Politika

Knežević: Ne podržavam budžet zbog diskriminatorskog odnosa prema Zeti

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević ponovo se danas u Skupštini Crne Gore osvrnuo na stanje u Zeti, poručujući da je neprihvatljivo da se, kako je rekao, prva srednjevjekovna država na ovim prostorima dovodi u situaciju da moli za sredstva koja su joj već bila planirana.

Knežević je podsjetio i da su, prema njegovim riječima, isti ti DPS funkcioneri aplaudirali hapšenju poslanika Demokratskog fronta 2019. godine, a da danas upravo oni odlučuju o izgradnji ulica i infrastrukturnim projektima.

„Zamislite da u budžetu u kojem je predviđeno devet miliona eura za službena putovanja neko mora da moli za milion i dvjesta hiljada eura. Sada dolazimo u situaciju da ja moram da pitam ministra Vukovića, koji je diplomirao, donosi li on te pare iz kuće. Ako ih donosi iz kuće, ja mu se izvinjavam. Ali ako se ta sredstva obezbjeđuju zato što mi punimo budžet i doprinosimo državi, onda će ovakav odnos prema Zeti imati posljedice u narednom periodu“, kazao je Knežević.

On smatra da se Zeta kažnjava zbog referenduma i činjenice da je gotovo 60 odsto građana, uz izlaznost od 98,5 odsto, glasalo protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

„Zeta se kažnjava jer ne želi da bude septička jama Podgorice“, poručio je Knežević.

Dodao je da je ovakav odnos slika i prilika položaja najmlađe opštine u Crnoj Gori, podsjećajući da se u Crkvi Svetog Đorđa, u neposrednoj blizini planiranog kolektora, dogodio istorijski čin kada su Zećani na ramenima iznijeli vladiku Danila i spasili ga da ne bude obješen.

Govoreći o budžetu, Knežević je istakao da će Demokratska narodna partija podržati njegovo usvajanje, ali je naglasio da on lično to neće učiniti zbog, kako je rekao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti.

„Neka cijela javnost vidi kako nam se vraća – bez glavne gradske ulice i uz klasične birokratske fraze. Zeti ne treba milostinja, a Crna Gora se po ovom budžetu faktički odrekla Zete. Pošto se Crna Gora odrekla Zete, ja ću u ime Zećana zatražiti pomoć od naše najbliže braće – Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, kako bi nam pomogli sa 1.200.000 eura da završimo glavnu ulicu u Zeti“, rekao je Knežević.

Dodao je da neće zavisiti od, kako je naveo, DPS-ovaca koji danas sjede u Vladi i sredstva opredjeljuju za sopstvene gradove i projekte.

Knežević je kazao i da je iz odgovora Lazara Šćepanovića stekao utisak da se priprema policijska intervencija u Botunu, te poručio da poslanici DNP-a neće podržati Šćepanovića ukoliko do glasanja ne pozove mještane Botuna na razgovor.

„Ja ga ovim putem obavještavam da ću sa zadovoljstvom biti tamo i da budem uhapšen zajedno sa građanima Zete. Hapšen sam i 2019. godine, krajem decembra, i spreman sam da reformske snage ponovo testiraju svoju snagu nad građanima Zete, ali prvo želim da uhapse mene. Neću se pozivati na poslanički imunitet“, poručio je Knežević.

On je zaključio da će poslanici DNP-a ipak glasati za budžet kako, kako je rekao, nijedna sirotinja na sjeveru ne bi ostala bez projekata, ali je ponovio da on lično ne podržava budžet zbog diskriminatorskog odnosa prema Zeti.

Sledeće

Spajić razmišlja o rekonstrukciji Vlade – da li Knežević više nije poželjan u vladajućoj većini?

Ne propustite

Mujović za izgradnju kolektora ponudio niz infrastrukturnih projekata u Botunu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem

Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.

U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.

“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.

Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.

“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.

Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.

Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.

“Jubilej obnove nezavisnosti biće obilježen dostojanstveno, ponosno i evropski, sa jasnom sviješću da je odluka građana iz 2006. godine bila istorijski ispravna i strateški potvrđena današnjim demokratskim i evropskim putem države”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Politika

Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.

Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.

“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.

Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.

“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.

Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.

“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.

Politika

Đurović o “otpriznavanju Kosova”: NSD ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške

Pitanje identitetskih tema biće otvoreno u trenutku kada se procijeni da za to postoji odgovarajuća parlamentarna većina, poručio je tokom gostovanja na Aplus televiziji šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih političkih ciljeva NSD-a smanjenje društvenih podjela i „pomirenje u Crnoj Gori“.

“Mi prije svega želimo da donesemo mir u Crnoj Gori i da se te podjele koje su obilježile jedan period Crne Gore jednom završe”, rekao je Đurović.

Govoreći o političkim podjelama u prethodnim decenijama, šef poslaničkog kluba NSD smatra da je javni prostor u Crnoj Gori bio obilježen oštrim etiketiranjima i polarizacijom.

“Imali smo legitimne i izdajničke predstavnike, borbu na sve ili ništa, imali smo izdajnike, dobitnike, povlašćene i obespravljene građane. Smatramo da tome mora doći kraj”, naglasio je Đurović.

Dodao je da je NSD pravi predstavnik srpskog naroda, a da će političke ciljeve ostvarivati u trenutku kada za to postoji većina.

“Njihovo sprovođenje zavisiti od političkog trenutka i podrške u parlamentu. Da bismo došli do tih ciljeva, mi smatramo da treba u određenom trenutku da imamo i jednu širu podršku, da bi neki od tih ciljeva morali biti izglasani u parlamentu”, predočio je on.

Dodao je da stranka ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške.

“Ne želimo da dođemo u situaciju da nas preglasaju u parlamentu i da to bude politički akt radi političkog akta i da se završi negativno”, dodao je Đurović.

Izvor: A plus portal