Zeta

Poljoprivrednici iz Zete: Trgovački lanci ne otkupljuju naše proizvode

Poljoprivredni proizvođači iz Zete kazali su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti.

Poljoprivredni proizvođači i predstavnici poljoprivrednih udruženja s teritorije Zete prisustvovali su danas konsultacijama o pregovaračkom poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, gdje su sa predstavnicima državnih institucija razmijenili mišljenja o značaju usklađivanja sa evropskom politikom u toj oblasti.

Događaj je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova, u okviru projekta EU4ME koji finansira Evropska unija.

Sa poljoprivrednicima su, kako je saopštio taj resor, razgovarali: državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović, šef Pregovaračke radne grupe i generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević, zamjenica šefa Pregovaračke radne grupe i načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju Amra Terzić i sekretarka Pregovaračke radne grupe Granica Kovačević Petrić. Papović je podsjetila da je Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna od najobimnijih i najznačajnijih politika EU, čiji je cilj održiv i konkurentan razvoj poljoprivrede i ruralnih sredina. Kazala je da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11 dolazi nakon višegodišnjeg predanog rada i ostvarenih rezultata u toj oblasti.

„Privremeno zatvaranje poglavlja 11 donosi brojne koristi za Crnu Goru – od finansijske podrške poljoprivrednicima iz fondova EU koja će omogućiti veću sigurnost prihoda i ulaganja u modernizaciju gazdinstava, preko novih sredstava za razvoj sela, izgradnju i unaprjeđenje infrastrukture, digitalizaciju i bolji kvalitet života u ruralnim područjima, do sigurnije hrane i mogućnosti plasmana domaćih proizvoda na tržištu EU od pola milijarde potrošača“, kazala je Papović.

Istakla je i da je glavni izazov prilagođavanje novim pravilima i jačanje kapaciteta da se podrška EU u praksi sprovede na efikasan način.

Cimbaljević je podsjetio da je Crna Gora ispunila završna mjerila, čime su se stekli uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja. On je dodao da je važno da cijeli proces bude stimulativan za poljoprivrednu proizvodnju, a ne opterećujući.

„Želimo da ovaj proces ne ugrozi poljoprivrednu proizvodnju, već da je ojača. Poljoprivreda u Crnoj Gori je izazovna, jer se radi o specifičnim uslovima – naše obradivo zemljište u prosjeku ima nagib veći od sedam odsto, što otežava upotrebu mehanizacije. Ulaskom u EU, Crna Gora postaje dio evropskog tržišta slobodnog protoka robe, i zato ovaj period moramo iskoristiti da jačamo kapacitete, preradu i finalne proizvode. Posebno je važno udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, jer samo organizovani proizvođači mogu biti konkurentni u uslovima evropskog tržišta. Ohrabruje činjenica da u posljednjim javnim pozivima bilježimo veliki broj aplikanata za IPARD podršku, što pokazuje da poljoprivrednici sve bolje razumiju proces i prilike koje im stoje na raspolaganju“, kazao je Cimbaljević.

Amra Terzić je istakla da će zatvaranje poglavlja 11 predstavljati potvrdu dosadašnjeg rada pregovaračke strukture.

„Ovaj proces pokazuje da smo u značajnoj mjeri ojačali administrativne kapacitete i uspostavili tehničke strukture, prije svega buduću Agenciju za plaćanja, kako bi Crna Gora mogla da koristi fondove EU namijenjene poljoprivredi i ruralnom razvoju od momenta pristupanja. Takođe, u obavezi smo da nastavimo harmonizaciju nacionalne legislative sa evropskom i da uskladimo mjere iz Agrobudžeta i IPARD-a sa mjerama Zajedničke poljoprivredne politike EU“, kazala je ona.

Dodala je da će prave koristi za poljoprivredne proizvođače biti vidljive od trenutka pristupanja Crne Gore EU.

„Ulaskom u EU, poljoprivrednim proizvođačima će na raspolaganju biti značajniji fondovi, posebno EAFRD (Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) i EAGF (Evropski poljoprivredni garancijski fond), koji donose više sredstava nego što su trenutno dostupna kroz Agrobudžet i IPARD. Ulazak u EU biće izazov kroz konkurenciju, ali i prilika za one koji na vrijeme modernizuju proizvodnju, uvedu standarde i udruže se“, poručila je Terzić.

Granica Kovačević Petrić kazala je da donošenje Implementacionog plana za uspostavljanje IAKS-a i Agencije za plaćanja, kao i napredak u usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, predstavlja važan korak u izgradnji sistema koji će omogućiti sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike.

„Ovim planom postavljeni su temelji za formiranje ključnih mehanizama koji će u narednim godinama omogućiti sprovođenje evropskog modela podrške poljoprivredi. Pred nama je faza praktične izgradnje i primjene, koja će zahtijevati mnogo energije i posvećenosti, kako od poljoprivrednika, tako i od nadležnih institucija. Naš cilj je da svaki proizvođač, bez obzira na veličinu gazdinstva, u budućnosti osjeti konkretne koristi od evropskih fondova i da ta sredstva budu dostupna svima koji žele da unaprijede svoju proizvodnju“, rekla je.

Tokom konsultacija, poljoprivredni proizvođači iz Zete ukazali su na glavne izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.

“Istakli su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti”, piše u saopštenju.

Poljoprivrednik Sreten Batrović kazao je da je stanje poljoprivrede u Zeti teško.

„Poljoprivreda u našem kraju je na veoma niskom nivou, zbog otežane proizvodnje i pritiska uvoza. Ako Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Vlada, ne izađu nama u susret, nas za nekoliko godina neće biti – poješće nas uvoz. Rješenje je da se poveća fond podrške i daju veće subvencije, jer nema dovoljno mladih koji se uključuju u ovu djelatnost“, rekao je Batrović.

Njegov kolega Srđan Raičević istakao je važnost pripreme za evropske standarde.

„Poljoprivreda ima obaveze, i Zeta ima obaveze. Moramo se prilagoditi EU standardima. Sastanak je bio koristan, žao mi je što nije bilo više prisutnih, posebno mlađih. Iskazali smo svoje probleme i vjerujem da će nas članstvo u EU obavezati na njihovo rješavanje, te da će se više mladih ljudi okrenuti poljoprivredi“, rekao je Raičević.

U okviru posjete Golubovcima, predstavnici dva ministarstva su posjetili Srednju mješovitu školu „Golubovci“ i sa učenicima I i III razreda obrazovnog programa agrotehničar razgovarali o mogućnostima koje će članstvo u EU donijeti crnogorskim građanima, posebno poljoprivrednim proizvođačima.

Poručili su mladima da će im članstvo u EU pružiti brojne prilike, ali da je važno da se za njih pripreme, kroz sticanje novih znanja i vještina.

U sklopu posjete školi, održano je i onlajn takmičenje o poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, a nagrađeno je troje najboljih.

Sledeće

Udruženje penzionera Zete omogućilo nabavku mesa i suhomesnatih proizvoda na rate

Ne propustite

SO Zeta imenovala Komisiju za sprovođenje opštinskog referenduma

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Knežević pozvao građane da se upute ka Botunu zbog navodne policijske intervencije

Lider DNP-a i poslanik Milan Knežević objavio je danas poziv upućen građanima Zete, navodeći da se „hitno upute ka Botunu“ zbog, kako tvrdi, mogućih intervencija policije prema mještanima koji protestuju zbog izgradnje postrojenja u tom naselju.

Knežević je na društvenoj mreži Instagram objavio da je „policija zaustavila saobraćaj za teretna vozila i, kako navodi, priprema intervenciju nad stanovnicima Botuna“. Poručio je da „ko je Zećanin i zetskoga roda danas mora biti u Botunu“, završavajući objavu riječima „Odbranimo Zetu – No pasaran“.

View this post on Instagram

A post shared by Милан Кнежевић (@milanknezevic_dnp)

Iz Uprave policije do trenutka objavljivanja teksta nije bilo zvanične potvrde o navodima iz Kneževićeve objave, niti informacija o eventualnim planiranim mjerama ili ograničenjima u saobraćaju.

Protesti mještana Botuna traju duže vrijeme, a odnose se na protivljenje izgradnji i puštanju u rad kolektora u njihovom naselju. Situacija na terenu i dalje se razvija, a javnost očekuje zvanične informacije državnih organa.

Zeta

Ovako izgleda glasački listić za referendum u Zeti

Referendumska komisija Opštine Zeta odlukom je utvrdila izgled glasačkog listića koji će koristiti na referendumu o izgradnji postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu zakazanom za 14. decembar.

Građani će odgovoriti sa “za” ili “protiv” na pitanje “Da li ste za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu”. Glasački listić sadrži oznaku kontrolnog kupona, naziv institucije koja organizuje izjašnjenje građana, a to je Skupština opštine Zeta. Tu je i datum 14. decembar 2025. godine.

Kako je kazao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić štampanje glasačkih listića obaviće sedam dana uoči referenduma i to tačan broj spram podataka koje dobiju od Ministarstva unutrašnjih poslova o broju birača.

“Svakog trena očekujemo od MUP-a da nam dostavi broj glasača. Mi smo donijeli odluku o izgledu glasačkog listića, ali ne i o broju koji nam je neophodan za štampanje. Ako večeras donesemo odluku o broju, odmah sjutra idem u Bijelo Polje u štampariju, a već u nedjelju bi mogli očekivato štampanje”, rekao je Cavnić.

Zeta

Ponuda Mujovića Botunjanima: Bilo kakav negativan uticaj po životnu sredinu u Zeti znači gašenje kolektora

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović mještanima Botuna, koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćanje otpadnih voda, dostavio je novu ponudu u koju je Portal RTNK imao uvid.

Mujović navodi da je Glavni grad spreman cijelu ponudu potpisa i obavezati se na ispunjenje svake od navedenih stavki.

Između ostalog Mujović ističe da će Glavni grad finansirati priključak na kanalizacionu mrežu domaćinstava Gornje Zete na sistem.

“ 30% ukupnog broja kanalizacionih priključaka cijele Zete bice priključeno na ovaj Sistem, sto podrazumijeva investiciju Glavnog grada od oko 12 milion eura, Glavni grad će preuzeti održavanje te mreže, a kada opština Zeta formira svoj Vodovod oni će tim korisnicima naplaćivati usluge odvođenja otpadnih voda (iako ih Vodovod Podgorica suštinski odvodi i obrađuje)”, naveo je Mujović u ponudi.

Za prečišćivač predviđena su nova zaposlenja, a Mujović u ponudi navodi da će prednost imati mještani Botuna.

“Prednost pri zapošljavanju zaposlenih (oko 50 novih radnih mjesta) imaće mještani Botuna, odnosno građani Zete. U cjelokupan proces izgradnje postrojenja biće uključeni predstavnici delegirani od strane opštine Zeta. Garantuju im se mjesta u implementacionoj jedinici i nadzornoj komisiji tokom sprovođenja projekta”, naglašeno je u ponudi.

“Glavni grad se obavezuje da za dvije godine nakon puštanja u rad novog postrojenja neće mijenjati namjenu postojećeg postrojenja pored Krivog mosta, te da će se ukoliko dođe do problema uradu novog postrojenja otpadne vode usmjeriti na staro, što je garancija da nećemo dozvoliti bilo kakav negativan uticaj po životnu sredinu u Zeti. Nakon izgradnje postrojenja biće sprovedena mjerenja kvaliteta vode, vazduha i potencijalne kontaminacije tla. Ista mjerenja ponoviti nakon 6 mjeseci rada. Ako se pokaže da bilo koji od parametara nije u skladu sa evropskim standardima u obavezi smo da obustavimo rad postrojenja.Krećemo u sanaciju bazena crvenog mulja. Vlada je budžetom za 2026. Godinu opredvidjela 32 miliona EUR. Nakon obavljenih razgovora sa lzvođačem dogovoreno je da Ugovor bude dostupan svim zainteresovanim stranama već od sredine naredne nedjelje (u mjeri koja ne ugrožava prava intelektualne svojine Izvođača). Organizacioni model Postrojenja – formirati novo Društvo Otpadne vode Podgorica isprovesti aktivnosti oko podjele profita? Ovo je pravno pitanje i traži dodatno razmatranje. Spremni smo za dialog i po ovom pitanju”,navedeno je u novoj ponudi.

Gradonačelnik podsjeća mještane da je nemoguće izmijeniti lokaciju postrojenja, jer bi šteta po budžet glavnog grada bila preko 170 miliona eura.

“Nova lokacija znači i novu proceduru dobijanja dokumentacije: geotehnička ispitivanja ta,kontaminacije tla, procjena uticaja postrojenja na životnu sredinu. To zahtijeva vrijeme od dvije do tri godine. Premještanje postrojenja može izazvati tužbu drugorangiranog na tenderu čija je ponuda iznosila 97 miliona EUR. Ako tome dodamo gubitak evropskog granta od 33 miliona EUR potraživanje Turske kompanije za isporučenu opremu u iznosu od 47 miliona EUR dolazimo do potencijalne štete za Glavni grad od oko 177 millona EUR”, naglasio je Mujović.

Izvor: RTNK