fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Uprava za vode: Asfaltna baza Puteva nema vodnu dozvolu

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad.

Nova asfaltna baza preduzeća Putevi u naselju Cijevna počela je da radi iako od Uprave za vode nije dobila vodnu dozvolu za rad. To je za „Dan“ potvrdila Vesna Bajović, direktorica Uprave za vode, koja je kazala da trenutno nijesu u situaciji da mogu bilo kome da izdaju takozvani vodni akt za objekte na obalama Morače ili Cijevne zbog situacije na vodoizvorištu Bolje Sestre

– Struka je radila studiju koja je pokazala vezu sa iskopavanje materijala i pada izdašnosti izvorišta. Cijevna je pritoka Morače i sve vode, i površinske i podzemne, zajedno utiču na izdašnost vodoizvorišta. Trenutno ne možemo i nijesmo u situaciji da izdamo bilo kome vodni akt ko se nalazi na obali Morače i Cijevne i radi djelatnost koju radi. Pokušavamo da do momenta kada će Regionalni vodovod da sprovede mjere kojima će pokušati da povrati izdašnost izvorišta, primjenjujemo kratkoročne i dugoročne mjere. Ne možemo izdavati bilo kakve dozvole koje će obezbijediti nastavak rada određenih preduzeća barem do momenta dok se malo ne sredi situacija sa vodovizvorištem. Moraćemo uraditi studiju uticaja, jer svi oni na neki način utiču na vodna tijela – kazala je Bajović.

Direktorica Uprave za vode kaže da asfaltna baza Puteva ne bi smjela da radi.

– Mi izdajemo tri vrste akta, vodne uslove, vodnu saglasnost i vodnu dozvolu. Procedura je jasna. Oni prvo traže vodne uslove koji diktiraju šta je njihov projekat i kako će da izgleda. Mi im kažemo, recimo da su dužni da sve otpadne vode prolaze kroz postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Potom rade projekat kojim ispoštuju te vodne uslove. Kada to urade orbaćaju nam se za vodnu saglasnost. Otvorimo projekat, sagledamo sve akte projekta i kažemo ispoštovano je sve što je traženo vodnim uslovima i dajemo vodnu saglasnost na projekat. Onda idu u izgradnju projekta i tek kad ga izgrade obraćaju nam se za vodnu dozvolu. Izlazimo na lice mjesta, provjeravamo jesu li objekat uradili u skladu sa vodnom saglasnošću i dajemo im vodnu dozvolu koja važi deset godina. Međutim, Putevi nijesu dobili ni vodne uslove, a kamoli vodnu dozvolu, ali su već izgradili objekat – objašnjava Bajović.

Ona kaže da baza Puteva možda nema direktan uticaj na rijeku, ali da ne žele da rizikuju.

Kompletno područje Cijevne i Morače pripada zetskom akviferu. To su podzemne vode koje su povezane i sve imaju uticaj na Moraču. Morača se dopunjavala tim vodama i vodama Cijevne. Možda negdje u budućnosti, ako uspijemo da dokažemo da Cijevna ne može toliko uticati na vodoizvorište, onda oni steknu uslove, da se legalizuju i dobiju naše akte. Trenutna je situacija takva da imamo studiju koje moramo da se pridržavamo i u narednom periodu dok se dobro ne ispita svaka komponenta toga uticaja ne možemo izdati uslove. Stava sam da nijedna asfaltana baza, niti bilo koje industrijsko postrojenje, ne treba da stoji na obali bilo kod vodotoka. Što se tiče Uprave za vode u naselju Cijevna nijedna asfaltna baza nema vodnu dozvolu – ističe Bajović.

Iz Puteva su kazali da su uputili zahtjev sa svim dobijenim saglasnostima i elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu Upravi za vode za izradu tehničke dokumentacije za dobijanje vodnih uslova.

– Očekujemo odgovor od Uprave za vode u zakonski propisanom roku. Asfaltna baza je montirana i ovih dana je postrojenje pušteno u probni rad. Sirovine za rad nove asfaltne baze biće nabavljane u skladu sa tenderskom procedurom. Već su objavljeni tenderi za nabavku materijala koji je potreban za proizvodnju asfaltne mase. Većina materijala je berzanska roba, tako da se mogu očekivati oscilacije u cijenama. Analiza cijena proizvodnje asfaltne mase će se uraditi nakon završenih postupaka javnih nabavki i zaključenih ugovora za nabavke potrebnih materijala za proizvodnju asfaltne mase – kažu iz Puteva.

Mještanin naselja Cijevna gdje godinama kubura zbog negativnog utucaja na okolinu asfaltnih baza Saša Bošković potvrdio je da Putevi rade.

– Nova baza nije ni metar pomjerena sa mjesta gdje je stara bila. Tražili smo da se potpuno ukloni, a obećali su da hoće. Mi vjerujemo u to da neće dobiti dozvole. Inspektorka za vode nam je rekla da dozvolu nijesu dobili, pa nam nije jasno kako rade – pita Bošković.

 

Izvor: Dan

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Rajnke sa mitropolitom Joanikijem: Crkve i vjerske zajednice važne za održavanje atmosfere mir i razumijevanja

U Crnoj Gori crkve i vjerske zajednice imaju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje građana, ocijenili su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) su saopštili da se Joanikije sastao sa Rajzing Rajnke i njenim saradnicima u Cetinjskom manastiru.

“Sagovornici su se u razgovoru saglasili da u Crnoj Gori, kao multietničkoj i viševjerskoj državi, Crkve i vjerske zajednice imaju svoju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje svih crnogorskih građana”,  kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Rajnke prenijela da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za pitanja vjerskih sloboda i sveukupne stabilnosti u regionu.

Ona je, kako se dodaje, naglasila potrebu poštovanja vjerskih i drugih ljudskih prava svih bez razlike, kako od države, tako i međusobno među građanima i vjerskim zajednicama.

Iz MCP su rekli da je Joanikije upoznao Rajzing Rajnke sa najvažnijim vjerskim, humanitarnim, prosvjetnim i kulturnim aktivnostima Mitropolije, iskazavši posvećenost bogoslužbenom životu, kao temelju svih drugih poduhvata i napora.

“Rajzing Rajnke i Joanikije su razmijenili stavove i o drugim aktuelnim pitanjima koja se tiču uloge Crkve i vjerskih zajednica u savremenom crnogorskom društvu, saglasivši se da je dijalog najbolje sredstvo za prevazilaženje svih izazova “, navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Konkurs u trećem roku početkom iduće sedmice

Konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore (UCG) u trećem upisnom roku, za studijsku 2024/25. godinu, biće raspisan početkom naredne sedmice.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore (www.ucg.ac.me).

UCG organizuje elektronsko prijavljivanje na predmetni konkurs u skladu sa programom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

“Izuzetno, ukoliko prijavu nije moguće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice”, saopteno je iz UCG.

Podsjećaju kandidate koji su primljeni u prvom i drugom roku da je potpisivanje ugovora o studiranju posljednji korak upisa na Univerzitet Crne Gore.

“Pored mogućnosti potpisivanja putem elektronske lične karte, dostupne od prošle godine, ove godine je studentima na raspolaganju i dodatna opcija koju je omogućio Crnogorski Telekom besplatnim promo paketom eTrust “, navodi se u saopštenju.

Ugovor o studiranju budući studenti potpisuju elektronski, nakon završetka procedure upisa, u studentskoj službi fakulteta ili akademije na kojoj su aplicirali.  Nakon prijema studenta, na portalu e-Upis (upisi.edu.me) dostupna je elektronska verzija njihovog Ugovora o studiranju, koju studenti mogu elektronski potpisati i postaviti na e-Upis sajt.

Usluga elektronskog potpisivanja Ugovora o studiranju razvijena je prošle godine u okviru projekta “E-usluge kao odgovor na Covid-19”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvom javne uprave. Cilj projekta je podsticanje mladih na korišćenje digitalnih servisa u interakciji sa institucijama, bez čekanja u redovima i prikupljanja dokumenata.

Continue Reading

Priroda i društvo

Lakušić: Odlaganje otpada u Zeti prijetnja za životnu sredinu i javnu bezbjednost

privatna arhiva

“U naselju Cijevna, u opštini Zeta, u neposrednoj blizini rijeke Cijevne, u krugu asfaltne baze podgoričkog preduzeća “Putevi”, deponovan je industrijski otpad za koji se nezvanično tvrdi da je grit – opasan materijal prepun toksičnih supstanci”, izjavio je Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda.

On upozorava na ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva.

“Prema tvrdnjama zaposlenih, ovaj otpad nije pravilno odložen,” naglasio je, dodajući da grit sadrži teške metale i druge opasne materije koje mogu kontaminirati tlo, podzemne vode i rijeke.

Lakušić je istakao opasnost zbog blizine otpada rijeci Cijevni.

“Posebno je ugroženo izvorište Bolje sestre, koje je ključni izvor pitke vode za veliki dio stanovništva Crne Gore. Ukoliko bi došlo do zagađenja ovih vodotoka, posljedice bi bile katastrofalne. Došlo bi do ozbiljnog ugrožavanja osnovnih uslova za život, uključujući zdravlje ljudi”, kazao je Lakušić.

Pored toga, Lakušić je ukazao na informacije koje dolaze od ekoloških aktivista, rekavši da postoje indicije da je jedno privatno preduzeće, takođe, odlagalo sličan opasni otpad u blizini rijeke Morače, u Drugoj sanitarnoj zoni zaštite.

“Ova zona je zakonski zaštićena zbog svoje važnosti za očuvanje čistoće vodnih resursa,” naglasio je, dodajući da svaki pokušaj nelegalnog odlaganja otpada u ovim zonama predstavlja grubo kršenje zakona i direktnu prijetnju ekosistemu.

Lakušić je istakao da se “otpad navodno odlagao u rupe koje su ostale nakon nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska,” što, prema njegovim riječima, čini ovaj ekološki zločin dvostruko ozbiljnijim.

“Ovakvi postupci ne samo da pokazuju krajnju neodgovornost preduzeća koja učestvuju u ovakvoj praksi, već i nedostatak adekvatnog nadzora i odlučne reakcije od strane nadležnih institucija,” rekao je Lakušić, naglašavajući potrebu za hitnom reakcijom države kako bi se sanirala ugrožena područja i spriječilo ponavljanje sličnih incidenata.

Na kraju, Lakušić naglašava da “ovo pitanje ne smije ostati neprimijećeno, niti smije biti potisnuto u drugi plan,” dodajući da zaštita prirodnih resursa, posebno vode, mora biti prioritet.

“Rijeke Cijevna i Morača, kao i izvorište Bolje sestre, ne smiju postati žrtve nebrige i neodgovornosti” , zaključujući da je reakcija neophodna kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije i obezbijedilo dugoročno očuvanje ovih dragocjenih prirodnih resursa.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto