Ekonomija

Inflacija i skok cijena hrane u EU: Vlade preduzimaju mjere

Inflacija je i u najbogatijoj zoni eura u Evropskoj uniji dostigla oko 11 odsto, privreda ide u recesiju, a skok cijena izaziva veliko nezadovoljstvo sindikata i potrošača, pa vlade preduzimaju različite mjere.

Grčka vlada dekretom je naredila lancima samoposluga da moraju imati „prihvatljivu cijenu“ za bar jednu namirnicu u svakoj kategoriji proizvoda. Španska vlada je, pored ostalog, upravo podigla minimalnu zaradu na hiljadu eura, zabranila zapošljavanje na kratak rok.

Vlasti u Berlinu su izdvojile čak 200 milijardi eura da bi pomogle ugroženom njemačkom stanovništvu i preduzećima. Ugroženim njemačkim potrošačima će država u decembru podmiriti 100 odsto računa za grijanje na gas, a za to će iz budžeta biti posebno obezbijeđeno devet milijardi eura.

Skok cijena struje, gasa i osnovnih potrepština naročito brine vlasti u EU, utoliko prije što su na ogromnom, mahom sasvim neutemeljnom skoku cijena proizvođači ostvarili zamašne super-profite i nema sumnje da je to i rezultat čiste špekulacije, grabeža.

Statistički uredi navode da su građani u mnogim zemljama već smanjili potrošnju, jer jednostavno ne mogu da izdrže poskupljenja, iako troše i dio ušteda.

Otud je jasno da je grčki ministar za razvoj i ulaganja Adonis Jorgijadis žestoko kritikovao neopravdana poskupljenja, rekavši da „građani na policama samoposluga vide stalni skok cijena i sebi kažu da je to čista krađa“.

Grčki ministar ukazuje na to da je „potpuno neshvatljiv toliki nagao i neprestan skok cijena“ i zato je objasnio da je vlada u Atini obavezala lance super-marketa da za potrošače prihvatljivu cijena mora imati bar jedan u kategoriji od 31 proizvoda, kao što su hljeb, mlijeko, tjestenine, pirinač, ulje, meso…

Lanci samoposluga to moraju objaviti i na internetu i u brošurama, a ukoliko se to ne bude poštovalo slijedi kazna od pet hiljada eura dnevno.

Da je nezadovoljstvo potrošača veliko, svjedoči i nalaz statističke agencije „Nilsen“ da su grčka domaćinstva za prvih devet mjeseci u super-marketima ostavili preko 320 miliona eura više nego prošle godine, a kupili su manje proizvoda.

Demonstracije i protesti su održani i u Češkoj, Mađarskoj, Francuskoj i još nekim zemljama.

Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard je upozorila da mjere podizanja kamatnih stopa neće moći da suzbiju inflaciju jer privredi EU preti neminovna recesija.

A u analizi londonske agencije „Ekonomist intelidžens junit „stoji da u svijetu i Evropi može doći do štrajkova i socijalnih nemira zbog ogromnog porasta cijena energije i osnovnih potrepština.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio da slijedi „pogubni koktel visoke inflacije i malaksavanja proizvodnje“ i predočio da oklijevajuće vlade u Evropi moraju preduzeti ozbiljne makroekonomske mjere da slome inflaciju, ali i da pomognu stanovništvu i privredi.

MMF stavlja do znanja i da će i bez novih prekida isporuka nafte i gasa inflacija biti duga i navodi da su, recimo, kad je Zapadni Balkan u pitanju, glavni uzrok skok cijena energije, ali hrane.

Sledeće

Od ponoći benzin skuplji 12 centi

Ne propustite

Deficit budžeta niži 140 miliona od plana

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Danas protest USSCG

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas protest ispred zgrade Vlade, zbog nezadovoljavaljućeg odnosa prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada.

Protest pod nazivom Zajedno za 100, počeće u 15 sati i 30 minuta.

„Pozivamo vas da se pridružite borbi za ispunjenje zajedničkog cilja – povećanje zarada i potpisvanje novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), zaštite ekonomsko-socijanog položaja, očuvanje uloge i značaja socijalnog dijaloga i socijalnih partnera“, poručili su ranije iz USSCG.

Iz USSCG su dodali da je Izvršni odbor početkom sedmice donio odluku o organizovanju protesta, kako bi se iskazalo nezadovoljstvo odnosom prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada i potpisivanja novog OKU-a.

Ekonomija

Vlada sakrila odluku o akcizama: umjesto četiri, dizel jeftiniji samo jedan cent

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kritikovao je tokom današnjeg skupštinskog zasijedanja Vladu zbog, kako tvrdi, netransparentnih izmjena odluka o smanjenju akciza na dizel, navodeći da su izmjene sprovedene u više navrata i na štetu građana, bez jasnog obavještavanja javnosti.

“Prije sedam dana je Vlada donijela odluku da akcizu koju je smanjila 50 odsto na dizel smanji na 35 odsto, znači da bude manje umanjenje dizela. Ja mislim da to nije bilo korektno prema građanima, jer je cijena dizela oko 25 odsto veća nego prije mjesec i po. Sinoć, da to javnost ne zna, Vlada mimo znanja i to 35 odsto smanjenja akciza koje je trebalo da važi mjesec dana, smanjuje na 30 odsto. Umjesto da je cijena dizela danas četiri centa niža, ona je jedan cent niža. Hoću da znam je li Vlada tajno i organizovano svoju odluku od prije nedelju dana koja je trebalo da važi mjesec, korigovala u pravcu koji je negativniji za građane i da nas o tome nije obavijestila”, kazao je Mugoša.

Kompanije Fidelity consulting saopštila je da je Vlada Crne Gore “krišom povećala akcizu na dizel”.

Ministarstvo energetike i rudarstva kasno sinoć je saopštilo nove cijene goriva, po kojima je dizel pojeftinio jedan cent, a benzin četiri i pet centi.

“Vlada je krišom povećala akcizu na dizel sa 286 eura na 1000 litara na 308 eura na 1000 litara! Pljačka građana se nastavlja, krišom i pod velom tajnosti…”, piše u objavi Fidelity consulting na mreži X.

Ekonomija

Vlada nije umanjila akcize na gorivo za 50 odsto

Ministrarstvo energetike i rudarstva objavilo je korekciju maksimalnih cijena naftnih derivata za 20.4.2026. godine, ali Vlada nije produžila odluku o smanjenju akciza na dizel za 50 odsto, jer da je to uradila dizel bi pojeftinio 10 centi.

Umjesto toga Vlada je odlučila da smanji akcize na dizel za 35 odsto, pa će cijena tog naftnog derivata biti niža dva, umjesto 10 centi, koliko bi bilo smanjenje da je ostala niža akciza za 50 odsto.

“Obavještavamo Vas da od 21.4.2026. godine važe sljedeće cijene naftnih derivata: euraosuper 98 1,56 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,73 eura); eurosuper 95 1,53 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,69 eura); eurodizel 1,69 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,87 eura); lož ulje 1,79 eura – 0,08 “, navode iz ministarstva.

Ističu da je obračun cijena urađen u skladu sa novom Odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za: bezolovni benzin 412 eura na 1,000 litara (0,412 eura po litru), gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo, 286 eura na 1.000 litara (0,286 eura po litru).

Podsjetimo, premijer je danas, tokom obilaska radova na mostu na Đurđevića Tari, novinarima rekao da će biti produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo.

“Ova odluka primjenjivaće se od 21. aprila do 26. maja 2026. godine”, navode iz ovog vladinog resora.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta 2026. godine naredni obračun će se obaviti 27. aprila 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 28. aprila 2026. godine.