba da stoji na obali bilo kod vodotoka. Što se tiče Uprave za vode u naselju Cijevna nijedna asfaltna baza nema vodnu dozvolu – ističe Bajović.

Iz Puteva su kazali da su uputili zahtjev sa svim dobijenim saglasnostima i elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu Upravi za vode za izradu tehničke dokumentacije za dobijanje vodnih uslova.

– Očekujemo odgovor od Uprave za vode u zakonski propisanom roku. Asfaltna baza je montirana i ovih dana je postrojenje pušteno u probni rad. Sirovine za rad nove asfaltne baze biće nabavljane u skladu sa tenderskom procedurom. Već su objavljeni tenderi za nabavku materijala koji je potreban za proizvodnju asfaltne mase. Većina materijala je berzanska roba, tako da se mogu očekivati oscilacije u cijenama. Analiza cijena proizvodnje asfaltne mase će se uraditi nakon završenih postupaka javnih nabavki i zaključenih ugovora za nabavke potrebnih materijala za proizvodnju asfaltne mase – kažu iz Puteva.

Mještanin naselja Cijevna gdje godinama kubura zbog negativnog utucaja na okolinu asfaltnih baza Saša Bošković potvrdio je da Putevi rade.

– Nova baza nije ni metar pomjerena sa mjesta gdje je stara bila. Tražili smo da se potpuno ukloni, a obećali su da hoće. Mi vjerujemo u to da neće dobiti dozvole. Inspektorka za vode nam je rekla da dozvolu nijesu dobili, pa nam nije jasno kako rade – pita Bošković.

 

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Predavanje Kalipso Nikolaidis o pristupanju Crne Gore EU u utorak na UCG

Institut za napredne studije Univerziteta Crne Gore (UCG) organizuje u utorak, 24. novembra, sa početkom u 12 časova, javno predavanje profesorice međunarodnih odnosa dr Kalipso Nikolaidis pod nazivom „Šta je za Evropu na kocki kada je riječ o pristupanju Crne Gore EU?“ („What’s at Stake for Europe with Montenegro’s Accession?“).

Događaj će biti održan u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore u Podgorici, a ulaz je slobodan.

Kako navode organizatori, u trenutku kada Crna Gora ulazi u završnicu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, predavanje će otvoriti pitanja o tome šta članstvo Crne Gore znači za budućnost EU, da li bi njeno pristupanje moglo označiti početak novog talasa proširenja i šta je za samu Evropu na kocki.

Kalipso Nikolaidis je dugogodišnja profesorica međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Oksfordu, a danas vodi katedru za globalna pitanja na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci. Prepoznata je po istraživanjima evropskih integracija, demokratije, političkog legitimiteta i budućnosti Evropske unije.

Nakon predavanja uslijediće diskusija sa publikom, koju će moderirati saradnik u istraživanju na Institutu za napredne studije dr Feđa Pavlović. Događaj će biti održan na engleskom jeziku, uz obezbijeđen simultani prevod.

Continue Reading

Priroda i društvo

Krcunović: Cilj peticije je jednak status srpskog jezika u Evropskoj uniji

Foto: Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori

Peticija kojom se traži izjednačavanje statusa srpskog sa crnogorskim jezikom, u unutrašnjem poretku i u procesu pristupanja Evropskoj uniji, otvorila je raspravu o jezičkim pravima i političkoj pozadini inicijative.

Dokument je 16. novembra podnijet Ustavnom odboru Skupštine, a njegov inicijator, profesor dr Dušan Krcunović objašnjava šta ce očekuje od parlamenta.

“Cilj peticije je da srpski jezik bude jedan od jezika EU. Tako bi se izbjegao presedan da postanemo jedina članica u kojoj jezik većinske jezičke zajednice nema status jednog od zvaničnih jezika EU”, kazao je Krcunović za “Dan”.

U obrazloženju objavljenom na skupštinskom portalu predlaže se da parlament preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi uredio status srpskog jezika. Potpisivanje je otvoreno do 15. januara 2027. godine, a najavljeno je i upoznavanje predsjednika države sa peticijom.

Govoreći o dosadašnjoj komunikaciji sa partijama, Krcunović je naveo da će politički akteri imati priliku da iskažu svoj stav.

“Nismo imali priliku da tim povodom razgovaramo sa predstavnicima parlamentarnih stranaka, niti smo je tražili. Politički činioci će imati priliku da se odrede prema našoj inicijativi u kojoj smo tražili mišljenje građana, bez obzira na to kako imenuju svoj maternji jezik. Ovo nije političko niti lingvističko, već demokratsko, civilizacijsko i pravno pitanje”, ističe Krcunović.

Podršku je javno iskazala poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić, koja je peticiju povezala sa građanskim i ljudskim pravima i pozvala da je podrže i građani kojima srpski nije maternji jezik. Predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, nasuprot tome, ocijenio je da vlast otvaranjem pitanja jezika i zastave skreće pažnju sa problema životnog standarda i sprovođenja najavljenih ekonomskih mjera. Krcunović o prijemu inicijative u javnosti govori kroz podršku prikupljenu tokom prvog dana.

“Svaka dobronamjerna podrška inicijativi za ravnopravnost srpskog jezika u višejezičkoj zajednici EU je dobrodošla. Inicijativa skreće pažnju na jedan od gorućih problema u državi, problem pravne jednakosti, problem ljudskih prava i demokratičnosti, pa i etičnosti. Naravno, postoje različiti glasovi, ali, na osnovu uzorka od 17.000 potpisa podrške koje smo prikupili za nepunih 24 časa, utisak je da najveći broj građana Crne Gore, što je i prirodno, podržava inicijativu za jezičku ravnopravnost”, kazao je profesor Krcunović.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozvao je Skupštinu i Ustavni odbor da peticiju odbiju kao ustavno nedopuštenu. Njihova je ocjena da se inicijativom otvara identitetski spor u završnici pristupnih pregovora i vrši pritisak na evropski put države.

Odnos prema evropskim integracijama predstavlja i jednu od ključnih tačaka Krcunovićevog obrazloženja.

“U tom smislu, ponavljamo da je u pitanju demokratska i civilizacijska tekovina, pitanje građanskih prava i inicijativa koja osnažuje proces pristupnih pregovora. Naravno, naša peticija je u skladu i sa većinskim stavom građana iskazanim na Popisu stanovništva 2023. godine, ali i bazičnim evropskim praksama: ne postoji članica Evropske unije u kojoj jezik kojim govori najviše stanovnika nema status službenog”, zaključuje Krcunović.

O jezicima odlučuje Savjet EU

Evropska unija ima 24 službena i radna jezika, a pravila njihove upotrebe u institucijama utvrđuje Savjet EU jednoglasnim odlučivanjem. Sud pravde EU objašnjava da službeni jezici država članica i jezici Unije nijesu nužno isti: luksemburški je službeni u Luksemburgu, uz francuski i njemački, ali nema taj status u EU. Buduća članica prije pristupanja određuje jezik koji želi da koristi kao službeni u Uniji. Građani imaju pravo da se institucijama EU obrate na bilo kojem njenom službenom jeziku i dobiju odgovor na istom jeziku.

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Priroda i društvo

Borovinić Bojović: Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu

Foto Đorđe Cmiljanić

Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu, poručila je potpredsjednica Vlade Crne Gore za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji “One Health – Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili Gorica.

Konferencija je organizovana na inicijativu Borovinić Bojović, s ciljem unapređenja međuinstitucionalne saradnje i uspostavljanja integrisanog pristupa zaštiti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.

“U središtu svih naših politika i djelovanja mora biti čovjek, njegovo zdravlje, dostojanstvo, sigurnost i kvalitet života. A da bismo zaštitili čovjeka, moramo razumjeti i zaštititi prirodne sisteme od kojih njegovo zdravlje zavisi. Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu“, poručila je Borovinić Bojović.

Kako je navedeno u saopštenju, konferenciju su otvorile Borovinić Bojović i rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso, ističući značaj zajedničkog institucionalnog djelovanja i međunarodne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.

Posebna pažnja posvećena je evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da primjena koncepta “Jedno zdravlje“ predstavlja važan dio usklađivanja javnih politika sa savremenim međunarodnim standardima i jačanja institucionalnih kapaciteta.

Na prvom panelu, “Jedno zdravlje: međunarodni standardi i zajednička odgovornost institucija“, učestvovale su državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje Olivera Blagojević i šefica Odsjeka za jonizujuća i nejonizujuća zračenja, radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost Tamara Đurović.

Razgovarano je o međunarodnim iskustvima, usklađivanju javnih politika i jačanju institucionalne saradnje u primjeni koncepta „Jedno zdravlje“.

Drugi panel, „Od rizika do rješenja: prevencija i međusektorska saradnja u zaštiti zdravlja“, okupio je direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimira Đakovića, profesorku Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjanu Bojanić Rašović, izvršnu direktoricu Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovanu Janjušević i pomoćnicu direktora Agencije za zaštitu životne sredine Lidiju Šćepanović.

U fokusu su bili konkretni zdravstveni i ekološki rizici, značaj prevencije i potreba za snažnijim povezivanjem institucija, nauke i civilnog sektora.

Govoreći o narednim koracima, Borovinić Bojović istakla je da je neophodno unaprijediti razmjenu informacija i uskladiti prioritete kako bi se rizici prepoznavali na vrijeme, a nadležni organi djelovali preventivno i koordinisano.

“Upravo u tome prepoznajem jednu od važnih odgovornosti funkcije koju obavljam – da okupljam institucije oko zajedničkih ciljeva, podstičem međusektorsku saradnju i doprinosim rješenjima koja prevazilaze pojedinačne resorne nadležnosti”, kazala je Borovinić Bojović.

Ona očekuje da konferencija označi početak dugoročnog procesa institucionalne saradnje, tokom kojeg će, uz oslanjanje na međunarodna iskustva i preporuke, biti razmotrena mogućnost uspostavljanja stalnog međusektorskog koordinacionog mehanizma za koncept “Jedno zdravlje”.

“Želim da ova konferencija preraste u tradicionalni godišnji susret institucija, stručnjaka, međunarodnih partnera i civilnog sektora, na kojem ćemo razmjenjivati iskustva, pratiti ostvareni napredak i zajednički definisati naredne korake”, zaključila je Borovinić Bojović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto